Krajem srpnja ove godine Vlada se pohvalila da je u Bruxelles upravo poslala još jedan zahtjev za isplatu EU sredstava: bude li sve prema planu, do kraja godine Hrvatskoj će biti uplaćena treća rata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u iznosu od 700 milijuna eura.
Time će, najavili su tada iz Banskih dvora, Hrvatska biti prva zemlja u EU kojoj je uplaćeno više od polovice nacionalnog raspoložive svote. Bude li, dakako, sve teklo prema planu.
Čeka se ocjena Bruxellesa
Za isplatu treće rate hrvatske vlasti morale su ispuniti 45 reformi i investicija, precizno popisanih u službenim dokumentima Vijeća EU. Vlada je smatrala da je tu zadaću ispunila; zato je i poslan formalni zahtjev Komisiji da u hrvatski državni proračun uplati još 700 milijuna eura. No, jesu li uvjeti doista ispunjeni, procijenjuje briselska administracija.
Situacija se za Vladu, međutim, danas potencijalno zakomplicirala. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potvrdio je da će sa sljedeće sjednice Gradske skupštine biti upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon, među ostalim, predviđa da država preuzme osnivačka prava nad županijskim bolnicama, što uključuje i Kliničku bolnicu Sveti duh u Zagreb.
Zahtjev Ustavnom sudu
Taj potez zagrebačke gradske vlasti sam po sebi ne bi nužno predstavljao problem za Vladu, da nije Nacionalnog plana oporavka: izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti jedna je od onih 45 reformi i investicija za koje je Vlada Bruxelles izvijestila da ih je ispunila kao uvjet za isplatu treće rate EU sredstava.
Europska komisija, ponovimo, još uvijek razmatra Vladin zahtjev za treću ratu i tek treba procijeniti je li doista svih 45 reformi i investicija odrađeno, kako to tvrde u Banskim dvorima. Zahtjev Ustavnom sudu bit će, po svemu sudeći, poslan prije finalne odluke Komisije koja se očekuje krajem listopada. Tomašević kaže da je rok za odgovor Ustavnog suda je li zakon u skladu s Ustavom 30 dana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što će učiniti Komisija?
Teško je procjenjivati što će točno učiniti Bruxelles – hoće li čekati da ustavni suci razriješe ovu situaciju (što bi eventualno moglo tek odgoditi isplatu treće rate) ili će biti spremni ignorirati ovu očiglednu komplikaciju.
Situacija bi postala još složenija kada bi Ustavni sud srušio zakon jer bi se tada moglo argumentirati da ipak nisu ispunjeni svi uvjeti za treću ratu. U tom slučaju Komisija može odlučiti da će privremeno umanjiti iznos koji uplaćuje u hrvatski državni proračun (nedavno se to, recimo, dogodilo Italiji).
Slijedi li politički sukob?
U svakom slučaju, ovaj bi zaplet sa zakonom mogao lako prerasti i u žučljiv politički sukob između lokalno oporbenog HDZ-a i zagrebačke gradske vlasti. Bude li isplata 700 milijuna eura na bilo koji način dovedena u pitanje, HDZ će zbog toga žestoko prozivati Tomaševića.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zaboravljajući pritom da je u korijenu ovakvih problema to što je najvažniji reformski dokument – plan oporavka – Vlada donijela bez nužnih konzultacija sa širokom javnošću. Pa im pojedine mjere i reforme, odavno dogovorene s Bruxellesom, sad izazivaju političke probleme.
Novi, izrazito neugodan zaplet za Vladu. Tomaševićev potez mogao bi zakomplicirati isplatu 700 milijuna eura iz EU-a
Zagreb traži ocjenu ustavnosti zakona koji je jedan od uvjeta za treću ratu novca u okviru plana oporavka
Situacija bi postala još složenija kada bi Ustavni sud srušio zakon jer bi se tada moglo argumentirati da ipak nisu ispunjeni svi uvjeti za treću ratu. U tom slučaju Komisija može odlučiti da će privremeno umanjiti iznos koji uplaćuje u hrvatski državni proračun (nedavno se to, recimo, dogodilo Italiji)
Krajem srpnja ove godine Vlada se pohvalila da je u Bruxelles upravo poslala još jedan zahtjev za isplatu EU sredstava: bude li sve prema planu, do kraja godine Hrvatskoj će biti uplaćena treća rata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u iznosu od 700 milijuna eura.
Time će, najavili su tada iz Banskih dvora, Hrvatska biti prva zemlja u EU kojoj je uplaćeno više od polovice nacionalnog raspoložive svote. Bude li, dakako, sve teklo prema planu.
Čeka se ocjena Bruxellesa
Za isplatu treće rate hrvatske vlasti morale su ispuniti 45 reformi i investicija, precizno popisanih u službenim dokumentima Vijeća EU. Vlada je smatrala da je tu zadaću ispunila; zato je i poslan formalni zahtjev Komisiji da u hrvatski državni proračun uplati još 700 milijuna eura. No, jesu li uvjeti doista ispunjeni, procijenjuje briselska administracija.
Situacija se za Vladu, međutim, danas potencijalno zakomplicirala. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potvrdio je da će sa sljedeće sjednice Gradske skupštine biti upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon, među ostalim, predviđa da država preuzme osnivačka prava nad županijskim bolnicama, što uključuje i Kliničku bolnicu Sveti duh u Zagreb.
Zahtjev Ustavnom sudu
Taj potez zagrebačke gradske vlasti sam po sebi ne bi nužno predstavljao problem za Vladu, da nije Nacionalnog plana oporavka: izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti jedna je od onih 45 reformi i investicija za koje je Vlada Bruxelles izvijestila da ih je ispunila kao uvjet za isplatu treće rate EU sredstava.
Europska komisija, ponovimo, još uvijek razmatra Vladin zahtjev za treću ratu i tek treba procijeniti je li doista svih 45 reformi i investicija odrađeno, kako to tvrde u Banskim dvorima. Zahtjev Ustavnom sudu bit će, po svemu sudeći, poslan prije finalne odluke Komisije koja se očekuje krajem listopada. Tomašević kaže da je rok za odgovor Ustavnog suda je li zakon u skladu s Ustavom 30 dana.
Što će učiniti Komisija?
Teško je procjenjivati što će točno učiniti Bruxelles – hoće li čekati da ustavni suci razriješe ovu situaciju (što bi eventualno moglo tek odgoditi isplatu treće rate) ili će biti spremni ignorirati ovu očiglednu komplikaciju.
Situacija bi postala još složenija kada bi Ustavni sud srušio zakon jer bi se tada moglo argumentirati da ipak nisu ispunjeni svi uvjeti za treću ratu. U tom slučaju Komisija može odlučiti da će privremeno umanjiti iznos koji uplaćuje u hrvatski državni proračun (nedavno se to, recimo, dogodilo Italiji).
Slijedi li politički sukob?
U svakom slučaju, ovaj bi zaplet sa zakonom mogao lako prerasti i u žučljiv politički sukob između lokalno oporbenog HDZ-a i zagrebačke gradske vlasti. Bude li isplata 700 milijuna eura na bilo koji način dovedena u pitanje, HDZ će zbog toga žestoko prozivati Tomaševića.
Zaboravljajući pritom da je u korijenu ovakvih problema to što je najvažniji reformski dokument – plan oporavka – Vlada donijela bez nužnih konzultacija sa širokom javnošću. Pa im pojedine mjere i reforme, odavno dogovorene s Bruxellesom, sad izazivaju političke probleme.