Ovo je Hrvatska 2019.: za Državno izborno povjerenstvo teletekst je medij, Facebook nije
DIP objašnjava da društvene mreže nisu mediji. Pa se troškovi oglašavanja na njima ne moraju prikazivati zasebno
Hrvatska neće pod posebno povećalo staviti financiranje političkih oglasa na društvenim mrežama i on-line servisima u predstojećoj kampanji za Europski parlament, proizilazi iz odgovora Državnog izbornog povjerenstva koje je danas dobio Telegram.
Pitali smo DIP i Ministarstvo financija hoće li, kako je zatražio i GONG, propisati da je oglašavanje na društvenim mrežama medijsko oglašavanje i da kao takvo treba biti posebno iskazano u financijskim izvješćima o troškovima promidžbe. Odgovor DIP-a je – negativan, a Ministarstvo financija šuti.
Spektakl na domaćem terenu
Sama činjenica da Hrvatska, kako smo već i pretpostavili neće imati poseban tretman političkog oglašavanja na društvenim mrežama, iako se o baš o tome već tri godine vode burne rasprave u praktički svim demokratskim zemljama, prilično je spektakularna. Još je zabavnije kad se zna da Hrvatska težnju za transparentnošću političkog oglašvanja na društvenim mrežama unutar tijela Europske unije gorljivo podržava.
No, pravi spektakl krije se ipak na domaćem terenu. Odnosno, u objašnjenju DIP-a zašto neće tražiti posebno iskazivanje troškova oglašavanja na društvenim mrežama u izvješću o medijskom oglašavanju. Društvene mreže, naime, za hrvatsko zakonodavstvo, nisu medij. DIP se u takvom tumačenju poziva na članak 2. Zakona o medijima u kojem je propisano što su to mediji. Među njima nema poimenice navedenih društvenih medija (iako bi se dalo raspravljati o tome ne može li ih sve svesti pod definiciju “elektroničkih publikacija”, ili “urednički oblikovanih programskih sadržaja”), ali ima, primjerice – teleteksta. Ukratko, za Državno izborno povjerenstvo teletekst je medij. Facebook nije.
Dostupno i pod nadzorom
Kako društvene mreže nisu mediji, logično je da DIP smatra da ne postoji zakonska osnova da izborni sudionici troškove oglašavanja posebno iskazuju u izvješćima o medijskom oglašavanju. No, nema straha, sve će biti transparentno i dostupno javnosti.
Kako stoji u odgovoru DIP-a Telegramu koji je potpisala potpredsjednica tog tijela Ana Lovrin, troškovi oglašavanja putem društvenih mreža trebaju biti iskazani u izvješću o ukupnim troškovima izborne promidžbe, bilo putem troška ugovora direktno s društvenom mrežom, bilo putem paketa usluga koje im nude agencije za oglašavanje. “Pa će se u tom smislu podaci unositi u informacijski sustav i time biti dostupni i javnosti i moći će se nadzirati”, stoji u odgovoru DIP-a.
Dvostruka igra
“Hrvatska očito igra dvostruku igru – u Bruxellesu priča jedno, a doma radi suprotno”, kaže međutim izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković. Prošlog tjedna je Andrej Plenković, zajedno sa cijelim Europskim vijećem stiskao društvene mreže da javno razotkriju tko i s koliko novaca plaća političko oglašavanje, a s druge, kako kaže Berković, u Saboru izglasava Zakon o financiranju političkih aktivnosti po kojem stranke ne moraju prikazivati podatke o plaćanju oglasa na društvenim mrežama.
Berković DIP-ovo objašnjenje o tome da medijsko zakonodavstvo u Hrvatskoj ne uključuje društvene mreže smatra samo lošom izlikom. “Ali, to sve smrdi, užasno smrdi, a posebno u kontekstu posljednje nagodbe HDZ-ove digitalne brigade s USKOK-om za marketinške usluge koje su odradili za HDZ u kampanji za parlamentarne izbore 2015. Ne samo da o tome DIP do danas nije rekao ni riječi, nego je HDZ osigurao da se slična akcija manipulacije birača na društvenim mrežama može ponoviti, pa zašto ne i na izborima u svibnju”, kaže Berković.
Na kraju valja ipak zaključiti kako postoji solidna zakonska mogućnost da se potencijalni politički manipulatori ulove u minuciozno postavljenu mrežu hrvatskog zakonodavstva. Naime, da se netko u vladajućoj, ili zašto ne, nekoj drugoj stranci, zezne i plati kakav oglasić na teletekstu. E, tad su nadrapali.