Petero najcjenjenijih vojnih stručnjaka razradilo scenarije za kraj rata. 'Ukrajina nagodinu vraća Krim'

Rat se sasvim sigurno nastavlja, ali više je opcija za njegovo okončanje

IZIUM, UKRAINE - DECEMBER 25, 2022 - A swing facing a residential building ruined by Russian shelling is pictured in Izium which was liberated from Russian occupiers, Kharkiv Region, northeastern Ukraine.NO USE RUSSIA. NO USE BELARUS. (Photo by Kaniuka Ruslan / NurPhoto / NurPhoto via AFP)
FOTO: NurPhoto via AFP

Ratni sukobi u Ukrajini uskoro ulaze u drugu kalendarsku godinu, a BBC je tim povodom pitao nekoliko istaknutih vojnih analitičara kakav razvoj događaja očekuju u sljedećoj godini. Može li se rat zaključiti u idućoj godini i kako – na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom? Ili bi se sve moglo nastaviti i u 2024. godini?

1. Clarke: ‘Ruska proljetna ofenziva bit će ključna’

Michael Clarke, pomoćnik direktora Instituta za strateške studije u britanskom Exeteru kaže da je svatko tko poželi bilo gdje diljem velikih euroazijskih stepa izvršiti invaziju na neku drugu državu prije ili kasnije bude osuđen na zimu. Napoleon, Hitler i Staljin morali su održavati svoje vojske u pokretu suočeni sa stepskom zimom, a sada, kada njegova invazija ide u krivom smjeru na terenu, Vladimir Putin ukopava svoje snage za zimu kako bi dočekao novu rusku ofenzivu u proljeće. “Obje strane trebaju stanku, ali Ukrajinci su bolje opremljeni i motiviraniji za nastavak te možemo očekivati da će održati pritisak, barem u Donbasu”, kaže Clarke.

Ističe kako su Ukrajinci oko gradova Kremine i Svatova vrlo blizu velikog proboja koji bi odbacio ruske snage 60 kilometara natrag do sljedeće prirodne obrambene crte, blizu mjesta gdje je njihova invazija zapravo i počela u veljači. “Kijev se tu neće zaustaviti kada je neposredna nagrada tako velika. Ukrajinske ofenzive bi se ipak mogle zaustaviti na jugozapadu, nakon oslobođenja Hersona. Prelazak na istočnu stranu rijeke Dnjepar kako bi izvršili pritisak na ranjive ruske cestovne i željezničke veze s Krimom, mogao bi Ukrajincima biti prezahtjevan. Unatoč tome, nikada se ne može isključiti mogućnost da Kijev pokrene novu iznenadnu ofenzivu”, smatra ovaj stručnjak.

Clarke je mišljenja da će za 2023. godinu ključna odrednica biti ishod ruske proljetne ofenzive. “Putin je priznao da je oko 50.000 novomobiliziranih vojnika već na fronti; ostalih 250.000 mobiliziranih obučava se za iduću godinu. Nema prostora za bilo što osim rata, dok se sudbina tih novih ruskih snaga ne riješi na bojnom polju. Kratak i nestabilan prekid vatre jedina je druga mogućnost. Putin je jasno dao do znanja da neće stati, a Ukrajina je jasno dala do znanja da se još uvijek bori za svoj život”, kaže Clarke.

2. Pjontkovski: ‘Ukrajina do proljeća potpuno slobodna’

Andrej Pjontkovski, cijenjeni ruski znanstvenik i analitičar koji živi i radi u Washingtonu, odvažno predviđa da će Ukrajina pobijediti vraćanjem svog potpunog teritorijalnog integriteta, i to najkasnije do proljeća 2023. godine. Kaže i kako svoj zaključak zasniva na dva čimbenika.

