Božinović: 'O mogućim korekcijama mjera pričat ćemo i prije 15. veljače'

Imamo 94 nova slučaja

Danas je u Hrvatskoj počelo blago popuštanje mjera za sprječavanje širenja zaraze. Učenici viših razreda osnovnih škola vraćaju se na nastavu, a ponovo su dopušteni i treninzi na otvorenom. Malo prije početka presice objavljeno je da su u posljednja 24 sata zabilježena 94 nova slučaja zaraze koronavirusom. Umrlo je 27 osoba.

Više o novozaraženima i drugim pojedinostima vezanim za kretanje epidemije rekla je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva. „Imamo 2551 aktivni slučaj. Ukupan broj pozitivnih bio je 232,520. Od početka epidemije testirano je 1,193,006 osoba. Ukupno je do sada umrlo 5054 osobe. “Radi se o starijim osobama, prosjeka 75 godina, s multiplim komorbiditetima. Najmlađa osoba imala je 45 godina”, kazala je liječnica.

‘Na sedmom smo mjestu od 27 zemalja EU’

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak stavio je hrvatske podatke u međunarodni okvir. „Danas smo imali 94 novooboljela od 1881 testiranog. U ovom tjednu od 26 .siječnja do 1. veljače imali smo 3466 novih, dok je u tjednu prije bilo 3926 novih.

U ovom tjednu je 11,7 posto manje novooboljelih. Incidencija na 100 tisuća stanovnika je 170,8. Na sedmom smo mjestu od 27 zemalja EU. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1217,1, po čemu smo 20. u EU“, kazao je Capak. „Što se tiče nuspojava cijepljenja, do 1. veljače zaprimljeno je 430 sumnji na cjepivo Pfizer, te 13 na cjepivo Moderne.

Beroš: Zadnji put smo ovako stajali u rujnu

Ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo se na trendove kretanja bolesti. „Imamo prvi puta nakon dugo vremena manje od 100 bolesnika na respiratoru. Od 2. studenog ovo je prvi put da smo ispod 100. Zadnji ponedjeljak kad smo zabilježili ovako nizak broj novozaraženih bio je u rujnu.

Trendovi su više nego dobri, no moraju postati kontinuitet. Mjere imaju smisla, i naši napori nisu bez utemeljenja, ali moramo sagledati i druge elemente važne za procjenu mjera“, kazao je Beroš, koji je podsjetio da je umrlo više od pet tisuća ljudi, te da nam prijeti novi soj koronavirusa.

Božinović se žali; ‘ne priča se dovoljno da smo među najboljima’

Novinari su članove Stožera pitali jesu li zadovoljni što je ugušena pobuna vlasnika kafića i teretana prije nego što se stigla rasplamsati, te tražili komentar na daljnje najavljene akcije ugostitelja. „Oprezno smo zadovoljni zbog povoljnije epidemiološke slike nego prije nekoliko tjedana“, počeo je Božinović.

„Kombinacijom niza faktora, ali prije svega disciplinom naših sugrađana, te mjera koje su se uvodile, stvaramo bolju epidemiološku situaciju. RH je u ovom trenutku među zemljama EU s ponajboljim brojevima. Istovremeno, imamo manje stroge mjere od svih ostalih država članica. To je činjenica koja se nedovoljno jasno čuje i komunicira“, požalio se ministar.

O korekcijama mjera prije 15. veljače

„Ali epidemija traje. Ne možemo odustati od svih mjera. Radi se na temelju načela koje je Vlada postavila od početka: zaštita zdravlja, razmjernost i postupnost mjera. Jasno nam je da je teško svima koji ne mogu raditi svoj posao, ali to nije posljedica samovolje Stožera. Barovi i teretane zatvoreni su diljem Europe i svijeta. Njihovo zatvaranje nema drugi motiv osim usporavanja širenja inspekcije.

Nastavljamo intenzivno promišljati epidemiološku situaciju i to što će nam ona donijeti u iduća dva tjedna ili nešto manje, jer ćemo o sljedećim potezima komunicirati i prije 15. veljače. Onda ćemo vidjeti je li moguće raditi neke korekcije. Svi se skupa tome nadamo“, kazao je Božinović.

