Plenković UN-ovo izvješće naziva 'zvonom na uzbunu'. Zašto je onda Vlada odbila podržati važnu rezoluciju o klimi?
Rezolucija je, kako to obično biva, bila sasvim simbolična. Vlada je smatrala da je, čak ni takvu, Sabor ne treba donijeti
Boris Johnson govorio je o „pozivu na buđenje“. Emmanuel Macron spominjao je „hitnost“. Joe Biden „klimatsku krizu“. Politički lideri diljem svijeta reagirali su na upozoravajuće izvješće o klimatskim promjenama, prezentirano ovog ponedjeljka. Danas im se priključio i Andrej Plenković.
Hrvatski premijer, kao i njegovi kolege iz drugih država, nije štedio izraze koji bi upućivali na ozbiljnost situacije i hitnost u njezinom rješavanju. Izvješće je „zvono na uzbunu za odlučniju borbu protiv globalnog zatopljenja“, napisao je Plenković na Twitteru.
Tmurna slika budućnosti
Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama oslikao je tmurnu budućnost: sve učestaliji toplinski valovi, jake kiše, ekstremne suše, snažni požari, velike poplave… Slike kakve smo zadnjih mjeseci gledali diljem svijeta, od suša na zapadu SAD-a do golemih požara u Grčkoj i Turskoj.
Dokument je objavljen tri mjeseca prije globalne konferencije o klimatskim promjenama u Glasgowu. Plenković kaže da na toj konferenciji sve države trebaju „finalizirati akcijske planove kako bismo ostali ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa zatopljenja“. I na kraju zaključuje: „Zalagat ćemo se za hrabre iskorake radi ostvarenja niskougljične budućnosti“.
Izvješće @IPCC_CH zvono je na uzbunu za odlučniju borbu protiv globalnog zatopljenja. Na @COP26 u Glasgowu sve države trebaju finalizirati akcijske planove kako bismo ostali ispod 1,5 °C zatopljenja. Zalagat ćemo se za hrabre iskorake radi ostvarenja niskougljične budućnosti. pic.twitter.com/3K6P8nOgv1
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) August 10, 2021
Rezolucija o klimatskoj krizi
Hrvatski premijer se tako priključio brojnim političkim liderima koji su ozbiljnim riječima i pozivom na djelovanje komentirali važno izvješće. Unatoč tome što premijer sada „zvoni na uzbunu“, prije nepunih godinu i pol dana njegova je Vlada glatko odbila podržati rezoluciju o klimatskoj i okolišnoj krizi.
U ožujku 2020. godine – u vremenu koje još nismo zvali „staro normalno“, nego samo „normalno“ – prijedlog takve rezolucije stigao je na sjednicu Vlade. Prijedlog je u Sabor uputila oporbena stranka Glas, a Vlada se, po uobičajenoj proceduri, na njega morala očitovati. I očitovala se negativno.
Što je predlagao Glas?
Prijedlog rezolucije imao je četiri točke i, ukratko, pozivao je Vladu, ministarstva i sva ostala državna tijela da što prije poduzmu potrebne korake za ograničavanje globalnog zatopljavanja, za prilagodbu Hrvatske klimatskim promjenama i tranziciju gospodarstva na klimatski neutralno. Rječnikom premijera – na niskougljičnu budućnost.
Rezolucija je, kako to obično biva s tom vrstom dokumenata, bila simbolične naravi. Niti je Hrvatska golemi globalni zagađivač, niti može nešto samostalno poduzeti protiv globalnog zatopljenja. Ali Plenkovićeva Vlada smatrala je da je, čak ni tako simboličnu, Sabor ne treba donijeti.
U obrazloženju su naveli da je Vlada svjesna rizika klimatskih promjena, nužnosti prilagodbe i tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, ali su smatrali da se sve mjere koje su predložene u rezoluciji u Hrvatskoj već provode pa su detaljno popisali što je Vlada učinila ili čini. „Slijedom svega navedenoga, Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje predmetnog Prijedloga rezolucije”, bili su jasni.
Problemi u EU parlamentu
Je li Vladi možda zasmetalo i to što se u tekstu spominjala riječ „kriza“, možemo samo nagađati. Ali ne sasvim bez razloga. Jer upravo su pojmovi bili problematični kada se svojedobno o sličnoj rezoluciji glasalo u Europskom parlamentu.
Tada su se pučani, među kojima i dio HDZ-ovih eurozastupnika, podijelili na glasanju, pa su neki glasali protiv jer nije prošao amandman da se, kako smo tada pisali, umjesto riječi „kriza“ u dokumentu napiše „hitnost“ (preciznije, raspravljalo se između engleskih pojmova „emergency“ i „urgency“).
Ta je rezolucija, međutim, prošla: EU parlament je s više nego uvjerljivih 429 glasova za, u studenom 2019., upozorio na klimatsku krizu u Europi i svijetu.