“Jedan je motivacija, odlučnost i hrabrost ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda u cjelini, što je bez presedana u modernoj ratnoj povijesti. Drugi je činjenica da je, nakon godina popuštanja ruskom diktatoru, Zapad konačno dorastao i shvatio veličinu povijesnog izazova s kojim se suočava. To najbolje ilustrira nedavna izjava glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga: ‘Cijena koju plaćamo je u novcu, dok je cijena koju Ukrajinci plaćaju u krvi. Ako autoritarni režimi vide da je sila nagrađena, svi ćemo platiti mnogo višu cijenu i svijet će postati opasniji za sve nas'”, smatra Pjontkovski.

Točan trenutak “neizbježne ukrajinske pobjede”, tvrdi Pjontkovski, odredit će brzina kojom NATO može isporučiti novi paket vojnog jurišnog oružja – tenkove, zrakoplove, projektile dugog dometa – koji prema njegovom tumačenju “mijenjaju igru”. “Očekujem da će Melitopolj postati ključna borbena točka u nadolazećim mjesecima, ili možda tjednima. Nakon što zauzmu taj grad, Ukrajinci će se lako prebaciti do Azovskog mora, učinkovito prekidajući opskrbu i komunikacijske linije prema Krimu. Ruska kapitulacija bit će službeno dogovorena na tehničkim pregovorima nakon razornog ukrajinskog napredovanja na bojnom polju. Pobjednici – Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države – oblikovat će novu međunarodnu sigurnosnu arhitekturu”, predviđa Pjontkovski.

3. Zanchetta: ‘Troškovi rata odredit će pobjednika’

Barbara Zanchetta, s Odsjeka za ratne studije londonskog King’s Collegea, smatra da okončanje rata nije ni blizu. Tumači kako je Vladimir Putin očekivao da će Ukrajina pasivno promatrati poteze svog moćnog ruskog susjeda, kao i da će invazija proći bez značajnijeg uplitanja drugih zemalja. No, ta ozbiljna pogrešna procjena dovela je do dugotrajnog sukoba kojemu se, kaže, zasad ne nazire kraj.

“Zima će biti teška jer će ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu pokušati slomiti moral i izdržljivost ionako slomljenog stanovništva. No, otpornost Ukrajine pokazala se izvanrednom. Oni će čvrsto stajati na nogama, a rat će se otegnuti. I neće mu biti kraja. Izgledi za pregovore su minimalni. Za potencijalni mirovni sporazum temeljni zahtjevi barem jedne strane moraju se promijeniti. Nema dokaza da se to dogodilo niti da bi se uskoro moglo dogoditi”, kaže Zanchetta.

Ključ okončanja rata nalazi se u Rusiji, smatra Zanchetta, budući da bi troškovi rata, kako materijalni tako i ljudski, mogli smanjiti razinu podrške ratu od strane ruske političke elite. “Prošli ratovi u kojima je pogrešna procjena bila ključni element, poput Vijetnama za Sjedinjene Države ili Afganistana za Sovjetski Savez, završavali su samo na ovaj način. Domaći politički uvjeti promijenili su se u zemlji koja je pogrešno procijenila, čineći izlazak – bio on “častan” ili ne – jedinom održivom opcijom. To se može dogoditi samo ako Zapad ostane čvrst u svojoj potpori Ukrajini, suočen s povećanim domaćim pritiscima povezanim s troškovima rata. Ovo će i dalje biti dugotrajna politička, gospodarska i vojna bitka odlučnosti, koja će najvjerojatnije trajati i do kraja 2023. godine”, zaključuje Zanchetta.

4. Hodges: ‘Rusi gube, Ukrajina vraća i Krim do kraja 2023.’

“Prerano je za planiranje pobjedničke parade u Kijevu, ali sada je sav zamah na strani Ukrajine i nema sumnje da će oni dobiti ovaj rat, vjerojatno 2023. godine”, smatra Ben Hodges, bivši zapovjednik kopnene vojske Sjedinjenih Država u Europi. “Stvari će se odvijati sporije tijekom zime, ali nema sumnje da će se ukrajinske snage bolje nositi s tim od ruskih snaga, zbog sve zimske opreme koja dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Njemačke. Do siječnja bi Ukrajina mogla doći u poziciju za otpočinjanje završne faze kampanje, a to je oslobađanje Krima”, procjenjuje Hodges.

