Ovo su ključne etičke, zdravstvene i pravne dileme oko treće doze cjepiva koju uskoro planira i Hrvatska
Tjednima se vode žustre rasprave je li dodatna doza potrebna i učinkovita te kome je i kada treba ponuditi
Stvari bi uskoro mogle izgledati pomalo bizarno: dok više od polovice stanovništva još uopće nije cijepljeno protiv Covida-19, a i pitanje je koliko će ih se još htjeti cijepiti, dio ljudi hitat će po još jednu, treću dozu cjepiva. A hrvatske su vlasti i s prve dvije doze debelo podbacile.
Dosad je u potpunosti cijepljeno 48,3 posto odraslih. Među starijima od 80 godina, za koje je Covid-19 posebno rizičan, cijepljeno je 55 posto ljudi. Cilj Europske unije bio je doseći 80 posto – prije pet mjeseci. U takvim okolnostima Vili Beroš, Krunoslav Capak i ostali razmatraju uvođenje dodatne doze cjepiva.
Logično bi bilo da će im s trećom dozom ići lakše. Pola ljudi je već primilo dvije, pa će valjda htjeti još jednu. Ali, situacija je ipak nešto složenija i to nema veze (samo) s Hrvatskom: dok delta varijanta virusa pogoršava zdravstvenu situaciju, u Europi i svijetu već se tjednima živo diskutira je li treća doza potrebna i učinkovita te kada je i kome treba preporučiti.
Kontroverzno je od samog starta…
Još početkom kolovoza, kada se u Europi i Americi počelo razmatrati uvođenje dodatne doze i tzv. pojačivača, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) iznijela je zabrinjavajući podatak: bogate zemlje iskoristile su, u prosjeku, gotovo sto doza cjepiva na sto ljudi, dok su siromašne države uspjele prosječno doći do 1,5 doza na stotinu ljudi.
Taj uznemirujući jaz između bogatih i siromašnih nije posljedica povjerenja ili nepovjerenja u cjepiva, nego dramatične nejednakosti u njihovoj raspodjeli na globalnoj razini. Zato su iz WHO-a pozivali na moratorij na dodatne doze barem do kraja rujna, odnosno dok se ne procijepi najmanje deset posto populacije u svim zemljama.
Otvorena su pritom bitna etička i druga pitanja. Dužnosnik WHO-a dr. Mike Ryan bio je posebno oštar: “Planiramo dati dodatne prsluke za spašavanje ljudima koji ih već imaju”, kazao je nedavno, “a ostavljamo milijune i milijune bez ikakve zaštite”. Uz to, kako je moguće suzbiti globalnu pandemiju, ako velik dio svijeta ne može ni doći do cjepiva?
…ali bogat(ij)e države idu dalje
Kombinacija delta varijante koja ponovno puni bolnice i približavanja hladnijih jesenskih dana motivira države da, unatoč apelima, nastave s planovima za uvođenje dodatne doze cjepiva. U SAD-u su preporučili cijepljenima da nakon osam mjeseci prime treću dozu, što će biti moguće od 20. rujna.
U Izraelu, koji je dodatnu dozu namijenio najprije starijima od 60 godina, a onda i svima iznad 12 godina, primilo ju je već 2,6 milijuna ljudi. Upravo je izraelska iskustva neki dan citirao šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, najavljujući da će i Hrvatska uskoro krenuti u docjepljivanje.
U Mađarskoj je, pak, docjepljivanje već krenulo, u Francuskoj i Njemačkoj starta u rujnu, u Britaniji također. Dodatnu dozu građanima ovog mjeseca planira ponuditi Češka, izgledno je da će to učiniti i Irska, i tako dalje. Smjer je, barem u Europi, potpuno jasan.
O rizicima i nuspojavama ne pitajte EU
Europska unija nema, međutim, jedinstven stav prema trećoj dozi cjepiva ili pojačivačima (postoji bitna distinkcija; prvo se odnosi na dodatnu dozu zdravim ljudima, a drugo na dodatnu dozu ljudima kojima je zbog njihovog zdravstvenog stanja imunosni odgovor na cijepljenje bio slabiji).
Ipak, prevladavajući je trend da se dodatne doze zasad planiraju za starije osobe, ljude sa zdravstvenim problemima, osobe sa slabijim imunološkim sustavom i slično. No, i oko toga se vode rasprave, treba li ih ponuditi svima ili samo onima za koje je Covid-19 osobito rizičan.
EU agencije zadužene za zdravstvo smatraju da “na temelju trenutnih dokaza, ne postoji hitna potreba za primjenom dodatnih doza” općoj populaciji, ali bi ih trebalo razmotriti za ljude s izrazito oslabljenim imunološkim sustavom. Poručuju i da bi prioritet trebao biti cijepiti ljude koji se još nisu cijepili (u EU je to otprilike trećina odraslih, kod nas i više).
Iz Bruxellesa, pak, upozoravaju na trenutno mogući povećani pravni rizik jer europski regulator još nije odobrio korištenje tih dodatnih doza. Iako odgovornost proizvođača cjepiva i dalje postoji, u slučaju neočekivanih nuspojava koje se mogu povezati s dodatnim dozama države članice mogle bi biti odgovorne za pravne posljedice i zahtjeve za kompenzacijom, izvijestio je nedavno Reuters.
Hrvatska – uvjerljivo pri dnu EU
U kontekstu europskih rasprava, logično je i očekivano da i hrvatske vlasti razmatraju kada će i kome ponuditi dodatnu dozu cjepiva. Problematično je, međutim, što nemaju odgovora na pitanje kada će i kako povećati sadašnju stopu procijepljenosti. Svi pokušaji motivacije uglavnom im otužno propadaju, a ni novi planovi ne djeluju obećavajuće.
A kako smo već napomenuli, cijepljenje protiv Covida-19 u Hrvatskoj debelo zaostaje za europskim prosjekom. Prema službenoj statistici, Hrvatska je po procijepljenosti i dalje uvjerljivo pri dnu ljestvice EU članica. Ima, istina, i gorih od nas, ali vrlo malo. S trećom dozom taj problem neće čarobno nestati.