Otkriveno kako su Rimac i Žalac pritiskale uprave banaka da odobre kredite firmama iz afere vjetroelektrane
Josipa Rimac navodno je kao nagradu za sređene kredite u ljeto 2019. počašćena jedrenjem
USKOK je danas na osnovu dopune policijske prijave proširio istragu protiv bivše HDZ-ove državne tajnice Josipe Rimac. Nakon što su analizirali tajno snimljene razgovore, poruke iz njezinog mobitela te tijek novca, istražitelji sada vjeruju da imaju dokaze za nove slučajeve u kojima je zloupotrebljavala svoje političke položaje.
Kako smo danas već izvijestili, uz nju je osumnjičena i bivša ministrica europskih fondova i regionalnog razvoja Gabrijela Žalac, koja je bila i članica nadzornog odbora HBOR-a. USKOK tvrdi da su Žalac i Rimac od HBOR-a tražile podršku za kredit tvrtki C.E.M.P. kojim je trebala biti financirana gradnja vjetroparka.
Koliki je kredit tražila Rimac za C.E.M.P.?
Tako je Josipa Rimac navodno od predsjednice Uprave HBOR-a Tamare Perko tražila da C.E.M.P-u odobri 130 milijuna eura kredita neovisno o tome ispunjava li ta firma uvjete za kreditiranje vjetroparka.
Telegram je lani u srpnju ekskluzivno objavio zapisnike HBOR-a iz kojih je jasno da uprava te banke nije željela pristati na kreditiranje vjetroparka Krš Pađene, ako investitor ne dobije novac od konzorcija komercijalnih banaka. To se postavljalo kao ključan uvjet za državno financiranje, jasno je iz tih zapisnika.
No, iako nikakav novac iz drugih banaka nije osiguran, dva mjeseca kasnije HBOR će spornim vjetroelektranama najednom ipak odobriti povoljno kreditiranje od 590 milijuna kuna, odnosno 80 milijuna eura. Kako su otkrili transkripti koje je Telegram objavio, Gabrijela Žalac u više se navrata otvoreno zalagala za taj projekt.
Kako su Rimac i Žalac stiskale HBOR?
Čini se kako su istražitelji sada rekonstruirali barem dio pozadinskih događanja. Tako su Rimac i Žalac, prema tvrdnjama USKOK-a, zahtijevale od HBOR-a da smanji tražene instrumente osiguranja tog kredita. I, ključno, da C.E.M.P. dobije pismo namjere u kojem bi HBOR i prije donošenja odluke o odobravanju kredita potvrdio da će kredit biti odobren.
No, unatoč nastojanjima bivše ministrice i bivše državne tajnice, Tamara Perko na ove njihove zahtjeve nije pristajala. Uprava HBOR-a na kraju je ipak donijela odluku o dodjeli kredita C.E.M.P.-u, a potvrdio ju je jednoglasno i Nadzorni odbor.
Što je u zamjenu za kredit obećano šefu HBP-a?
USKOK je u nastavku istrage pronašao i kontakte između Josipe Rimac i predsjednika uprave još jedne banke. Riječ je o Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB). Njega je na zahtjev Milenka Bašića i njegovog kompanjona u C.E.M.P-u Dragana Stipića tražila kredit od 30.000.000 eura. Očito su se toj banci okrenuli kada im HBOR nije odobrio cijeli potreban iznos.
Rimac je tako inzistirala da se C.E.M.P.-u kredit odobri bez obzira na to ispunjavaju li uvjete kreditiranja, te je molila čelnog čovjeka HPB-a da ne traži svu potrebnu dokumentaciju. Tražila je i da se ublaže sredstva osiguranja kredita, te da se maksimalno ubrza procedura njegove realizacije.
Kako su zajedno pritiskale šefove banaka
Nakon toga C.E.M.P. i službeno podnosi zahtjev za 50 milijuna eura zajma, a Stipić obećaje predsjedniku Uprave HPB-a da će mu se odužiti. No, ovaj mu, navodi USKOK, zahtjev odbija. Zbog toga ga Josipa Rimac ponovno zove i traži ubrzanje procedure isplate novca.
Istovremeno, Gabrijela Žalac na zahtjev Josipe Rimac ponovno kontaktira predsjednicu Uprave HBOR-a i traži, kako proizlazi iz pronađenih poruka i tajnih snimki, da se ubrza puštanje druge tranše onog kredita od 590 milijuna kuna što je C.E.M.P.-u odobren.
Što je kao nagrade dobivala Josipa Rimac?
