Ozbiljna sramota za društvo: doktor Vice ispravio doktorat doslovno po opaskama novinara Matijanića
Telegram je došao do Mihanovićevog ispravka sporne disertacije koju je obranio u veljači 2018. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku
Pokojni Indexov novinar Vladimir Matijanić serijom tekstova iz 2021. razotkrio je skandalozan doktorat Vice Mihanovića, HDZ-ovca koji je tada pretendirao na gradonačelničko mjesto u Splitu. Osim nesuvislih rečenica poput slavne “teorijske paradigme rasta trajnog propusnosti”, Matijanić je otkrio krajnje ozbiljne propuste koji su Mihanovića suočili s optužbama da je plagirao disertaciju obranjenu 2018. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Doktorat mu, odlukom sveučilišnog povjerenstva, ipak nije oduzet, ali mu je naređeno da ga malo popravi.
Ispravak nekoć obranjene disertacije akademskom je svijetu prilično nepoznat postupak, do te mjere da mu se otvoreno čudio i Mihanovićev stranački kolega, resorni ministar Radovan Fuchs. Mihanović je u međuvremenu izradio ispravak i prošli ga mjesec predao osječkom fakultetu. Telegram je sada ekskluzivno došao do tog čudnovatog dokumenta i detaljno ga analizirao. Iz naše analize proizlazi kako je splitski HDZ-ovac jednostavno uzeo Matijanićeve tekstove i po njima ispravio svoj doktorat.
Od ukupno 84 stavke koje je Mihanović na osam stranica ispravio pod nadzorom mentorice Ivane Barković Bojanić, njih 68 otkrio je upravo Indexov novinar. Ozbiljne previde koje je minuciozno bilježio, podsjetimo, nije uočila ni spomenuta mentorica ni tročlano povjerenstvo pred kojim je Mihanović u veljači 2018. obranio disertaciju. Tekstovi Vladimira Matijanića o Mihanovićevom doktoratu prošle su godine honorirani godišnjom nagradom Hrvatskog novinarskog društva.
Ispravak po Matijanićevim tekstovima
Posebni dodatak – kako ispravak nazivaju Mihanović i mentorica – “sadrži popis nedostataka vezanih uz organizaciju i uređivanje teksta i popis njihovih ispravaka”. Popis je organiziran u tablici s dvije kolone. U lijevoj Mihanović navodi greške iz disertacije, a u desnoj ih ispravlja. Zabilježio je 84 ispravka. Više od polovice, 43 intervencije, otpadaju na ozbiljne propuste u kojima je HDZ-ovac: a) potpuno izostavio citirati autore čije je rečenice predstavio kao svoje, b) pogrešno citirao autore i izvore i c) gomilao izvore predstavljajući da ih je čitao, dok se zapravo služio jednim.
Ostale intervencije odnose se na korekciju pravopisa, manjkave gramatike (najčešće neadekvatnih padeža) i nesuvislog reda riječi u rečenici. Od 84 učinjena ispravka, prema Telegramovoj analizi, njih 68 otkrio je i popisao novinar Matijanić. Dapače, paralelno iščitavajući ispravak sporne disertacije i tri Matijanićeva teksta u kojima ju je rastvorio, izgleda kao da je splitski HDZ-ovac svoj rad popravljao taksativno po opaskama Indexovog novinara.
10 novih bibliografskih jedinica
Na konto Matijanićevih otkrića, Mihanović u ispravku dodaje 10 bibliografskih jedinica, odnosno “popis literature koja nije navedena u popisu literature uz doktorsku disertaciju”. Riječ je o djelima i autorima koje Mihanović u originalnom tekstu uopće nije citirao pa je čitatelj mogao pomisliti da čita njegove originalne ideje i zaključke. Ovim ispravkom, on priznaje da su ideje koje je predstavio kao svoje, zapravo tuđe.
Tako se na popisu literature ovog ispravka nalaze radovi Juraja Bukše, Ratka Zelenike i Zdravka Zekića, Tanje Poletan Jugović i Renate Sušanj, Čedomira Dundovića i Dušana Rudića, Alena Jugovića i Blanke Kesić, Dražena Damića, citati se sada ispravno pripisuju Hrvatskoj (online) enciklopediji, Europskom parlamentu…
U ispravak su, dakle, dodani svi autori koje je u svojim tekstovima – kao prave autore Mihanovićevih rečenica – detektirao novinar Matijanić. Do koje se mjere Mihanović pouzdao u Matijanićeve tekstove tijekom pisanja ispravka, pokazat ćemo na sljedećem primjeru.
