Izmjene Zakona odnose se na korisnike obiteljskih mirovina koji će ubuduće moći koristiti i dio mirovine preminulog supružnika, što će, prema izračunu Vlade, koštati oko 1,1 milijardu kuna, a tim izmjenama bit će obuhvaćeno oko 300 tisuća umirovljenika.
Budući umirovljenici nemaju razloga za veselje
Osim toga, Vlada je najavila povećanje obiteljske mirovine za oko 10 posto odnosno 250 kuna, čime će biti obuhvaćeno oko 130 tisuća umirovljenika.
Mirovine iz tzv. prvog stupa, odavno se ne financiraju iz doprinosa radnika, s obzirom da je odnos radnika i umirovljenika iznimno nepovoljan. Na jednog umirovljenika dolazi tek nešto više od jednog radnika, tako da se mirovine – oko pola ukupnog iznosa – financiraju direktno iz državnog proračuna.
Iako će ove izmjene sasvim sigurno razveseliti postojeće umirovljenike – doduše, neće im značajno popraviti standard, s obzirom na mizerne mirovine – budući umirovljenici, koji će za 20 ili 30 godina ovisiti o ovakvom mirovinskom sustavu, nemaju previše razloga za veselje.
Vlada očito ne namjerava dublje mijenjati mirovinski sustav
Prema onome što se za sada zna, Vlada ne namjerava napraviti dublje izmjene u mirovinskom sustavu. Mirovinski doprinosi sada predstavljaju prilično veliko opterećenje plaća. Za prvi mirovinski stup, upravo onaj iz kojeg se sada isplaćuje velika većina mirovina, izdvajaju 15 posto plaće, čime je, kako smo već spomenuli, pokrivena tek polovicaa iznosa potrebnog za isplatu postojećih mirovina. Ostatak ide iz proračuna, što opet plaćaju radnici kroz druge vidove oporezivanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako se položaj budućih umirovljenika želi poboljšati, jedino, za sada vidljivo, rješenje jest jačanje privatne mirovinske štednje i odmak od sustava solidarnosti, jer je on nemoguć u uvjetima kada stanovništvo stari, a broj radnika opada. S obzirom na to, jedini izlaz je individualna mirovinska štednja, koja omogućuje da si svatko uštedi određeni iznos za mirovinu.
Upitna kvaliteta upravljanja mirovinskim fondovima
I sada kroz tzv. drugi stup imamo sustav individualne štednje, no postoje brojni problemi u upravljanju tim fondovima, kao i u iznosu koji se izdvaja za taj oblik štednje – tek pet posto plaće. Jedna trećina od onog što se sada izdvaja za sustav solidarnosti.
Osim toga što građani imaju prilično uzak izbor fondova – sve ih drže nekoliko velikih banaka, upitna je i njihova struktura ulaganja, koja se uglavnom svodi na kupnju državnih obveznica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Otprilike tri četvrtine portfelja fondova nalazi se u državnim obveznicama RH, što buduće umirovljenike dovodi u situaciju potpune izloženosti situaciji u Hrvatskoj. Kada se pogledaju iskustva nekih drugih zemalja, njihovi mirovinski fondovi imaju znatno veće udjele u inozemnim dionicama, što na dugi rok donosi veće prinose, a i imovina nije izložena samo jednom tržištu.
Plenkovićevo povećanje penzija služi skupljanju glasova. Nema šanse da će spasiti sadašnje ili buduće umirovljenike
Očito, Vlada ne namjerava napraviti dublje izmjene u mirovinskom sustavu
Ako se položaj budućih umirovljenika želi poboljšati, jedino, za sada vidljivo, rješenje jest jačanje privatne mirovinske štednje i odmak od sustava solidarnosti, jer je on nemoguć u uvjetima kada stanovništvo stari, a broj radnika opada. S obzirom na to, jedini izlaz je individualna mirovinska štednja, koja omogućuje da si svatko uštedi određeni iznos za mirovinu.
Premijer Andrej Plenković jučer je najavio izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koje će donijeti određeno povećanje mirovina postojećim umirovljenicima, no radi se o čisto populističkom porezu, namijenjenom skupljanju glasova, koji neće doprinijeti poboljšanju mirovinskog sustava. Za taj je sustav odavno jasno da je neodrživ, a s obzirom na demografske trendove – smanjenje broja stanovnika i starenje – stanje će se, u budućnosti, samo pogoršavati.
Izmjene Zakona odnose se na korisnike obiteljskih mirovina koji će ubuduće moći koristiti i dio mirovine preminulog supružnika, što će, prema izračunu Vlade, koštati oko 1,1 milijardu kuna, a tim izmjenama bit će obuhvaćeno oko 300 tisuća umirovljenika.
Budući umirovljenici nemaju razloga za veselje
Osim toga, Vlada je najavila povećanje obiteljske mirovine za oko 10 posto odnosno 250 kuna, čime će biti obuhvaćeno oko 130 tisuća umirovljenika.
Mirovine iz tzv. prvog stupa, odavno se ne financiraju iz doprinosa radnika, s obzirom da je odnos radnika i umirovljenika iznimno nepovoljan. Na jednog umirovljenika dolazi tek nešto više od jednog radnika, tako da se mirovine – oko pola ukupnog iznosa – financiraju direktno iz državnog proračuna.
Iako će ove izmjene sasvim sigurno razveseliti postojeće umirovljenike – doduše, neće im značajno popraviti standard, s obzirom na mizerne mirovine – budući umirovljenici, koji će za 20 ili 30 godina ovisiti o ovakvom mirovinskom sustavu, nemaju previše razloga za veselje.
Vlada očito ne namjerava dublje mijenjati mirovinski sustav
Prema onome što se za sada zna, Vlada ne namjerava napraviti dublje izmjene u mirovinskom sustavu. Mirovinski doprinosi sada predstavljaju prilično veliko opterećenje plaća. Za prvi mirovinski stup, upravo onaj iz kojeg se sada isplaćuje velika većina mirovina, izdvajaju 15 posto plaće, čime je, kako smo već spomenuli, pokrivena tek polovicaa iznosa potrebnog za isplatu postojećih mirovina. Ostatak ide iz proračuna, što opet plaćaju radnici kroz druge vidove oporezivanja.
Ako se položaj budućih umirovljenika želi poboljšati, jedino, za sada vidljivo, rješenje jest jačanje privatne mirovinske štednje i odmak od sustava solidarnosti, jer je on nemoguć u uvjetima kada stanovništvo stari, a broj radnika opada. S obzirom na to, jedini izlaz je individualna mirovinska štednja, koja omogućuje da si svatko uštedi određeni iznos za mirovinu.
Upitna kvaliteta upravljanja mirovinskim fondovima
I sada kroz tzv. drugi stup imamo sustav individualne štednje, no postoje brojni problemi u upravljanju tim fondovima, kao i u iznosu koji se izdvaja za taj oblik štednje – tek pet posto plaće. Jedna trećina od onog što se sada izdvaja za sustav solidarnosti.
Osim toga što građani imaju prilično uzak izbor fondova – sve ih drže nekoliko velikih banaka, upitna je i njihova struktura ulaganja, koja se uglavnom svodi na kupnju državnih obveznica.
Otprilike tri četvrtine portfelja fondova nalazi se u državnim obveznicama RH, što buduće umirovljenike dovodi u situaciju potpune izloženosti situaciji u Hrvatskoj. Kada se pogledaju iskustva nekih drugih zemalja, njihovi mirovinski fondovi imaju znatno veće udjele u inozemnim dionicama, što na dugi rok donosi veće prinose, a i imovina nije izložena samo jednom tržištu.