Ovo je Hrvatska. Vrhunski profesor: 'Vratio sam se iz Irske, želim raditi, a tretiraju me kao kriminalca'

"Bio sam naivan. Nije to baš samo tako vratiti se u Hrvatsku", veli ovaj profesor-povratnik za Telegram

FOTO: Telegram/Ilustracija

Vratiti se u Hrvatsku i pokušati se ponovno zaposliti nakon rada u inozemstvu, prilično je gorko iskustvo usprkos svim porukama vladajućih o demografskoj katastrofi koju nastoje sanirati kojekakvim mjerama. Govori tako priča dugogodišnjeg profesora matematike koji se, nakon pet godina programerskog rada u Irskoj, odlučio vratiti i ponovno se zaposliti u školi.

Gospodin, čiji su podaci i životopis poznati redakciji, ispričao nam je s kakvim se sve birokratskim nedaćama suočio kada se upustio u potragu za nastavničkim poslom. U jednoj školi im, kako nam je ispričao, nije valjao izvadak iz mirovinskog koji je poslao u sklopu natječajne prijave, u drugoj su mu zamjerili dokaz o stručnoj spremi koji je priložio na engleskom jeziku, a problem je bila i dva mjeseca stara potvrda o nekažnjavanju. Tražili su, naime, potvrdu ne stariju od osam dana.

Ovom profesoru matematike – kakvih kronično nedostaje u hrvatskim školama – dodatan problem predstavlja i što nema pravo na naknadu za nezaposlene jer je dao otkaz u Irskoj. “Bio sam naivan. Nije to baš samo tako vratiti se u Hrvatsku”, veli za Telegram pa svim budućim povratnicima poručuje nek’ se dobro pripreme, pogotovo financijski.

Šou nakon povratka

Nakon 28 godina staža u prosvjeti u jednoj sjevernoj županiji, ovaj je profesor 2017. – zasićen dotadašnjim poslom – sreću odlučio potražiti u Irskoj. Zapošljava se kao programer i s obitelji tamo živi do ove godine, kada se odlučuju vratiti. Računao je, znajući za deficitarnost profesora matematike, da neće imati problema u pronalasku posla. Razmišljao je o školama u Zagrebu i Istri, sve dok nije izračunao da financijski neće moći podnijeti rentu koji bi morao plaćati, uz uzdržavanje obitelji u drugom dijelu zemlje.

Definitivno odlučuje, kako prepričava, posao tražiti u svojoj županiji na sjeveru Hrvatske. Tada kreće šou sa školskim natječajima na koje se javljao. U jednoj osnovnoj školi u okolici Varaždina odrađuje prvi intervju za posao: “Taj je intervju bio totalni šok za mene. Tri osobe u komisiji rešetale su me zbog dokumenata koje sam poslao u natječajnoj prijavi”. Zamjerili su mu, kaže, što je kao dokaz o stečenoj stručnoj spremi priložio svoju diplomu zagrebačkog PMF-a prevedenu na engleski jezik u ovlaštenom prijevodu.

Zapis ili potvrda

Problem je, nastavlja, bila i potvrda o nekažnjavanju iz kolovoza ove godine koju je priložio. Tražili su, naime, potvrdu ne stariju od osam dana od raspisivanja natječaja. “Nitko me ništa nije pitao o mom životopisu, iskustvu, radu u školi, motivaciji. To sam im i rekao, da mislim da bi intervjui trebali biti fini razgovor i razmjena iskustva, ali oni su inzistirali na tome da su dokumenti neispravni, gurajući mi pred nos neki papir da pogledam. Osjećao sam se kao da sam na policiji”, veli i dodaje da na to nije odgovarao jer mu se činilo nevjerojatnim.

Potom ih je pozdravio i otišao, što su u školi zabilježili kao da je kandidat otišao s intervjua. Uskoro pokušava na natječaju u drugoj osnovnoj školi, tridesetak kilometara udaljenoj od prve u kojoj je doživio neugodnost. Opet, problemi s dokumentacijom. “U natječaju su tražili elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ja sam priložio potvrdu Mirovinskog iz e-Građana. To je navodno bilo krivo jer postoji nešto što se baš zove elektronički zapis iz Mirovinskog”, navodi profesor.

‘Ovo je Hrvatska’

Provjerili smo i natječaj na koji se javio u ovoj školi. Tamo, dosta zbunjujuće, stoji da je nužno priložiti “elektronički zapis ili potvrdu o podacima evidentiranim u bazi podataka HZMO-a”. Inače, elektronički zapis HZMO-a i potvrda HZMO-a izlistavaju relativno slične podatke, one o radnom stažu osobe. Ipak, u ovoj su mu školi zlokobnu potvrdu uzeli za zlo, kao i diplomu PMF-a ovlašteno prevedenu na engleski jezik. Ovdje mu objašnjavaju i upotrebu hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj.

“Špotali su me zbog tog prijevoda moje diplome, rekli su mi da je ovo Hrvatska i da u Ustavu stoji kako je u Republici Hrvatskoj službeni jezik hrvatski”, prisjeća se. Ovaj profesor sada čeka na još jedan intervju u osnovnoj školi u široj okolici Varaždina. Dodatan mu problem, kako nam je kazao, stvara situacija u kojoj – iako prijavljen na Zavodu za zapošljavanje – nema pravo na naknadu za nezaposlene. Objasnili su mu, tvrdi, da nema to pravo jer je u Irskoj dao otkaz. S obitelji, zaključuje, živi od ostataka posljednje plaće koju je primio u Irskoj, iz srpnja.

Realni problemi

O njegovom slučaju, popričali smo s Nadom Lovrić, šeficom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjih školama. Zanimalo nas je bilježe li u njezinom sindikatu slične situacije. Dosad, kaže, nije čula da netko traži potvrdu o nekažnjavanju staru do osam dana. “Nekakva je regulativa da ta potvrda bude stara do šest mjeseci, iskustvo s osam dana zaista nismo imali”, govori Lovrić. Pa nastavlja: “Problemi ovog čovjeka djeluju realno s obzirom na situacije s kojima se susrećemo u uredu. Imali smo mi i suludijih stvari”, veli šefica Sindikata.

Svojevremeno je, kaže, srušen natječaj za ravnatelja jedne škole jer poveznica u tekstu natječaja – koja je vodila na web gdje su objašnjene braniteljske prednosti za zapošljavanje – nije radila iako je link bio ispravno prenesen. “Priča gospodina koji vam se javio je apsurdna, ali je s pozicije sindikata sasvim realna”, apostrofira Lovrić. Upozorava i da je birokracija uvijek takva i da minuciozno treba čitati natječaje te biti na oprezu. Nužno je, zaključuje, vrlo precizno i jasno držati se uvjeta i uputa, pa makar i nekoliko puta provjeriti je li riječ o ispravnoj potvrdi.

Bez prava na naknadu

Zanimalo nas je i zašto ovaj profesor nema pravo na naknadu za nezaposlene pa smo se javili Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na kojem je gospodin uredno prijavljen. Pojasnili su nam kako je Zakonom o tržištu rada propisano da “pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca”.

Nedvojbeno potvrđuju da profesor-povratnik iz Telegramove priče nema pravo na novčanu naknadu u RH zato što je sam otkazao radni odnos. Naknadu je mogao ostvariti da mu radni odnos nije prestao njegovom voljom. Drugim riječima, da je u Irskoj čekao i dobio otkaz, sada bi – nakon povratka u Hrvatsku – barem imao pravo na naknadu HZZ-a dok se, zasad, neuspješno bori s hrvatskom birokracijom.