Politika & Kriminal

Ovako je vladao Bandić: Zagreb na plaće troši gotovo pet milijardi kuna. Na obnovu vrtića - pet milijuna

Izvukli smo brojke: Bandićevog nasljednika čeka gomila problema i dugovi teški milijarde

Iznenadna smrt Milana Bandića ostalim je kandidatima za gradonačelničku funkciju značajno povećala šanse za izbor. No, s obzirom na to s kakvim problemima će se budući gradonačelnik suočiti, mnogi od njih se vjerojatno potajno nadaju da neće biti izabrani.

Prvi problem, jedan od najvećih, jest svakako sudjelovanje u obnovi više desetaka tisuća nekretnina oštećenih potresom. Radi se o financijski vrlo zahtjevnom, ali i dugotrajnom projektu ili procesu, koji će sigurno trajati više od desetljeća, a još nije ni započeo.

Proračun za ovu godinu preko 13 milijardi kuna

Struktura prihoda proračuna za 2021. (Izvor: Zagreb.hr)

Osim toga, Zagreb ima prilično zapuštenu infrastrukturu – cijevi pucaju, mostovi trunu, na cestama se stvaraju rupe. Gradski prijevoz odvija se brzinama od prije 100 godina kada su tramvaje vukli konji. Veliki su problemi i u cestovnom prometu, zbog rasta broja automobila na ulicama koje nisu spremne za toliki promet. Veliki problem postoji i s odvozom i zbrinjavanjem otpada, a tu su i još brojni drugi problemi koji su godinama gurani u stranu.

Podloga za rješavanje svih tih problema su, naravno, financije. Iako Grad Zagreb raspolaže ogromnim proračunom, koji kad ubrojimo i proračunske korisnike, poput škola, zdravstvenih ustanova, vatrogasaca i sličnog, iznosi preko 13 milijardi kuna, novac očito nije ulagan na pravi način s obzirom na propadanje kojem svjedočimo u mnogim ključnim područjima.

Prihodi proračuna Grada Zagreba za ovu godinu planirani su na razini od 13,65 milijardi kuna. od čega se 9,1 milijarda odnosi na sam proračun, a 4,5 milijardi na proračunske korisnike. Rashodi su planirani na 12,8 milijardi kuna, od čega se 8,3 milijarde odnose na proračun, a 4,5 milijardi na proračunske korisnike.

Porez i prirez iznose 5,5 milijardi kuna

Što se tiče strukture prihoda, najveći dio dolazi od poreza i prireza. Oni iznose oko 5,5 milijardi kuna ili 40 posto prihoda gradskog proračuna. Inače, Zagrepčani, kao što znamo, već godinama plaćaju najveći prirez u zemlji – od čak 18 posto.

Sljedeći najveći prihod odnosi se na “Pomoći i donacije”. Naziv ove stavke može biti pomalo zbunjujuć. Naime, radi se uglavnom o plaćama i ostalim troškovima zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, za što novac stiže iz državnog proračuna, te o novcu iz EU fondova.

Planirani rashodi za ovu godinu, kao što smo već spomenuli, iznose 12,8 milijardi kuna. U strukturi rashoda najveća su stavka rashodi za zaposlene. Oni iznose 4,8 milijardi kuna ili 38 posto ukupnih rashoda. Na drugom mjestu su materijalni rashodi koji čine 29 posto proračuna ili 3,7 milijardi kuna.

Struktura rashoda proračuna za 2021. (Izvor: Zagreb.hr)

No, kada dođemo do ulaganja u infrastrukturu i objekte poput vrtića i škola, onda se tu radi o znatno skromnijim iznosima. Iako je dobar dio škola i prije potresa bio u prilično lošem stanju, od ukupnih kapitalnih ulaganja u “objekte društvenih djelatnosti” koja iznose 324 milijuna kuna, za školstvo je predviđeno 166 milijuna kuna, a za predškolstvo, odnosno vrtiće tek 4,9 milijuna kuna.

Milijarde za plaće, 5 milijuna za vrtiće

Kada usporedimo milijarde za gradske zaposlenike, s 5 milijuna za uređenje vrtića, stječe se dojam da gradska administracija postoji da bi netko u njoj imao posao i primao plaću, a ne da bude servis građanima.

Kapitalna ulaganja u objekte društvenih djelatnosti, prijedlog 2021. (Izvor: Zagreb.hr)

Gradski proračun godinama se “krpao” zaduživanjima, te prema podacima iz dokumenata objavljenih na službenim stranicama Grada proizlazi da je direktni dug krajem prošle godine iznosio 1,6 milijardi kuna, odnosno 13 posto ukupnih prihoda i primitaka. No, Grad Zagreb je i jamac Zagrebačkom holdingu. Izdana jamstva iznosila su 2,78 milijardi kuna, odnosno više do 20 posto proračunskih prihoda.

Najveći dio tih jamstava, odnosno 2,3 milijarde kuna, odnosi se na obveznice koje je Zagrebački holding izdao 2016. i 2017. godine, radi refinanciranja starog duga iz 2007. godine. Možemo se jedino nadati da su to konačni dugovi, te da nakon dolaska novog gradonačelnika neće početi ispadati kosturi iz ormara.