„Hrvatska nikad nije potpuno preslikavala ničiji model. Uvijek smo zagovarali procjenu koja je dobrom djelom lokalna, i to ćemo nastaviti raditi i dalje. Ako nam pokazatelji budu na ovom tragu, i ako brojevi i dalje budu padali, sigurno nećemo biti nesklono reagirati”, dodao je ministar unutarnjih poslova. „Ako se trendovi nastave, skloni smo raditi određene korekcije. Ne želim oduzeti nadu, ali tu je virus, epidemija, globalna pandemija. O tome ćemo moći govoriti preciznije kako se bude približavao rok isticanja ove odluke“, pojasnio je ministar.

‘Kafići su mjesta gdje se ljudi dolaze zadržavati’

Novinari su problematizirali pitanje prodaje kave to go u kafićima, što Stožer nije dopustio usprkos zahtjevima ugostitelja. „Očito vam odgovor na pitanje ni ne treba. O svemu vodimo računa – to su prvo epidemiološke mjere, ali i to da su kafići mjesta gdje se ljudi dolaze zadržavati, a ne samo nešto pokupiti i otići. Nije teško pretpostaviti situaciju (koja bi nastala) da Stožer kaže da 30 tisuća objekata te vrste može početi raditi. To je još uvijek procijenjeno kao visoko rizičan potez.

Mi pokušavamo stvoriti preduvjete i za uspješnu, koliko je to moguće, turističku sezonu. Za to će od krucijalne važnosti biti da se možemo predstaviti kao sigurna destinacija za strane turiste. Konkurencija će ove godine biti još žešća, a u tom razdoblju sezone ugostiteljstvo ostvari skoro 80 posto prihoda. Nikome u tom sektoru nije u interesu da napravimo nešto što će nam umanjiti izglede da u predsezonu krenemo kao država koja se može reklamirati kao epidemiološki sigurna“, pojasnio je Božinović.

O slučaju teretane na Trešnjevci

Božinović nije znao reći koliko je puta jutros policija intervenirala zbog otvaranja kafića i teretana. „Znam da će nadležne službe provoditi zakon. Siguran sam da su i do sada postupali sukladno zakonu. Kad bi svatko sam odlučivao kad će u epidemiji otvarati svoj objekt i koje će mjere poštovati, ne bi bilo potrebe za specijalizacijama poput epidemiologa ili virusologa. Mislim da ljudi pokazuju racionalnost i odolijevaju pokušajima da se stvori atmosfera da epidemije nema ili da je prošla“, kazao je Božinović.

Šefica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, Alemka Markotić, odgovorila je na pitanje o zabilježenim multisistemskim inflamatornim simptomima u Hrvatskoj. „Nemam točne podatke, ali to su uglavnom mlađa djeca. Bilo ih je 20-ak, a jedna smrt je bila. Ostali su prepoznati na vrijem i završili s pozitivnim ishodom“, rekla je.

Novinari su pitali kada će biti zatvorena teretana koja radi na Trešnjevci, i kako će biti kažnjeni vježbači. „To je predmet krim istrage koja je u tijeku. Ne bih špekulirao o kazni. Postoji zakonski okvir, postoje situacije u kojima se moraju sankcionirati ponašanja rizična za širenje zaraze. Prepustimo to institucijama“, rekao je Božinović.

Još se ne zna koliko cjepiva dolazi

Capak je rekao oviše o cjepivima. “Nemamo pismenu potvrdu o broju doza koje ćemo dobiti od AstraZenece. Sutra ćemo, nadam se dobiti informacije koje nam trebaju. U veljači bi u tri tranše trebali dobiti 156 tisuća doza. Ne znamo kad će nam iduću tranšu dostaviti Moderna, koja je kasnila tjedan dana. Nadamo se da će nam ovaj tjedan poslati ono što su trebali sutra. Imamo i podatak koliko će nam kutija Pfizer poslati do kraja veljače, a za idući mjesec to još ne znamo”, kazao je.