On objašnjava kako je rat ispit volje i test logike, što je lekcija iz povijesti. “Kad vidim odlučnost ukrajinskog naroda i vojnika te brzo poboljšanje logističke situacije za Ukrajinu, ne vidim drugi ishod osim ruskog poraza. Rusko povlačenje iz Hersona djelomično me navelo na ovaj zaključak. Prvo, bio je to psihološki poticaj za ukrajinski narod; drugo, to je bila ogromna neugodnost za Kremlj; i treće, time su ukrajinske snage stekle ključnu operativnu prednost – svi pristupi Krimu sada su u dometu njihovih oružanih sustava”, kaže Hodges.

Vjeruje da će se krajem 2023. godine Krim u potpunosti vratiti pod ukrajinsku kontrolu, iako bi mogla postojati neka vrsta sporazuma koji Rusiji omogućuje da postupno ukine dio svoje mornaričke prisutnosti u Sevastopolju. “Moguće je možda da Rusi ondje ostanu čak i do kraja ugovora, koji istječe negdje tijekom 2025. godine. Riječ je o sporazumu potpisanom još prije ruske nezakonite aneksije Krima”, izjavio je. On očekuje da će se tijekom sljedeće godine intenzivirati napori za rekonstrukciju ukrajinske infrastrukture duž obale Azovskog mora, uključujući važne luke Mariupolj i Berdjansk. “Ponovno otvaranje Sjevernokrimskog kanala koji preusmjerava vodu iz Dnjepra na Krim bit će još jedan važan projekt koji će privući pozornost”, zaključuje Hodges.

5. Gendelman: ‘Očekujte više-manje nastavak istoga’

Umjesto pretpostavke kako bi mogao završiti rat, izraelski vojni stručnjak David Gendelman istaknuo je ciljeve koje bi svaka strana željela postići u sljedećoj fazi. “Oko polovice od 300.000 mobiliziranih ruskih vojnika već je u zoni borbi. Ostatak, zajedno sa snagama oslobođenim za akciju nakon povlačenja iz Hersona, daje Rusima priliku za pokretanje ofenzive. Okupacija Luganske i Donjecke oblasti će se nastaviti, ali je veliki ruski proboj poput onoga s juga prema Pavlogradu, kako bi se okružile ukrajinske snage u Donbasu, manje vjerojatan”, smatra Gendelman.

Vjerojatnim smatra nastavak sadašnje taktike – sporo usitnjavanje ukrajinskih snaga na uskim pravcima i sporo napredovanje, kao što je bilo području Bahmuta i Avdiivke, no uz moguću istu taktiku na potezu Svatove-Kremina. Nastavit će se i stalni napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako bi se ispunila strategija rata iscrpljivanja.

“Značajne ukrajinske snage također su oslobođene nakon ruskog povlačenja iz Hersona. Za njih je strateški najvredniji smjer jug, prema Melitopolju ili Berdjansku, s ciljem presijecanja ruskog kopnenog koridora do Krima. To bi bila velika ukrajinska pobjeda i upravo zato Rusi utvrđuju Melitopolj. Druga opcija za Ukrajinu je Svatove – tamo bi uspjeh ugrozio cijeli sjeverni bok cijele ruske bojišnice”, kaže izraelski stručnjak.

Dodaje kako je veliko pitanje koliko je ukrajinskih snaga slobodno i raspoloživo za ofenzivu u ovom trenutku te kakav raspored ima general Zalužni, načelnik ukrajinskog Glavnog stožera. Nejasno je za sada koliko će pričuvnih brigada i korpusa biti spremno za mjesec, dva ili tri od sada. “Nakon što se blato smrzne, dobit ćemo odgovor na ovo pitanje, a taj će nas odgovor malo približiti odgovoru na pitanje ‘kako će rat završiti'”, zaključio je Gendelman.