Peking je na raskrižju. Sve teže balansira svoj odnos s Rusijom i Europom
Kina pokušava uskladiti svoje sukobljene ciljeve
Kineski veleposlanik u Francuskoj Lu Shaye 21. je travnja izjavio da budućnost Krima kao dijela Ukrajine ovisi o tome kako se taj problem percipira. Rekao je da bivše sovjetske zemlje nemaju učinkovit status u međunarodnom pravu, dovodeći tako u pitanje suverenitet Ukrajine, ali i ostalih zemalja Sovjetskoga saveza.
Ove izjave dočekane su na nož, a 80 europarlamentaraca pozvalo je francusku vladu da Lua proglasi personom non grata. Peking je pokušao ublažiti situaciju – rekli su kako je Lu samo iznosio osobne stavove.
Pet dana nakon što je Lu ovo izjavio, kineski predsjednik Xi Jinping ostvario je dugo očekivani telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Nakon Xijevog poziva, kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang početkom svibnja posjetio je Njemačku, Francusku i Norvešku.
Političko rješenje krize
I ovaj tjedan, Li Hui, novi posebni predstavnik Kine za rješavanje ukrajinskog sukoba, posjetit će Ukrajinu, Poljsku, Francusku, Njemačku i Rusiju kako bi razgovarali o tome kako postići “političko rješenje ukrajinske krize”. Ovi su događaji bacili u središte pažnje borbe Pekinga da uravnoteži svoje poteze oko Ukrajine.
Kina je, naime, na raskršću. Pokušava uravnotežiti svoje sukobljene ciljeve – odnose s Rusijom, svojim najjačim strateškim partnerom te odnose s Europom. Jer, jasno je da Kina ne želi da se Europa približi antikineskom bloku, a to polako postaje kineski prioritet u vanjskoj politici.
Peking sa strane želi djelovati kao posrednik i dovesti obje strane za pregovarački stol. U preuzimanju ove aktivnije uloge, napori Kine vjerojatno će biti istaknuti, ali bi mogli sporo donositi rezultate.
Stručnjaci: ‘Kina bi trebala zadržati svoju neutralnost’
Ubrzo nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošle godine, vodeći kineski stručnjaci dali su niz procjena o utjecaju i putanji rata. Mnogi su u početku procjenjivali da će sukob biti kratak, a neki čak predviđali da neće imati geopolitičkih implikacija izvan Europe.
Čak i kad je postalo jasno da neće biti brzog rješenja sukoba, Peking se i dalje nije htio uplitati. Mjesec dana nakon početka rata, skupina vrhunskih kineskih stratega iz različitih akademskih disciplina, uključujući autore Unrestricted Warfare, utjecajne knjige iz 1999. o novim mirnim metodama ratovanja, neformalno se okupila u Pekingu kako bi analizirala utjecaj ukrajinskog sukoba na globalni poredak.
Ocijenili su da sukob vjerojatno neće uskoro završiti te da bi Kina mogla imati koristi od dugotrajne borbe. Kina bi trebala zadržati svoju neutralnost, tvrdili su, kako bi krizu pretvorila u priliku za preoblikovanje svojih odnosa s Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Europom.
Aktivna diplomatska uloga Kine
Kineski su stratezi savjetovali da se ne treba potpuno svrstati u tabor Moskve. Vjerovali su da bi Peking mogao dobiti priliku da djelomično izgladi veze sa Sjedinjenim Državama, osobito jer je postojala veća šansa za suradnju s administracijom američkog predsjednika Joea Bidena nego s potencijalnom budućom Trumpovom administracijom.
Također su preporučili da Peking igra aktivnu diplomatsku ulogu u razdoblju nakon sukoba. Iako nije jasno je li se kinesko vodstvo u potpunosti složilo sa stajalištima ovih stručnjaka, mnoge njihove prijedloge Peking je prihvatio.
Kina se, primjerice, pokušala postaviti kao neutralna u ukrajinskom sukobu. Međutim, unatoč naporima Kine, većina razvijenog svijeta kineski je stav prema Ukrajini smatrala duboko proruskim.
Pitanje nuklearnog oružja
Do sredine 2022. godine kineski su stručnjaci smatrali da je produljeni sukob u Ukrajini štetan za kineske interese. Dominantna perspektiva unutar zemlje bila je da su borbe predstavljale posrednički rat koji je podupirao NATO kako bi se oslabila Rusija.
