Plenković nabraja prednosti uvođenja eura: 'Smanjit će se kamatne stope i potaknuti strana ulaganja'

Na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura sudjeluje i poptredsjednik EK-a zadužen za gospodarstvo

FOTO: Screenshot HRT

U Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici počela je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj sudjeluje i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Povjerenika EK-a za gospodarstvo i trgovinu prije sjednice je premijer Andrej Plenković ugostio u Banskim dvorima.

U uvodnom govoru Plenković je istaknuo kako su uvođenje eura i ulazak u Schengen strateški prioriteti Vlade, a govorio je i o iskustvima drugih zemalja članica EU-a s uvođenjem eura naglasivši kako je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu.

“Nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački rokovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting. To će olakšati i hrvatski izvoz, a utjecat će i na dolazak turista. U zemljama koje su uvele euro, povećale su se bruto plaće znatno više od razine cijena. Dakle plaće su rasle. Životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, poručio je Plenković.

‘Dobit će te stabilnu valutu’

Plenković je uvjeren da će Hrvatska ispuniti sve obveze do roka, kraj ožujka sljedeće godine, i da će biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. Dombrovskis je poručio kako Hrvatska ima punu potporu Europske komisije, koja je zajedno s državama iz europodručja u petak s Hrvatskom potpisala Memorandum o razumijevanje. Time se utvrđuju koraci koji omogućuju početak proizvodnje eurokovanica nakon što se odobri ulazak Hrvatske u europodručje.

Rekao je kako je Hrvatska odgovorila na sve zadane kriterije i da je sad vrijeme za “razmatranje praktičnih aspekata prelaska na euro”. “Gospodarstvo vam se dobro oporavlja i dobit će potporu kroz plan za oporavak i otpornost. Hrvatska je najveća primateljica EU sredstva, 11,6 posto BDP-a je u nepovratnim sredstvima dodijeljeno Hrvatskoj”, rekao je.

Dombrovskis je također istaknuo dobrobiti uvođenja eura. “Dobit će te stabilnu valutu i manje konverzijske troškove i vjerujem da je hrvatsko gospodarstvo okrenuto prema euru. Možda vam se tranzicija čini dugačka, ali vrijedi ići ovim putem. Hrvatska će postati prosperitetno i čvrsto gospodarstvo”, napomenuo je.

Razmatraju se i prijetnje

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako su se vodili planom za uvođenje eura, usvojenom 2017., bez obzira na pandemiju. Naglasio je kako razmatraju kompletnu sliku, kao i moguće prijetnje uvođenja eura. “Ništa se ne događa preko noći, pripremne radnje za uvođenje eura su u tijeku cijelo vrijeme. Da nismo financije sveli u red ne bismo ni bili u ovoj prilici”, naglasio je.

Dodao je kako treba skrenuti pažnju na vezu između uvođenja eura i kreditnog rejtinga. “Sve tri agencije smatraju da progres prema eurozoni može dići hrvatski rejting”, poručio je Marić napomenuvši kako je agencija Fitch eksplicitno istaknula da će uvođenje eura podignuti rejting Hrvatske za dvije stepenice u sigurno zonu kreditnog rejtinga.

Rekao je kako projekcije ukazuju da će deficit državnog proračuna za ovu godinu biti 2,6 posto BDP-a te da Hrvatska ima treće najveće smanjivanje javnog duga među zemljama članicama EU-a.

‘Ponudit ćemo Etički kodeks kao garanciju od rasta cijena’

Na sjednici je guverner Hrvatske Narodne Banke Boris Vujčić rekao kako je Hrvatska veći dio posla obavila te da je “praktički jednom nogom u eurozoni”, otkad je ušla u tečajni mehanizam u srupnju prošle godine. Naglasi je kako je iskustvo u posljednjih godinu dana dobro. “Tada smo ušli u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije banaka tako da smo mi što se tiče velikog dijela posla HNB-a već u bankovnoj uniji ili u onome gdje su zelje eurozone. Naše iskustvo je dobro, vrlo dobro smo se uklopili u taj sustav”, rekao je.

Podsjetio je kako je Europska središnja banka preuzela nadzor nad hrvatskim bankama u listopadu 2020. “Mi radimo na daljnjim koracima za ulazak u eurozonu. Usvojili smo plan zamjene kune eurom. Imamo 6 odbora koji se bave različitim tehničkim aspektima prelaska na euro. Imamo grupe koje se bave zamjenom valute, grupu koja se bavi zakonskim izmjenama, jednu koja se bavi prilagodbom ekonomije, zaštite potrošača, jednu grupu koja se bavi komunikacijama. Sve te grupe su već debelo u procesu rada”, napomenuo je guverner HNB-a.

Istaknuo je i kako su banke duboko u prilagodbi s IT sustavima te da je komunikacija s javnoštću jasna. “Međutim strah od porasta cijena i dalje postoji. U završnoj fazi ponudit ćemo Etički kodeks. Potpisat će ga poslovni subjekti kao garancija fer ponašanja prilikom prelaska na euro”, poručio je i dodao kako Hrvatska može profitirati najviše od ulaska u eurozone u odnosu na druge zemlje, jer ima najveću razinu eurizacije. “Rješavanje tog tečajnog rizika za Hrvatsku znači veći dobitak. Lakše je ako si unutra”, poručio je Vujčić.