Plenković je 25 milijardi iz EU fondova predstavio kao priliku generacije. Provjerili smo, nismo je iskoristili
U onu najvažniju imovinu i dalje više ulažemo iz državnog proračuna nego iz izdašnih EU fondova
Hrvatska je u prošloj godini na raspolaganju imala novac iz nekoliko europskih izvora: Fonda solidarnosti, višegodišnjeg proračuna EU-a te mehanizma za oporavak i otpornost, ali je ipak veći ulagač, kad je u pitanju investiranje u dugotrajnu imovinu, bio nacionalni proračun.
U novu ili rabljenu dugotrajnu imovinu, poput građevina, opreme, transportnih sredstava ili intelektualne imovine, u privatnom i javnom sektoru iz državnog je proračuna lani uloženo 10,35 milijardi kuna, dok je oko 9,7 milijardi stiglo iz europskih fondova.
Hrvatska još nije zgrabila priliku generacije
Hrvatska lani očito još uvijek nije svim snagama krenula iskoristiti priliku generacije, kako je prije tri godine premijer Andrej Plenković javnosti oslikao činjenicu da će Hrvatska na raspolaganju do 2027. godine imati 25 milijardi eura iz različitih EU fondova. Barem to nije učinila kad je u pitanju ulaganje u dugotrajnu imovinu, koja bi na dulje razdoblje trebala jamčiti razinu određenih javnih usluga, ali i održivost i modernizaciju poslovanja u realnom sektoru.
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o investicijama u prošloj godini vidljivo je da je najviše EU novca u prošloj godini otišlo na ulaganja u projekte u vodoopskrbi, odvodnji, gospodarenju otpadom i sanaciji okoliša, ukupno 2,43 milijarde kuna, što je četvrtina svih uloženih EU sredstava. Dodala je tome i država 1,13 milijardi kuna, oko 906 milijuna bila su vlastita ulaganja poduzeća i ustanova iz tog sektora, a 200 milijuna kuna su bila kreditna zaduženja. Od 4,76 milijardi kuna uloženih u toj djelatnosti više od polovice stiglo je iz EU fondova.
U zdravstvu samo 18 posto investicija iz EU izvora
Ostale djelatnosti iz javnog sektora nisu bile toliko uspješne ili se nisu toliko oslanjale na EU novac. Najbliže je možda takvom udjelu EU sredstava obrazovanje, gdje je od 993 milijuna kuna uloženih u dugotrajnu imovinu, oko 424 milijuna bilo iz EU fondova.
S druge strane, hrvatsko zdravstvo i socijalna skrb, koje stalno muči besparica, lani su od 1,76 milijardi kuna ulaganja oko 18 posto dobili iz EU izvora, dok je većina, oko 905 milijuna kuna, bila iz državnog proračuna. Više novca od zdravstva i socijale za ulaganja u dugotrajnu imovinu iz europskih izvora lani su namaknuli u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ili u stručnim i znanstvenim djelatnostima.
U djelatnosti prijevoza i skladištenja, ulaganja su bila 5,7 milijardi kuna, a 1,2 milijarde ili oko 22 posto tih investicija je iz EU fondova. Upola manje novca bilo je iz državnog proračuna, a većina su tvrtke ili ustanove priskrbile same ili su podizale kredite.
Država najviše ulagala u javnu upravu i obranu
U javnom se sektoru najviše ulagalo u dugotrajnu imovinu u javnoj upravi i obrani, čak 9,7 milijardi kuna, od čega je 2,27 milijardi bio europski novac, a 5,45 milijardi novac iz nacionalnog proračuna. Dobar dio tog novca iz državnog proračuna otišao je na opremanje vojske.
Službena statistika ne radi razliku između ulaganja u javnom i privatnom sektoru, nego tek po djelatnosti, a ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj su lani bila 74,27 milijardi kuna, što je nešto manje od deset milijardi eura. Najviše ulaganja otpada na prerađivačku industriju, više od 12,5 milijardi kuna.
Gotovo polovica novca na građevinske objekte
Lani se najviše investiralo u građevinske objekte i prostore, čak 46,6 posto svih investicija, što je oko 34,6 milijardi kuna, dok je u postrojenja s opremom i montažom uloženo 21,3 milijarde kuna, u transportna sredstva 7,8 milijardi, a u intelektualnu imovinu 3,8 milijardi kuna.
Što se tiče usporedbe s prethodnom 2021. godinom, podaci, napominje to i DZS, nisu usporedivi “zbog primjene metode namjernog uzorka, promjena vezanih za izbor elemenata osnovnog skupa za uzorak i metodoloških usklađivanja”. Ističu da u odnosu na prethodnu godinu podaci mogu služiti samo za praćenje trenda te za određene analitičke svrhe.
Tako su oni izračunali da pojedini udjeli upućuju na trend po kojem vrijednost istraživanjem obuhvaćenog dijela bruto investicija u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu u 2022. pokazuje nominalni pozitivan trend od 17,7 posto.
U Zagrebu najviše novca u postrojenja i opremu
Najviše investicija otpada na Grad Zagreb, 18,8 milijardi kuna, od čega je više od trećine uloženo u postrojenja i opremu, slijedi prijevoz, a tek su na trećem mjestu građevinski objekti.
Nešto drukčija slika je u županijama koje slijede Zagreb, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj. Tamo su država i tvrtke najviše ulagale u građevinske objekte.