U isto vrijeme, rat je omogućio Washingtonu da ojača i revitalizira svoja savezništva u Europi i šire. Međutim, zabrinutost Pekinga oko ukrajinskog sukoba pojačala se tijekom prošle godine. Ne samo da se Rusija suočavala sa snažnim ukrajinskim vojnim otporom i da joj je ponestajalo oružja i streljiva, već su kineski stručnjaci također bili zabrinuti zbog mogućnosti izravnog američko-ruskog sukoba i nuklearne eskalacije.
Ova dva scenarija mogla bi Kini onemogućiti da ostane po strani. Kineski analitičari procjenjuju da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje kao posljednje sredstvo i ako bi se osjećala u opasnosti od gubitka rata, a kineski mediji izvijestili su o ponovljenim nuklearnim prijetnjama Rusije i njezinim vježbama u listopadu 2022. u kojima sudjeluju njezine strateške nuklearne snage.
Kina želi postati ključni akter
Iz perspektive Pekinga, međutim, prijetnja nuklearnom uporabom ne dolazi samo iz Rusije. Kina vjeruje da se NATO također uključio u nuklearno zveckanje oružjem, uključujući kroz vježbu nuklearnog odvraćanja koja se odvijala u isto vrijeme kad i ruske nuklearne vježbe.
Ove su zabrinutosti očite u Xijevoj eskalirajućoj retorici o ukrajinskom ratu. Ugostivši njemačkog kancelara Olafa Scholza u Pekingu u studenom, Xi je izjavio da bi se međunarodna zajednica trebala “suprotstaviti uporabi ili prijetnji uporabom nuklearnog oružja, zagovarati da se nuklearno oružje ne može koristiti i da se ne smiju voditi nuklearni ratovi, te spriječiti nuklearna kriza u Euroaziji”. Kasnije tog mjeseca, u razgovoru s Bidenom na Baliju o ukrajinskoj krizi, rekao je da “sukobi i ratovi ne daju pobjednika” i da se “konfrontacija između velikih zemalja mora izbjegavati”.
Sve ovo je dovelo do toga da Peking promijeni svoj pristup sukobu u Ukrajinu. Kina je prije bila po strani, ali je posljednjih mjeseci aktivnija u situaciji. Konkretno, kineska vlada nastoji prikazati sebe kao ključnog aktera koji može riješiti međunarodne sukobe.
Pred Kinom je velik posao
Xi je intenzivirao svoje napore u Ukrajini. Početkom ožujka ugostio je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, bliskog saveznika Kremlja, a potom je otputovao u Moskvu kako bi se sastao sa samim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Krajem ožujka i u travnju, Xi se osobno sastao s nizom svjetskih čelnika kako bi razgovarali o Ukrajini
Sve u svemu, Kina smatra da joj diplomatski napori daju veću ulogu u određivanju tijeka rata, kojeg smatra manipulacijom od strane Sjedinjenih Američkih Država. Stupanj do kojeg Kina može iskoristiti svoje diplomatske napore u svoju korist ovisi o tome u kojem točno smjeru zemlja želi ići.
Iako bi Peking mogao pridobiti obje strane za pregovarački stol, mora prijeći dug put ako želi uvjeriti međunarodnu zajednicu da je doista pošten posrednik. Unatoč tomu što Peking naglašava svoje naizgled neutralno nastojanje da pronađe put prema miru kroz izravni dijalog, njegov prikaz Sjedinjenih Država i NATO-a kao potpirivača sukoba opskrbom Ukrajine oružjem ključni je aspekt njegovih poruka.
Kineski vanjskopolitički diskurs nije naklonjen Ukrajini
Realnost je da Ukrajina ne može održati borbu ako njena vanjska politička, ekonomska i vojna podrška presuši. Kineski vanjskopolitički diskurs koji se razvija također nije naklonjen Ukrajini.
Ali ako Kina želi zadržati svoj stav da se o načelu suvereniteta i teritorijalnog integriteta ne može pregovarati, onda bi Lu Shayeovo dovođenje u pitanje suvereniteta postsovjetskih država moglo biti rješenje. Znakovito je da unatoč međunarodnoj osudi Luovih primjedbi, Peking ga još nije javno ukorio ni na koji način osim poricanja njegovih komentara.
Ako Peking konačno ponudi bilo kakve konkretne prijedloge za rješavanje rata, postoji rizik da bi čak i naizgled neutralni prijedlozi, poput zamrzavanja borbi, mogli dati prednost interesima Rusije. Peking signalizira da želi igrati aktivniju diplomatsku ulogu, ali stvarnost je da djeluje u području u kojem nema puno iskustva, piše Foreign Policy.