Ovo će biti hit. Butković radi na planu da kad kupimo stvari, da ih prevozimo na biciklu

Vlada želi u gradove uvesti javne teretne bicikle

Kuća u Ljubljani u kojoj je obitelj živjela
FOTO: Pixsell/Telegram

Bit će to zanimljiv prizor: ljudi koji svakodnevno jure gradskim ulicama, za svojim uobičajenim dnevnim obvezama, na biciklima s prikolicom. Umjesto da po tramvajima vuku krcate vrećice s povrćem, netom kupljenim na gradskoj tržnici, do doma će skoknuti na biciklu.

Kartonsku kutiju s televizorom iz lokalnog šoping centra ubacit će u prikolicu i odpedalirati kući. Tako bi za par godina trebale izgledati ulice hrvatskih gradova: ljudi koji se oko vozikaju na javnim teretnim biciklima. Takav je barem plan.

Ministarstvo ima plan

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravo je u javnu raspravu poslalo nacrt Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa do 2027. godine. Radi se o opsežnom dokumentu u kojem je opisano trenutno, ne baš sjajno stanje: po udjelu biciklističkog prometa ispod smo europskog prosjeka, pa su nužna ulaganja u sve segmente, od biciklističke infrastrukture, preko sustava javnih bicikala i parkirališta, pa do promocije i edukacije.

Jedan od zacrtanih ciljeva iz Nacionalnog plana jest i povećanje korištenja bicikala pri svakodnevnim putovanjima. To je, smatraju autori plana, “učinkovit, održiv i zdrav način prijevoza”. Uz izgradnju infrastrukture, nužne da bi se povećalo korištenje ovog prijevoznog sredstva, u Ministarstvu najavljuju i “uspostavu sustava javnih osobnih i teretnih bicikala”.

Biciklom po gradu

Sustavi javnih bicikala već, dakako, postoje. Prema podacima iz samog dokumenta, početkom 2021. takva je usluga bila dostupna u 33 grada, s 219 stanica i više od 1350 bicikala. No, cilj je u naredne četiri godine povećati broj stanica i bicikala, kao i dostupnost usluge na 48 gradova. Istovremeno, Ministarstvo misli da treba olakšati ljudima da koriste bicikle i za prijevoz određenog tereta.

“Uspostava sustava javnih osobnih i teretnih bicikala omogućit će većem broju stanovnika svakodnevno korištenje bicikla za osobne i poslovne svrhe. Također, sustav javnih bicikala služi kao nadopuna usluzi javnog prijevoza putnika, dok teretni bicikli doprinose smanjenju potrebe za obavljanjem prijevoza tereta u urbanim središtima motoriziranim oblicima te time direktno utječu na smanjenje emitiranja negativnih utjecaja na okoliš”, procjenjuju u dokumentu.

Što je to teretni bicikl?

Dapače, smatraju da će upravo ta vrsta prijevoza tereta postati sve važnija. “Uspostava sustava javnih teretnih bicikala značajno će pridonijeti popularizaciji u Hrvatskoj slabo razvijenog oblika transporta robe”, piše u popratnim materijalima, “koji će sve više dobivati na značaju okretanjem jedinica lokalne samouprave održivom i za okoliš prihvatljivom načinu upravljanja prometom”.

Pješačke zone i gusto naseljene gradske jezgre već se sada teško nose s prometnim problemima, a pritom korištenje motornih vozila utječe na okoliš, zdravlje stanovnika i druge aspekte života, analiziraju autori plana. Uz javne bicikle – pa onda i teretne – manja je gužva i manje zagađenje. Potom slijedi koncizno objašnjenje što je to uopće teretni bicikl: “Teretni bicikl po definiciji jest bicikl koji nosi teret, dodatnu težinu, dok normalni bicikl jednostavno nosi vozača”. Eto.

Europska iskustva

Teretni bicikl na gradskim ulicama nije originalna ideja resornog Ministarstva. Takvi sustavi postoje u više europskih gradova. U Bologni je, na primjer, prije godinu i pol proveden pilot-projekt u kojem su sudjelovali lokalni stanovnici, a New York Times je tada pisao da se slični projekti provode ili planiraju u Poljskoj, Španjolskoj i još nekim zemljama.

U Njemačkoj su, pak, prije parlamentarnih izbora, Zeleni razmatrali ideju o subvencijama građanima za kupnju takvih bicikala od čak tisuću eura. Koliko je poznato, do toga nije došlo. A kako će se Vladin plan realizirati u Hrvatskoj, ostaje za vidjeti.