Ovo je 5 ključnih problema Covid-putovnica
Oko detalja vodit će se žestoke rasprave između država članica i EU parlamenta. I jedni i drugi moraju se usuglasiti oko finalnog teksta uredbe
Europska komisija predstavila je danas dugo najavljivani prijedlog tzv. covid putovnica, digitalnih potvrda koje bi trebale olakšati putovanja unutar Europske unije dok traje pandemija koronavirusa. Potvrde bi bile dokaz da je osoba ili cijepljena protiv Covida-19 ili ga je preboljela ili ima negativan test.
Digitalna zelena potvrda neće biti preduvjet za putovanje, nego je ideja da olakša prelaske granica unutar EU-a. Sadržavala bi osnove informacije kao što su ime, datum rođenja, koja je država izdaje, te informacije o cijepljenju, testu ili preboljenju Covida. U slučaju cijepljenja, na primjer, naziv cjepiva i proizvođača, broj doza i datum cijepljenja.
Oko Komisijinog prijedloga moraju se usuglasiti Vijeće (države članice) i Europski parlament. Na obje adrese mogu se očekivati žustre rasprave jer u danas prezentiranoj uredbi ima nedorečenosti i prijedloga koji će izazvati polemike. Izdvojili smo nekoliko problematičnih točaka.
Može li na vrijeme spasiti ljeto?
Komisija očekuje da prijedlog bude usuglašen prije ljeta. Zemlje ovisne o turizmu, poput Grčke ili Hrvatske, sigurno će pritiskati da zajednički certifikat bude spreman za ovu turističku sezonu. Dogovor bi, dakle, trebalo postići u, za Europsku uniju i njezine zakonodavne procedure, rekordnom roku od svega tri mjeseca.
Iz Europskog parlamenta, koji u ovom slučaju također odobrava novi propis, već u rukavicama upozoravaju da ne treba žrtvovati kvalitetu prijedloga radi brzine donošenja. Zastupnički klubovi socijalista i liberala žele pomno proučiti prijedlog i u prvim istupima ukazuju koje bi mogle biti njegove neuralgične točke.
Kako će se čuvati osjetljivi podaci?
U Europskom parlamentu potrebna je većina, što znači da će trebati podrška ne samo europskih pučana, nego i socijalista i liberala. Iz oba politička kampa već skreću pozornost na potencijalno problematične elemente koji se tiču zaštite privatnosti i osobnih podataka građana. Medicinski podaci, kao što je informacija je li netko prebolio Covid, pritom su posebno osjetljivi.
Zastupnica socijalista u EU parlamentu Birgit Sippel ističe da moraju postojati “jasna pravila o tome zašto se podaci prikupljaju, kako se koriste i tko im može pristupiti”. Sippel je članica Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove koji će očito nastojati ugraditi dodatne osigurače u Komisijin prijedlog.
Što se više prijedlog bude mijenjao i nadopunjavao – u raspravama među državama članicama unutar Vijeća, prijedlozima Europskog parlamenta, pa onda i u pregovorima Vijeća i parlamenta – to će usuglašavanje oko njega dulje trajati. Operacija spašavanja ljeta mogla bi, dakle, kasniti.
Kako osigurati da nema diskriminacije?
Ovo je bilo ključno pitanje od početka rasprava o uvođenju tzv. Covid putovnica. EU trenutno nema dovoljno cjepiva da ga osigura svima koji to žele, neki ljudi se ne smiju cijepiti, a uz to, cijepljenje je dobrovoljno, pa se problematiziralo hoće li oni, koji to ne žele, biti neizravno prisiljeni cijepiti se da bi mogli slobodno putovati.
Ovom problemu Komisija nastoji doskočiti uvođenjem tri moguće vrste podataka na potvrdi: ako osoba nije cijepljena, može se upisati podatak o tome da je ili već preboljela Covid ili da ima negativan test. Budući da ovaj dokument cilja na olakšavanje putovanja, a da se mlađe od 18 godina ne cijepi, logično je zapitati što to znači za roditelje, koji su se cijepili i žele na putovanje s djecom.
Komisija u uvodu uredbe navodi da djeca zasad ne mogu biti cijepljena, ali bi trebala moći dobiti potvrdu o testiranju ili oporavku od Covida, odnosno roditelji u njihovo ime. Obiteljska putovanja, očito, barem prema sadašnjem prijedlogu, neće biti pretjerano olakšana.
Koja će se cjepiva moći priznavati?
Prijedlog se prije svega odnosi na cjepiva koja su dobila odobrenje za stavljanje u promet na tržištu EU (zasad četiri). Međutim, država može odlučiti da će prihvatiti i druga cjepiva, što u ovom trenutku znači da bi zemlje samostalno odlučivale hoće li prihvaćati potvrde o cijepljenju ruskim ili kineskim cjepivom.
U slučaju Hrvatske, dakle, Vlada bi morala odlučiti hoće li mađarski gosti (Mađarska je trenutno jedina EU članica koja koristi rusko i kinesko cjepivo) moći ovoga ljeta dolaziti na Jadran bez ograničenja i ako su cijepljeni Sputnjikom (pod uvjetom, dakle, da rusko cjepivo dotad ne bude autorizirano na razini EU-a). No, u slučaju da EMA odbije autorizaciju tog ili bilo kojeg drugog cjepiva, vlade, pa tako i hrvatska, bile bi u vrlo delikatnoj poziciji ako bi, unatoč tome, prihvaćale te potvrde.
I oko ovog pitanja očekuju se rasprave. Njemački eurozastupnik Manfred Weber smatra da bi certifikat trebao biti povezan isključivo s cjepivima koja je odobrila Europska agencija za lijekove (EMA). Weber je predsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke, najvećeg zastupničkog kluba u Europskom parlamentu.
Zašto ni potvrda nije jamstvo za ulazak?
“Ako država članica i dalje od nositelja digitalne zelene potvrde zahtijeva karantenu ili testiranje, mora obavijestiti Komisiju i sve druge države članice i navesti razloge za takve mjere”, navodi Komisija.
U prijedlogu uredbe je specificirano da država mora unaprijed notificirati ako uvodi takve restrikcije. Bruxelles i druge članice mora izvijestiti koji su razlozi za ta ograničenja, na koje se putnike odnose i koliko dugo će trajati. Ni digitalna zelena potvrda, dakle, neće biti stopostotno jamstvo da osoba ne mora u samoizolaciju ili na testiranje da bi ušla u neku drugu članicu EU-a.