Pitali smo Tončija Tadića što bi se dogodilo da je dron produžio do Krškog: 'Ništa'
Tadić misli i kako nije nevjerojatno da je letjelica koja se srušila u Zagrebu - ruski izviđački dron
Čiji je vojni dron iz sovjetskog vremena koji je sa svojih šest tona tresnuo sinoć u Zagreb iz pravca istoka, sasvim je razumljivo jedno od dva glavna pitanja koja se postavljaju danas u Hrvatskoj. Drugo je pitanje, jasno, zbog čega nije reagirala protuzračna obrana u čak tri NATO članice (Rumunjska, Mađarska i Hrvatska) kroz koje je Tu-141 letio ukupno oko sat vremena.
Što se tiče porijekla letjelice, Tonči Tadić, nuklearni fizičar s instituta Ruđer Bošković sumnja da se doista radi o ukrajinskom dronu. “Smatram da je to ruski dron, iz niza razloga.
Ima razumne ciljeve izviđanja – zračne luke i efikasnost protuzračne obrane. Čim više naši mediji pišu o letovima za transfer oružja u Ukrajinu iz ZG aerodroma, to će biti više ovoga”, napisao je Tadić na Facebooku, zapitavši se kakvog bi interesa Ukrajina imala slati tu letjelicu u Hrvatsku. “Ovo je ruska opomena što sve mogu. I ne mora se vratiti u rusku bazu da prenese podatke, ima satelitski link. Kad mu je misija gotova, sruše ga kao staru kantu”, napisao je Tadić.
“Što su radile Mađarska i Rumunjska”?
U kraćem razgovoru za Telegram, Tadić je pojasnio kako smatra da sve oko pada ovog drona u Zagrebu “jako misteriozno”. Na pitanje o tome zašto misli da bi takvu letjelicu Rusija slala u izviđanje u Hrvatsku, kad imaju satelite, dodaje kako se satelitima ne može testirati reakcija radara.
Inače, drži da ne treba kriviti hrvatsku protuzračnu obranu za izostanak reakcije. Dron je nad Hrvatskom, uostalom, bio samo sedam minuta. Naši su, kaže, obavijestili NATO i to je to. “Ali, što su radile Mađarska i Rumunjska?”, pita se Tadić, s obzirom na to da je letjelica nad njihovim teritorijem bila znatno duže.
Udar u nuklearku ne bi izazvao nuklearnu eksploziju
Pitamo što bi se dogodilo da je, nekim nesretnim slučajem, dron nastavio letjeti još 30-ak kilometara zapadno i zabio se u nuklearnu elektranu Krško. “Ništa”, veli Tadić, “sve elektrane u Europi, a posebno Krško, građene su da izdrže ovakve stvari”. Objašnjava i kako je Krško građeno u vrijeme Jugoslavije, kad je vladala daleko veća paranoja od mogućeg napadan nego danas.
“Ne bi bilo problema čak ni u slučaju većeg udara od ovog”, kaže Tadić, naglašavajući koliko je zaštićen reaktor nuklearne elektrane blizu Zagreba. Pa pojašnjava kako ljudi često zamišljaju da bi udar u NE izazvao pravu pravcatu nuklearnu eksploziju. “Ne bi. U nuklearnim elektranama jednostavno nema dovoljno kritične mase da bi se pokrenula takva reakcija. Dakle, ne ni bilo ‘gljive’”, kaže Tadić. Naravno, u slučaju masivnog napada, postojala bi mogućnost curenja radioaktivnog materijala iz elektrane, ali dron koji je pao u Zagrebu za tako nešto ni izbliza nije dovoljan.