Počinje važan summit u Versaillesu. Što uopće EU može ponuditi Ukrajini umjesto članstva?
Traži se brzo, a istovremeno kreativno rješenje koje bi već sada Ukrajini dalo još čvršću vezu s EU-om
Europska unija, sasvim je jasno, neće Ukrajini ponuditi brzi put do punopravnog članstva u EU: početkom tjedna dogovoreno je da će se od Europske komisije tražiti izrada mišljenja o ukrajinskom zahtjevu i mogućoj kandidaturi za članstvo, što je, kako smo pisali, proces koji traje više mjeseci te podrazumijeva korake koji trenutno djeluju potpuno nezamislivo.
Na primjer, da Komisija u Kijev pošalje opširan upitnik – što je dio uobičajene procedure pri izradi mišljenja – o tome kako funkcionira država u raznim područjima koja su regulirana zajedničkim, europskim pravilima jednom kada zemlja uđe u EU, od poljoprivrede i državnih potpora, do borbe protiv korupcije i pravosuđa.
Status samo za Ukrajinu?
Ukrajina je od EU-a zatražila hitan prijem, ali među članicama nema suglasja. Istok Europe lobira za ubrzanje procedura, dok su zapadnoeuropske države prema tome vrlo rezervirane. No, prema diplomatskim izvorima Telegrama, u EU se razgovara o opciji da se Ukrajini dodijeli poseban politički status, koji bi bio više od sporazuma o pridruživanju (koji su već potpisali i koji se primjenjuje), ali u ovom trenutku ipak manje od članstva (do kojeg državama uglavnom trebaju godine i godine pregovora).
Taj bi status imao prije svega političku vrijednost, kaže u neslužbenom razgovoru dobro upućeni izvor. Ističe da unutar EU-a postoji suglasnost da se, s obzirom na okolnosti, otvara prostor za specifična, kreativna rješenja koja bi već sada dala Ukrajini čvršću vezu s EU-om, ali ne i članstvo koje podrazumijeva transformaciju države i društva u skladu s europskim standardima.
U tom je tonu početkom tjedna govorio i francuski državni tajnik za europske poslove Clement Beaune. Vrijeme je da, “suočeni s ovom iznimnom situacijom, budemo maštoviti”, kazao je za Politico, dodavši da bi Ukrajina mogla naći svoje mjesto “ako se odmaknemo od tradicionalnih shema, kao što su sporazumi o pridruživanju, partnerstva… koji više ne ispunjavaju europske težnje ukrajinskog naroda”. Beaune je ključni Macronov čovjek za EU poslove, a Francuska trenutno predsjeda Unijom.
Traži se delikatni balans
EU, dakle, pokušava naći balans između čvršćeg vezivanja Ukrajine uz sebe – i slanja ohrabrujuće političke poruke u ovim teškim vremenima – i realnosti procesa proširenja koji ima svoju pravnu i političku dimenziju. Pritom se nastoji, otkrivaju neslužbeni izvori, osigurati i da rasprava ne bude kontroverzna i da se ne otvaraju podjele među zemljama članicama koje su dosad uspjele očuvati jedinstven stav u ovoj krizi.
Francuska kao predsjedateljica organizira danas i sutra neformalni sastanak na vrhu. Čelnici zemalja članica trebali bi u Versaillesu prihvatiti deklaraciju i izjavu o Ukrajini, odnosno o ruskoj agresiji i ukrajinskom zahtjevu za članstvo. S obzirom da među članicama nema konsenzusa oko pitanja članstva, tijekom srijede su se još uvijek održavale konzultacije kakva će konkretno biti formulacija.
Budući da se, kako ističu neslužbeni izvori, nastoji očuvati jedinstvo unutar EU-a, može se pretpostaviti da će zajednička izjava premijera i predsjednika država članica biti općenita, bez specifičnih referenci na to što će i kad EU konkretno ponuditi Ukrajini.
O energetskoj (ne)ovisnosti
U deklaraciji će, pak, prema Telegramovim izvorima, biti naglasak na jačanju obrambenih sposobnosti EU-a i povećanju ulaganja u obranu, kao i na jačanju europske industrijske baze kako bi EU bila otpornija na krize (primjerice, kad je riječ o proizvodnji hrane ili industriji poluvodiča). Poseban akcent, što je u ovim okolnostima sasvim očekivano, bit će i na pitanju energetske (ne)ovisnosti o ruskim energentima.
Uoči summita još se dogovaralo hoće li u dokumentu biti naveden rok u kojem bi EU trebala postati energetski neovisna, prvenstveno o uvozu plina, nafte i ugljena iz Rusije. U srijedu je na stolu još bila verzija u kojoj se spominjala 2027. godina.
Europska komisija je, pak, u utorak predstavila plan za postizanje energetske neovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima i “znatno prije” 2030. godine što je također rok koji se spominje u kontekstu današnjeg sastanka. U deklaraciji sa summita ne treba očekivati detaljne mjere za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, ali bi trebali biti spomenuti planovi za diverzifikaciju energenata i pravaca opskrbe.