Zašto je za Hrvatsku iznimno važno ono što se danas dogovara u Europskoj uniji
Danas i sutra održava se virtualni sastanak EU čelnika, na kojem sudjeluje premijer Plenković, a zasjeda i Europski parlament
Čelnici zemalja članica Europske unije danas i sutra održavaju video-sastanak na kojem će razgovarati kako riješiti problem nedovoljnih i zakašnjelih isporuka cjepiva protiv Covida-19, kako ubrzati cijepljenje te povećati proizvodnju cjepiva u Europi. Raspravljat će i o odnosima s Rusijom i SAD-om, a u večernjim satima na video-pozivu priključit će im se američki predsjednik Joe Biden.
Summit je trebao biti u Bruxellesu, ali je zbog pogoršanja epidemiološke situacije prebačen u virtualni format. Bilo bi politički nezgodno da premijeri i predsjednici pozivaju svoje građane da ostanu kod kuće, a onda bezbrižno otputuju na drugi kraj kontinenta.
Osim Europskog vijeća, danas i sutra zasjeda i Europski parlament. Na summitu, kao i u parlamentu, razgovarat će se o temama koje su za Hrvatsku vrlo bitne – prije svega o distribuciji cjepiva i takozvanoj Covid putovnici. Evo detalja.
(Pre)raspodjela cjepiva
“Ne može nam biti u interesu da se razlika unutar EU-a u pogledu cijepljenja sve više povećava i da tako stvaramo zemlje članice drugog reda”, poručio je u razgovoru za Die Welt uoči današnjeg sastanka austrijski kancelar Sebastian Kurz. Kurz je otvorio debatu o raspodjeli cjepiva i inicirao pismo nezadovoljnih čelnika, koje je potpisao i premijer Andrej Plenković.
Za prijedlog, koji zagovara Plenković, ključno je dodatnih 10 milijuna doza koje će Pfizer, umjesto krajem godine, dostaviti EU u drugom kvartalu. Zemlje, koje su u nepovoljnijem položaju zbog prevelikog oslanjanja na AstraZenecu koja kasni s isporukama, trebale bi dobiti više doza u ovoj Pfizerovoj isporuci, nego što bi im prema broju stanovnika inače pripalo. Tako bi dijelom kompenzirale zaostatak.
Hrvatskoj u pravilu pripada 0,91 posto cjepiva koje naručuje EU, pa bi u ovom slučaju dobila 91 tisuću doza. Prema ovom prijedlogu, taj postotak bi bio povećan, kako bi Hrvatska, i druge članice koje zaostaju s cijepljenjem, dobile veći udio.
Kakve su šanse?
O raspodjeli raspravlja Upravljački odbor u kojem sjede predstavnici svih zemalja članica, a koji se sastaje i danas. Hoće li o ovoj temi raspravljati i čelnici EU država, još nije sigurno. Činjenica da se sastanak održava video-vezom, a ne uživo, otežava pregovore oko ovako osjetljivih pitanja.
Neke države članice nisu oduševljene idejom da se cjepivo preraspodjeljuje. Njemački dužnosnici su, na primjer, vrlo rezervirani prema prijedlogu da se korigira mehanizam raspodjele što sugerira pismo Plenkovića i njegovih pet kolega EU institucijama.
Zabrana izvoza
Još jedno politički vrlo osjetljivo pitanje o kojem bi trebalo biti riječi na summitu tiče se mogućnosti da Europska unija blokira izvoz cjepiva sa svog teritorija u zemlje koje ne dozvoljavaju izvoz cjepiva ili sirovina za njegovu proizvodnju u EU, odnosno u zemlje koje po procijepljenosti i pristupu cjepivima stoje bolje od EU-a.
Time bi se dodatno pojačala kontrola nad izvozom cjepiva iz EU-a. Nadzor već postoji od siječnja, kada je uvedeno pravilo da za izvoz cjepiva protiv Covida-19 treba dobiti dozvolu države članice s čijeg se područja izvozi. Dosad je blokirana samo jedna isporuka, AstraZenecinog proizvoda, iz Italije za Australiju.
Među državama članicama zasad ne postoji suglasje oko zaoštravanja ovih pravila, uvođenjem kriterija reciprociteta i proporcionalnosti. Britanski Telegraph nedavno je objavio da su Pfizer i BioNTech upozorili Bruxelles na moguće reperkusije: smatra se da je mjera usmjerena prije svega na Britaniju, koja bi mogla odgovoriti kontramjerom, stopiranjem izvoza sastojaka ključnih za proizvodnju cjepiva.
Covid putovnice
Europska komisija predložila je prošlog tjedna uvođenje digitalne zelene potvrde, kolokvijalno nazvane “Covid putovnice”, koja bi trebala olakšati putovanje unutar EU-a. Njome bi se dokazivalo da je osoba ili cijepljenja protiv Covida ili da ga je preboljela ili da ima negativan test. Ideja je da bi nositelj te potvrde onda mogao – ali ne i morao – izbjeći druge mjere pri prelasku granica, poput obavezne samoizolacije.
Komisija bi htjela da dokument bude spreman do lipnja. Glavno je pitanje je li dogovor država članica međusobno, a onda i s Europskim parlamentom, koji također mora dati suglasnost, moguć u tako kratkom roku. Dio odgovora na to pitanje dobit ćemo danas, kada Europski parlament glasa hoće li o digitalnim potvrdama odlučivati po hitnom postupku. To bi olakšalo, ali ne i jamčilo, dogovor o Covid certifikatima do ljeta.