Plenković je u nezgodnoj situaciji: ako Berošev zakon padne na Ustavnom sudu, Hrvatska može ostati bez EU novca
Županije žele srušiti osporavani zakon po kojem država preuzima bolnice
Vlada je ovog četvrtka Ustavnom sudu poslala svoje mišljenje o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čiju ustavnost osporava Grad Zagreb i najmanje dvije županije. Vladino očitovanje nije javno, ali može se lako pretpostaviti da u njemu pobijaju argumente kojima regionalne vlasti žele srušiti odluku Vlade po kojoj država preuzima osnivačka prava nad županijskim bolnicama.
Za Banske dvore radi se o vrlo važnom pitanju: izmjene ovog zakona bile su jedan od preduvjeta za odobrenje isplate treće rate europskih sredstava za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prije tjedan dana, Europska komisija ocijenila je da je Vlada ispunila dogovorene mjere pa u Vladi očekuju isplatu još 700 milijuna eura do kraja godine. Ali problemi s osporavanim zakonom time nisu sasvim nestali.
Županije protiv zakona
Nezadovoljni što će upravljanje županijskim bolnicama preuzeti država, Grad Zagreb i dvije županije, Krapinsko-zagorska i Međimurska, još su ranije najavili da će, među ostalim, i za tu odredbu izmijenjenog zakona tražiti ocjenu ustavnosti. Zagrebačka Skupština odluku o tome donijela je na sjednici početkom listopada, uz protivljenje HDZ-ovih gradskih zastupnika – očekivano, budući da se radi o reformi njihove Vlade.
Unatoč ovom zapletu i prije pravorijeka Ustavnog suda, u Bruxellesu su ipak ocijenili da je Vlada ispunila uvjete za isplatu treće rate, uključujući i zakonske izmjene koje, u suštini, trebaju osigurati da što veći broj bolnica sudjeluje u objedinjenoj javnoj nabavi.
Komisija zasad zadovoljna
“Prijenos osnivačkih prava”, analiziraju u Komisiji, “povećao je obuhvat zajedničke javne nabave za zdravstvene institucije čije je sudjelovanje dosad bilo dobrovoljno”. Umjesto dosadašnjih 11, zajedničkom nabavom bit će obuhvaćene 33 bolnice.
Komisija je utvrdila da je to zadovoljavajuće – barem zasad – i dala pozitivnu ocjenu za isplatu još 700 milijuna eura (ovo, dakako, nije bio jedini uvjet; ukupno ih je bilo 45). No, što ako Ustavni sud prihvati argumente regionalnih vlasti i sruši ove osporavane izmjene Zakona?
Bruxelles ‘bez komentara’
Iz Komisije potvrđuju da znaju da je zakon trenutno pred Ustavnim sudom. “Nemamo komentara na hipotetske situacije”, odgovaraju na pitanja o tome što će se dogoditi ako ustavni suci zaključe da država ne može preuzeti osnivačka prava nad županijskim bolnicama i tako sruše jednu od mjera, dogovorenih između Vlade i Bruxellesa, radi osiguranja boljeg financijskog upravljanja u području zdravstva.
Budući da se radi o proceduri (ocjeni ustavnosti) koja još nije dovršena, pri odlučivanju je li Vlada ispunila uvjete za treću ratu, Komisija ovaj zaplet oko zakona nije uzela u obzir. Pozivaju se pritom na Uredbu o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost prema kojoj su, prije bilo kakve isplate, dužni procijeniti jesu li države članice “na zadovoljavajući način” provele dogovorene reforme.
“Što se tiče trećeg zahtjeva za plaćanje koji je podnijela Hrvatska, Komisija je analizirala ispunjavanje relevantnih etapa i ciljeva i pozitivno ocijenila zahtjev za plaćanje”, kažu iz Komisije na naš upit. Sudeći po tome, treća rata u iznosu od 700 milijuna eura bit će isplaćena prema planu, do kraja godine.
Ireverzibilnost reformi
Ali, ako Ustavni sud prihvati argumente Zagreba i županija, Vlada bi se lako opet mogla naći u problemu. Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost, temeljem koje se isplaćuju europska sredstva, ima jasnu odredbu o ireverzibilnosti reformi.
“Zadovoljavajuće ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti podrazumijeva da dotična država članica nije preokrenula mjere povezane s prethodnim zadovoljavajuće ostvarenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima”, piše u članku 24. Uredbe.
Iz ove birokratske formulacije lako je iščitati da u Bruxellesu očekuju da se države članice drže provedenih reformi. Drugim riječima, nije dovoljno ispuniti dogovorene mjere za isplatu europskih sredstava, već te mjere moraju dugoročno ostati na snazi; ne mogu se u jednom trenutku donijeti, a onda kasnije naprosto poništiti.
U rukama ustavnih sudaca
U slučaju Zakona o zdravstvenoj zaštiti moglo bi se, međutim, dogoditi upravo to – da mjera koju sada u Bruxellesu ocjenjuju pozitivno, padne na Ustavnom sudu i time, de facto, bude poništena. To bi Vladu dovelo u nezgodnu poziciju. Komisija bi u tom slučaju mogla ponovno procjenjivati ispunjava li Hrvatska tražene uvjete za isplatu europskih sredstava ili će, eventualno, neku od sljedećih isplata umanjiti za određeni iznos.
Koliko je taj scenarij izgledan, teško je procjenjivati jer to ovisi o Ustavnom sudu. O osporavanim odredbama ustavni suci trebali bi odlučivati po hitnom postupku, u roku od 30 dana od dana kada im stigne zahtjev regionalnih vlasti.
No, upućeni tvrde da se taj rok često računa fleksibilno, od dana kada je stiglo očitovanje Vlade (ovog četvrtka) i da svaki eventualni novi zahtjev s razine županija znači da procedura kreće iz početka. Vlada, stoga, zasad može mirno čekati isplatu dodatnih 700 milijuna eura za provedbu plana oporavka, nadajući se da će ustavni suci u konačnici stati na njezinu stranu i tako je poštedjeti neugodnog raspleta.