Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ovo je ozbiljno: Telegram je došao do dokumenta kojim je ministar Kujundžić pokušao utjecati na sudove

Ministru bi možda netko trebao objasniti distinkciju nadležnosti izvršne i pravosudne vlasti

ZADNJA IZMJENA: sij 30, 2018

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, vidljivo je to iz njegova dopisa (u čijem je posjedu Telegram), otvoreno je krenuo protiv hrvatskih liječnika i medicinskog osoblja, kako bi ih onemogućio u ostvarenju njihovih prava da od bolnica naplate značajne novčane iznose za koje su godinama bili uskraćivani krivim obračunom prekovremenih sati. Kako je Telegram nedavno pisao, na hrvatskim sudovima do sada postoji više od 30 pravomoćnih presuda u korist liječnika koji su tužili bolnice za krivo obračunate prekovremene sate, a nove tužbe stižu svakodnevno i već ih je nekoliko stotina.

Kako je pokrenuta ozbiljna lavina, bolnice bi se mogle naći u nezavidnoj situaciji radi isplate pozamašnih iznosa koje duguju liječnicima i medicinskim sestrama, a u konačnici moglo bi se raditi o višemilijunskim iznosima. Za zdravstvo, koje je i pored toga u financijskom kolapsu, bio bi to snažan udarac, pa se ministar Kujundžić upustio u neobičan i više nego problematičan način rješavanja tog pitanja, upućujući dopis svom kolegi, ministru pravosuđa, Draženu Bošnjakoviću, s kojim sjedi u stoj Vladi Andreja Plenkovića.

Tražio da se Bošnjaković angažira oko ovog problema

Kujundžić je u službenom dopisu Bošnjakoviću, poslanom 12. prosinca prošle godine, naslovljenom ”Parnični postupci radi isplate razlike plaća za prekovremene sate” zatražio da se ministar pravosuđa angažira na ujednačavanju sudske prakse, jer, kako to tvrdi ministar zdravstva, on ”želi ukazati na različitu praksu županijskih sudova koji na temelju istih činjeničnih okolnosti donose potpuno oprečne sudske presude te zauzimaju različita pravna shvaćanja na isto materijalnopravno pitanje”.

”S obzirom da su do sada sudovi pravomoćno presudili i donijeli različite presude po istom materijalnom pitanju”, nastavlja dalje ministar Kujundžić u pismu ministru Bošnjakoviću, ”da je u tijeku veći broj istovrsnih sporova, ta da svakodnevno pristižu nove tužbe, želimo ukazati na neophodnost ujednačavanja sudske prakse”.

Za ujednačavanje sudske prakse nadležan Vrhovni sud

Nevjerojatno je kako ministar Kujundžić, u pismu ministru Bošnjakoviću, ne razumije da kuca na kriva vrata. Naime, nisu ministar pravosuđa, ali ni to ministarstvo, nadležni za ujednačavanje sudske praske, već je to isključivi posao sudstva. U stručnom radu Ivice Crnića, bivšeg predsjednika i suca Vrhovnog suda, stoji sljedeće tumačenje: ”U slučaju razlika u pravnim stavovima sudsku praksu se ujednačava na sjednicama sudskih odjela i odlukama Vrhovnog suda”.

I dalje, za ministra Kujundžića još pogubnije: ”Izvršna vlast ima ograničenu mogućnost kontrole sudbene vlasti. Ta kontrola odnosi se isključivo na obavljanje poslova sudske uprave, tj. izvršna vlast ne može ni na koji način ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležni sudovi, kao i u odluke koje se tim povodom donose. Izvršna vlast nema nikakve ovlasti u odnosu na bitnu funkciju sudova, tj. na funkciju suđenja”. A Ministarstvo pravosuđa, čijem se šefu obratio ministar zdravstva, dio je izvršne, a ne pravosudne vlasti!

Kujundžićev dopis završio u sudskom spisu

Potpuni je skandal, međutim, da se dopis ministra Kujundžića ministru Bošnjakoviću našao u sudskom spisu, u predmetu tužbe jednog liječnika protiv bolnice u kojoj radi. Naime, ta se bolnica, u strahu da bi mogla izgubiti spor, obratila Državnom odvjetništvu koje je u odgovoru na tužbu priložilo Kujundžićev dopis! U odgovoru na tužbu, međutim, prilažu se dokazi, a potpuno je nejasno po čemu je pismo ministra Kujundžića bilo kakav dokaz.

Ono može biti samo u funkciji pritiska na pravosuđe, odnosno pritiska prema postupajućem sucu da pazi kako presuđuje, jer eto, u spor između liječnika i bolnica, uključila su se i dva ministra. Činjenica da se pismo jednog ministra drugom (zahvaljujući Državnom odvjetništvu) našlo u sudskom spisu, uistinu nije moguće protumačiti drugačije nego isključivo kao pritisak na pravosuđe.

Tim prije što su se nakon 30-ak pravomoćnih presuda (i to na različitim županijskim sudovima, Bjelovaru, Rijeci, Splitu, Zagrebu) počele javljati i presude u korist bolnica, pa je tako i došlo do onoga što ministar Kujundžić označava kao ”različitu sudsku praksu županijskih sudova”. No, unatoč pritiscima na sudove da sude u korist bolnica, a ne liječnika i medicinskih sestara, omjer pravomoćnih presuda još je uvijek u korist potonjih i to u omjeru 5:1.

Misli da su sudovi pogrešno dali veća prava liječnicima

Tridesetak izgubljenih sudskih sporova hrvatskih bolnica koje su tužili njihovi zaposlenici, liječnici i medicinske sestre, očito je bilo zvono za uzbunu, što se da iščitati i iz priznanja ministra Kujundžića u pismu ministru Bošnjakoviću. ”Zauzimanjem pravnog stajališta pojedinih sudova dolazi do ozbiljnog proširivanja i povećanja materijalnih prava radnika koja nisu kao takva ugovorena Kolektivnim ugovorom, što u konačnici dovodi do bitnog povećanja financijskih sredstva za provedbu tih odredbi”, piše Kujundžić.

No, to je njegovo mišljenje; sudovi pak razmišljaju i presuđuju posve drugačije. Kujundžić se na to ne osvrće, on sudi drukčije, tvrdeći unatoč pravomoćnim presudama, da su pojedini sudovi pogrešno dali veća prava liječnicima i medicinskim sredstvima!

Pri kraju pisma ministar Kujundžić još je eksplicitniji: ”Različita tumačenja drugostupanjskih sudova dovode do pravne nesigurnosti te potencijalno velikog financijskog tereta za zdravstveni sustav”, stoji u pismu ministra zdravstva koje on osim na adresu ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića upućuje i državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. A odande, to je pismo završilo u sudskom spisu, bez obzira što se ne radi ni o kakvom materijalnom dokazu, već o prepisci kolega iz izvršne vlasti u istoj Vladi, Kujundžića i Bošnjakovića.

Drago Hedl
Istraživački novinar
315 članaka Više o autoru
Više s weba