Uvažio i ostale opaske novinara
HDZ-ovac u doktoratu navodi informaciju o “50-postotnom porastu broja teških cestovnih vozila na europskim cestama u posljednjih 20 godina”. Tekst nije označen navodnicima, nije parafraziran niti prepričan uz nužne reference pa ispada da je riječ o Mihanovićevom zaključku. Ovu je rečenicu, međutim, Vladimir Matijanić pronašao u radu Juraja Bukše iz 2006., objavljenom u Pomorskom zborniku.
Osim očitog prisvajanja tuđe misli, Indexov novinar detektirao je i sljedeće: “Čak prepisuje Bukšinu informaciju o pedesetpostotnom porastu broja teških cestovnih vozila na europskim cestama u posljednjih 20 godina, iako je Bukšin članak napisan 12 godina prije Mihanovićeva doktorata”, piše Matijanić pa poentira: “Da je Plenkovićev favorit barem napisao posljednjih 30 godina, učinilo bi se da prepisuje s razumijevanjem. Ali nije”.
Plenkovićev nekadašnji favorit u ispravku je, dakle, priznao autorstvo J. Bukši, a očito ga je zagolicala Matijanićeva opaska o neadekvatnom navođenju vremenskog okvira pa u ispravku navodi “značajno povećanje broja teških cestovnih vozila na europskim cestama u posljednjih trideset i više godina”.
Lažno pozivanje na brojne izvore
Ozbiljni su komadi teksta, cijeli paragrafi – pa i cijele stranice – koje Mihanović u ispravku stavlja u navodnike, ispravno ih pripisujući njihovim originalnim autorima, a ne – što je inicijalno učinio – sebi. Istaknut ćemo izrazito sporan dio kojim se ponajviše bavio i sam Matijanić. Riječ je o lažnom pozivanju na mnogobrojne izvore, iako je ustvari riječ tek o jednom jedinom izvoru iz kojeg je Mihanović crpio sadržaj za svoju disertaciju.
Naime, čitajući teorijski dio disertacije, od 18. do 30. stranice, čitatelj može zamijetiti cijeli niz autora na koje se Mihanović poziva. Međutim, kako proizlazi iz ispravka u čijem smo posjedu, Mihanović je većinu ispisanog sadržaja od 18. do 30. stranice crpio iz rada skupine autora predvođenih Francescom Parolom, objavljenog 2014. godine. Što se dogodilo? Parola i ostali u radu “Analyzing Maritime Economy in the Mediterranean: A Focus on the Campania Region” citiraju cijeli niz drugih autora.
Propusti ‘tehničke naravi’
Mihanović u svojoj disertaciji, služeći se samo radom iz 2014., navodi da je čitao sve autore koje Parola i ostali koriste u svom članku. To je pogrešno. U takvom se slučaju, sukladno akademskim pravilima, ne citiraju pojedini autori iz članka kojeg čita(mo), već se navodi “krovni” rad iz kojeg su preuzete ideje drugih autora. Na ovaj način, Mihanović je iscitirao 18 autora i njihovih radova, iako je koristio samo jedan rad u kojem su svi ovi autori citirani. U ispravku, istaknimo, nije naveo da iz popisa literature povlači 18 autora čije je ideje pronašao u radu Parole i ostalih iz 2014.
Povjerenstvo koje je procjenjivalo Mihanovićevu disertaciju, zaključilo je kako su svi uočeni propusti “više tehničke naravi” pa “ne predstavljaju povredu koja bi dovela u pitanje vrijednost doktorske disertacije i njezin izvorni znanstveni doprinos”. U činjenici da je Mihanović za hrpetinu autora prikazivao da ih je čitao – a zapravo je koristio tek jedan rad – povjerenstvo nije vidjelo pretjeran problem.
Objašnjavaju kako je Mihanović rad Parole i ostalih iz 2014. naznačio u potpisu pod jednu od slika u disertaciji te na kraju u popisu literature “čime se daje do znanja o korištenju izvornog teksta u doktorskoj disertaciji”. Time je, smatra osječko povjerenstvo, Mihanović učinio tek “propust pravilnog i standardnog citiranja”.
Ozbiljna pitanja ostaju otvorena
Ne smatrajući da je – cijelim nizom neoznačenih dijelova teksta – prisvojio autorstvo tuđih radova, povjerenstvo je disertaciju poslalo na ispravak, iako se u uputama osječke Ekonomije za pisanje akademskih radova iz 2014. navodi kako su autori dužni “pozvati se na izvor u samom tekstu na način da se iza rečenice ili odjeljka koji je preuzet od drugog autora prema određenom stilu navede izvor”. Ako autor to ne učini, odnosno “ako se preuzima tekst drugog autora bez navođenja izvora, riječ je o plagiranju”, navode fakultetske upute.
