Ovo je zamjenik državnog odvjetnika koji je danas izazvao skandal. Zbog njega je propao i slučaj od 3 milijuna eura

Vlado Šćur napravio je ogroman propust u slučaju Air Adriatic

FOTO: Anaconda.hr/Istra24.hr

Ranije danas objavili smo otvoreno pismo uglednog odvjetnika Miroslava Pliše koje je uputio glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek zbog brutalnog premlaćivanja njegovog sina ispred swingerskog kluba Anaconda u Rovinju.

U pismu se zgraža postupanjem Županijskog državnog odvjetništva u Puli u čitavom slučaju, posebno ističući ulogu zamjenika ŽDO Pula Vlade Šćura. Navodi kako je zamjenik rukovodio cijelim slučajem, te je, nakon što su u nedjelju prepraćeni pritvorskom nadzorniku, predložio sucu istrage da se napadače pusti na slobodu.

Objavio adrese žrtava

“Istog dana temeljem odluke istog imenovanog zamjenika im nije određen istražni zatvor uz obrazloženje da postoje svi elementi da se odredi pritvor, ali da će mjere opreza, pazite: zabrana prilaska na 50 metara i obaveza javljanja svakih 14 dana, postići istu svrhu, a to je da neće ponoviti djelo i utjecati na svjedoke”, piše Pliše.

Navodi i kako je Šćur objavio adrese žrtava, te da je samo pitanje dana kada će napadači “nastaviti sa svojim djelovanjem ili ponoviti djelo”, s obzirom na to da znaju gdje žive ljudi koje su napali.

‘Zaboravio spis’

Istaknuo je i kako ga brine da dokazna sredstva koja su zaplijenjena ne nestanu, te je pritom podsjetio da je Šćur već imao slučaj kada je “prije nekoliko godina ‘zaboravio’ na spis koji je RH koštao ni manje ni više nego 22 milijuna kuna, što je više nego 2000 prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj za što je zaradio, slikovito rečeno, ukor razrednika”.

“Bilo bi jako nezgodno da se ‘zaboravnom Vladeku’ to ponovo dogodi, a nitko ne može isključiti da je to moguće”, piše u pismu Zlati Hrvoj Šipek. Spis koji spominje Pliše odnosi se na slučaj riječke aviokompanije Air Adriatic.

Slučaj Air Adriatic

Tvrtke ICC Economy Petrović i Aviation Personal Service, u vlasništvu Slavka Petrovića i Boška Vujinovića, podnijele su 2010. kaznenu prijavu protiv Air Adriatica i odgovorne osobe Deana Čabrića zbog “utaje poreza i drugih davanja, nesavjesnog gospodarskog poslovanja, te zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju i prijevare”.

Čabrić je od njih 2006. posudio 22 milijuna kuna te im taj novac nikada nije vratio. Kako je svojevremeno pisao Novi list, prijava je predana nadležnim institucijama, te dostavljena Općinskom državnom odvjetništvu u Puli, a za predmet je bio zadužen Šćur.

Prijavili ga DORH-u

Čitav slučaj u međuvremenu je otišao u zastaru jer je ODO u Puli propustilo pokrenuti istražni zahtjev za kazneno djelo prijevare, a Vujinović i Petrović su protiv Republike Hrvatske podnijeli imovinsko-pravni zahtjev na iznos od 22 milijuna kuna, za koliko ih je, smatraju, Čabrić prevario od 2002. do 2006.

Za taj propust je bio odgovoran upravo Šćur, a Vujinović i Petrović smatrali su da ga je on s namjerom “zadržao u ladici”, pa su ga kazneno prijavili DORH-u zbog zloupotrebe položaja i ovlasti te podnijeli prijavu za počinjena stegovna djela.

Šćur priznao propust

Šćur se zatim Vujinoviću i Petroviću obratio dopisom u kojem je otvoreno priznao svoju grešku. “Ovo državno odvjetništvo je u ožujku 2011. podnijelo istražni zahtjev protiv Deana Čabrića i Air Adriatica zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Prilikom pisanja istražnog zahtjeva promaklo mi je navesti, pod posebnom točkom, i činjenični opis u svezi kaznenog djela prijevare, počinjenog na štetu tvrtke ICC Economy Petrović”, naveo je u dopisu.

Piše i kako je shvatio da je napravio propust tek kada je primio njihov dopis, ponovno pročitao kaznenu prijavu koju su podignuli protiv njega te pregledao spis.

‘Nisam bio svjestan’

“Kako i zašto se to dogodilo, ni sam ne mogu pronaći logično rješenje. Samo znam da u trenutku pisanja istražnog zahtjeva uopće nisam bio svjestan tog dijela prijave za prijevaru te da mi se nikada nešto slično nije dogodilo”, ističe Šćur.

Zaključuje kako u konačnici nije ni bitno kako mu se dogodio propust, nego “je li moguće i kako ispraviti ili ublažiti posljedice” koje je prouzročio, a “zaboravljivi tužitelj” se nakon svega našao pod povećalom DORH-a. Protiv Šćura je pokrenut i stegovni postupak, a Državnoodvjetničko vijeće ga je proglasilo krivim zbog propusta i kaznilo ga samo s ukorom.