Capak se osvrnuo i na pitanje cijepljenja građana starijih od 65 godina cjepivom AstraZeneca. “Cjepivo je EMA registrirala za sve starije od 65 godine. Ono je učinkovito i za starije dobne skupine. Mi ćemo neka pitanja o broju starijih ispitanika prenijeti AstraZeneci, ali to neće promijeniti odluku EMA-e”, rekao je šef HZJZ-a.

Još nema novog soja u RH

Alemka Markotić kazala je da nema dokaza da su se u Hrvatskoj pojavile mutacije iz UK, Brazila, JAR ili Kalifornije. Markotić je objasnila kako se u Hrvatskoj traga za novim varijantama koronavirusa. “Sutra ćemo imati sastanak više institucija da bismo postavili do kraja strategiju, još se ne uzima puno uzoraka. Ispituju se reagencije koje su sada dostupne a koje bi možda mogle detektirati mutacije. Nakon toga ćemo odrediti koji broj uzoraka je moguć nama u Hrvatskoj praktično za obradu na tjednoj bazi i s tom strategijom idemo u narednim danima prema Ministarstvu zdravstva”, rekla je.

Beroš je dodao da su pred kraj dogovori europskih i institucija da ECDC na tjednoj bazi financira sekvenciranje, transport i bioinformatičku analizu podataka o novom soju virusa. „Prema britanskom istraživanju, britanska varijanta virusa prisutna je u 47 zemalja. Južnoafrički je prisutan u 11 zemalja, i ima tendenciju nešto bržeg širenja“, kazao je.

‘Toplice i kafići nisu isto’

Na pitanje novinara kako je moguće da rade toplice, a kafićima se zabranjuje prodaja kave za van, Capak je odgovorio da je to epidemiološki gledano vrlo različit tip objekata. „Prisustvo klora u vodi i vlaga u zraku na bazenima čine razliku. Vidjeli smo slike iz toplica i nismo time zadovoljni. Apeliramo na vlasnike da se to ne događa“, rekao je.

Božinović je dodao da inspekcije Civilne zaštite obilaze teren. Treba biti oprezan i kod puštanja takvih informacija”, upozorio je ministar. “Čujem da se spominje da je Stožer donio odluku da se ugostiteljske objekte i teretane neće otvarati do 1. svibnja. To odmah želim demantirati. Ne treba stvarati teorija da se nešto unaprijed dogovorilo i da sada smo kupujemo vrijeme. Ne znamo kako će izgledati stvari deset dana unaprijed. Irska je u deset dana od epidemiološke najbolje države u EU postala najgora”, upozorio je Božinović.

Povećan broj teških bolesti pluća

Novinari su Stožer pitali o otvaranju domova za starije. “Znate da naši županijski stožeri imaju pravo donositi mjere koje su strože od nacionalnih. Najveći dio tih strožih mjera odnose se na domove za starije. Načelno, mislim da je epidemiološka struka odlučila da će mjere biti popuštene u domovima u kojima je završeno cijepljenje”, kazao je ministar unutarnjih poslova.

Markotić je kazala kako još nije dokazana veza između mutacija i povećane težine kliničke slike. “Nema podataka da je varijanta iz UK povezana s težom kliničkom slikom, ali kako se taj soj brže širi, povećan je broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih”, kazala je. “Primjećujemo da visok broj onih s teškim upalama pluća u ovom zimskom razdoblju. praktički su uvijek zahvaćena oba plućna krila, a nemali broj tih ljudi ima komplikacije poput plućne embolije i tromboze”, upozorila je Markotić.

Novinari su tražili objašnjenje hoće li se svaka smrt starijih osoba u roku 28 dana od cijepljenja smatrati da je cijepljenje uzrok smrti. “Naravno da neće. Osnovat će se poseban konzilij koji će procijeniti uzroke smrti. Neki će sigurno umrijeti, jer u Hrvatskoj umire do 150 ljudi dnevno”, kazao je Capak. Dodao je kako ne zna koliko je ljudi zaraženih koronavirusom do sada umrlo bez komorbiditeta, ali i da se radi o vrlo malom broju žrtava.