Iako osječko povjerenstvo Mihanovićevu disertaciju nije proglasilo plagijatom, ozbiljna pitanja ostaju otvorena s obzirom na činjenicu da je HDZ-ovac u ispravku dodao 10 bibliografskih jedinica, odnosno autora i njihovih djela koje je inicijalno propustio citirati i priznati im autorstvo.
Čuveni Wolfscale i teorijska paradigma
Detalji iz doktorata splitskog HDZ-ovca toliko su skandalozni da je ovo točan citat jedne od rečenica: “Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera”. Svojom raskošnom besmislenošću, postala je hit satiričara i humorističnih stranica. Mihanović ju je sada ispravio pa imamo uvid u ono što je (pravi) autor zapravo mislio i napisao.
Cijeli paragraf u kojem se spominje teorijska paradigma Mihanović u ispravku pravilno pripisuje originalnim autorima – ne sebi – pa piše: “Teorijska paradigma trajnog rasta propusnosti (luka) izaziva operativnu, društvenu i ekološku zabrinutost zbog rizika od prekapacitiranosti i disekonomije razmjera”. Tragom Matijanićevih članaka, ispravio je i Wolfscale, nepostojeći pojam koji je naveo u doktoratu. Ispravno ga je prebacio u Worldscale, istodobno priznajući autorstvo spornog odlomka Frani Mitroviću.
Odgovarala samo mentorica
Ovaj ispravak predstavlja konačnu točku slučaja koji u hrvatskoj akademskoj i široj javnosti ostavlja gorčinu. Od svih uključenih u mogućnost postojanja ovakvog doktorata – samog doktoranda, mentorice i tročlanog povjerenstva za obranu – odgovarala je samo mentorica Ivana Barković Bojanić. Kako su nam potvrdili iz uprave Ekonomskog fakulteta u Osijeku, protiv nje je proveden stegovni postupak na prijedlog dekana Borisa Crnkovića. Za teže stegovno djelo izrečena joj je mjera pisanog upozorenja pred otkaz ugovora o radu.
Članovi povjerenstva, koji su u veljači 2018. dali svoj blagoslov na obranu ovakve disertacije, izvan su dohvata uprave Fakulteta; profesori Željko Turkalj i Mane Medić u međuvremenu su otišli u mirovinu, a predsjednik povjerenstva Joško Dvornik zaposlenik je Pomorskog fakulteta u Splitu pa ne podliježe stegovnim mjerama osječke Ekonomije. “Kao Fakultet dopisom smo 24. veljače 2022. obavijestili Pomorski fakultet u Splitu o svim okolnostima vezanim uz predmetnu disertaciju”, kažu iz Osijeka o koraku koji su učinili prema Dvorniku.
Umetanje ispravka u sve primjerke
Upravu Ekonomskog fakulteta u Osijeku upitali smo i kako će sada umetnuti ovaj ispravak u sve primjerke Mihanovićeve disertacije. Kako smo pisali, ima ih više diljem Hrvatske. Ističu da je ispravak već priložen disertaciji koja je pohranjena u njihovoj fakultetskoj knjižnici. Ispravak će, nakon povratka voditeljice knjižnice s bolovanja, objaviti i u digitalnom repozitoriju Dabar pa će na taj način biti dostupan zainteresiranoj javnosti.
Najavljuju i kako će voditeljica knjižnice ispravak uputiti u daljnju knjižničnu obradu “kako bi isti bio priložen svim doktorskim disertacijama koje su pohranjene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, kao i knjižnicama javnih ekonomskih fakulteta”.
Isprika Fakulteta
U opširnom odgovoru Telegramu, uprava Ekonomskog fakulteta u Osijeku apostrofira kako je “od trenutka pojave prvih sumnji u nepravilnosti u disertaciji poduzela sve što je u njezinoj moći kako bi se slučaj u potpunosti rasvijetlio te kako bi se spriječila pojava sličnih slučajeva”. Na doktorskom studiju Management, na kojem je Mihanović stekao doktorat, donijeli su moratorij na sve postupke stjecanja doktorata znanosti, podsjećaju.
Studij su stavili u mirovanje, bez upisivanja studenata i rade na njegovim bitnim izmjenama. Taj je postupak u tijeku “te će po završetku elaborata isti biti upućen nadležnim tijelima na recenziju i odobrenje”.
Zaključuju isprikom: “Kao uprava Fakulteta svjesni smo činjenice da je cjelokupni slučaj izazvao značajnu reputacijsku štetu Sveučilištu, Fakultetu i svim njegovim zaposlenicima, ali ponajprije svim našim studentima i alumnima koji nisu zaslužili da ih se u negativnom smislu veže uz ovaj slučaj. Upravo stoga koristimo priliku da se još jednom svima ispričamo za sve propuste na Fakultetu koji su doveli do ove situacije”.