Za svoj angažman oko ovih kredita Rimac je na kraju i nagrađena. USKOK tvrdi da joj je Stipić preko jedne firme financirao jedrenje u kolovozu 2019. godine. To je stajalo, piše u rješenju o proširenju istrage, najmanje 15.174,46 kuna. Bašić joj je pak, kako su utvrdili istražitelji, svaki mjesec od studenog 2017. do svibnja 2020., kada je uhićena, plaćao 40 tisuća nagrade.
Od ranije se sumnja da su Bašić i Stipić kao mito Josipi Rimac nudili postotak od police osiguranja koji je C.E.M.P. trebao sklopiti u tvrtki njezine sestra, dok je od drugih osumnjičenih, prema tvrdnjama USKOK-a, trebala dobiti i 6000 kvadrata u Rogoznici te mito u kešu.
Vjetropark ilegalno priključen na mrežu
Proširenom istragom od danas je obuhvaćen i predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o (HOPS) Tomislav Plavšić. Njega je Rimac, prema sumnjama istražitelja, tražila da C.E.M.P.-u osigura zaključivanje ugovora potrebnih za daljnji razvoj, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetroelektranu. Ovaj je to, navodi se u rješenju o proširenju istrage, i učinio iako je navodno znao da C.E.M.P. ne ispunjava potrebne uvjete.
USKOK tvrdi da je Plavšić protivno Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom s C.E.M.P.-om zaključio Ugovor o korištenju mreže vjetroelektrane bez obzira što Bašićeva firma nije dostavila nikakve dokaze da je uopće vlasnik građevine, odnosno vjetroparka koji se priključuje na mrežu. Taj ugovor, tvrdi dalje USKOK, omogućio je C.E.M.P.-u da bez ispunjavanja propisanih uvjeta privremeno priključi vjetroelektrane na prijenosnu mrežu.
Posao za prijateljicu u Državnom inspektoratu
Taj dio sumnjivih poteza hrvatskih regulatora već se istražuje. No sada su istražitelji pronašli i nove kontakte između Josipe Rimac i Tomislava Jurekovića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Od njega je, kao što USKOK sumnja od ranije, Rimac tražila da C.E.M.P.-u osigura da bez obzira na propisane uvjete zadrži status povlaštenog proizvođača električne energije. On je, pak, kako proizlazi iz pronađenih poruka, zauzvrat od Josipe Rimac tražio da njegovoj prijateljici osigura radno mjesto višeg inspektora u Državnom inspektoratu RH, što je ova obećala učiniti.
Jureković je, tvrdi USKOK, na zahtjev Josipe Rimac osigurao i da Upravno vijeće HERA-e donese rješenje kojim se C.E.M.P.-u izdaje dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije na razdoblje od pet godina. Učinio je to iako je, prema sumnjama istražitelja, znao da C.E.M.P. uz svoj zahtjev nije priložilo potrebne dokaze o ispunjenju propisanih uvjeta.
Novi grijesi pomoćnika ministra Tomislava Ćorića
U novo kazneno djelo Rimac je, stoji u rješenju o proširenju istrage, uvukla i Domagoja Validžića, tadašnjeg pomoćnika ministra Tomislava Ćorića. Njega se od ranije istražuje u aferi vjetroelektrane, a sada USKOK tvrdi da je kod njega Rimac urgirala da još malo pomogne C.E.M.P.-u.
Naime, trebao im je prema tvrdnjama istražitelja, izdati tumačenja iz kojih bi proizlazilo kako nema opasnosti da ta firma ikada izgubi status povlaštenog proizvođača električne energije. To tumačenje trebalo im je kako bi si osigurali produljenje roka korištenja kredita sklopljenih s HBOR-om i HPB-om, objašnjava USKOK.
Validžić je navodno to tumačenje i napisao. U njemu je, tvrde istražitelji, izostavio detalje relevantnih propisa, među kojima su i uvjeti za raskid Ugovora o otkupu električne energije sklopljenog s operatorom tržišta. To Validžićevo tumačenje C.E.M.P. je dostavio HBOR-u i HPB-u uz zahtjeve za produljenje roka korištenja kredita. Obje banke su to produljenje i odobrile.
Sumnjiva zapošljavanja u državnoj upravi
Josipa Rimac sada je još osumnjičena da je urgirala i kod Edite Grubišić, v.d. predstojnice Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji za četvero kandidata koji su se natjecali za posao. Tražila ju je da im se dostave pitanja i zadaci, čime im je, kako tvrdi USKOK, omogućila ostvarivanje najboljeg rezultata.
Nakon toga je osumnjičena predstojnica donijela i rješenja o njihovom prijemu u državnu službu u kninskoj ispostavi Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji.
Od ranije se sumnja da je Josipa Rimac kod članova komisije za polaganje državnih stručnih ispita urgirala za pojedine kandidate, te da je sestru, preko svojih kontakata, zaposlila u HEP-u.