Podaci otkrivaju: nakon pandemijskih ekstrema s peticama pao broj superodlikaša, ali i dalje ih je nerealno puno
Ove godine imamo 48,33 posto odlikaša, a nacionalni prosjek ocjena svih učenika je 4.32
“Manje odlikaša možemo gledati u pozitivnom smislu, da ipak dolazi do objektivnijeg ocjenjivanja u školama”, ustvrdio je danas ministar obrazovanja Radovan Fuchs, komentirajući friške statističke podatke o uspjehu učenika u protekloj školskoj godini. Međutim, detaljnim iščitavanjem cijelog seta podataka, nameće se zaključak kako se stanje u kojem imamo ocean petica, samo vratilo na pretpandemijske postavke.
Naime, školske godine 2019./20. i 2020./21. uvelike su obilježene disrupcijama u nastavi (dugotrajan štrajk prosvjetara, online nastava) i ocjene su tada bitno porasle u odnosu na već ionako visoke prosjeke. Podaci za ovu godinu, iako je manje superodlikaša – učenika sa zaključenim peticama iz baš svih predmeta, govore da smo se s normalnijim tokovima nastave više-manje vratili na staro: 78.875 učenika (17,56 posto od ukupnog broja) ljetos je završilo školu s 5.0. Taj broj može konvenirati s onim iz ljeta 2018. (79.995 učenika s 5.0) i 2019. (81.708).
Nacionalni prosjek: 4.32
Ovogodišnju brojku teško je, ipak, uspoređivati s onima iz prethodne dvije, po svemu izvanredne školske godine. Na primjer, gotovo četvrtina svih hrvatskih učenika (brojkom, njih 99.084) školsku godinu 2019./20. završila je sa svim peticama u svjedodžbama. Godinu kasnije, 2020./21., bilo je 83.570 učenika s prosjekom ocjena 5.0. Ovogodišnja suma superodlikaša, dakle, na razini je pretpandemijskih godina.
Kada uzmemo u obzir sve hrvatske učenike i njihove prosjeke ocjena, dolazimo do nacionalnog prosjeka ocjena od 4.32. Prošle godine je prosječan hrvatski učenik imao nezamjetno viši prosjek ocjena (4.33), a u po svemu vanrednoj 2019./2020. nacionalni je prosjek porastao na nikad viših 4.38.
Više od pola odličnih u Zagrebu
Najviši prosjek, kako to obično biva, imali su prvašići, a najniži (3.83) učenici prvih razreda srednjih škola. Pritom je posebno zanimljivo primijetiti slobodni pad u ocjenama između osmog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole.
Opći uspjeh “odličan” (koji nužno ne podrazumijeva sve petice), ljetos je ostvarilo 217.009 učenika. To čini 48,33 posto ukupnog broja učenika. Ovi podaci također se, doduše lagano, spuštaju prema onim zabilježenim u godinama prije pandemije. Primjerice, u ljeto 2019. imali smo 46,25 posto odlikaša, dok smo se u ljeto 2020. radikalno uspeli na 52,59 posto.
Najviše odlikaša je u Gradu Zagrebu gdje je 57,63 posto prošlo s pet pa je ukupan prosjek ocjena u glavnom gradu 4.47, što je značajno više od nacionalnog prosjeka. U Zagrebu je, opće je to poznato, i najveći pritisak oko ocjena zbog juriša na upise u srednje škole. Najmanji prosjek ocjena (4.17) imaju učenici Šibensko-kninske županije.
Crne demografske brojke
I dok se broj (super)odlikaša korigira na stare postavke, neumorno i dalje – bez greške – pada ukupan broj učenika sukladno crnoj demografskoj slici. Ljetos su u hrvatskim školama ocjene zaključene za ukupno 449.054 učenika; to je 5534 učenika manje no u ljeto 2021.
Usporedimo li ovogodišnji broj učenika s brojkom iz ljeta 2019., dolazimo do podatka o 12.001 učeniku manje u samo tri godine. Odemo li još dalje, brojke će reći da u odnosu na ljeto 2014. godine imamo 55.426 manje učenika.
Nikad više izostanaka
Ono što se u nizu statističkih podataka posebno ističe, broj je izostanaka. Ukupno je zabilježeno 37.774.015 izostanaka (nemojte se zbuniti brojkom, riječ je zaista o desecima milijuna). U odnosu na pretpandemijsku 2018./2019., to predstavlja porast od oko 7 milijuna izostanaka.
Ministar Fuchs danas je pojasnio kako je (opravdanih) izostanaka upadljivo više zbog pravila o samoizolaciji učenika tijekom protekle školske godine. Kada bi, naime, manji broj učenika bio pozitivan ili u samoizolaciji, nastava se za preostale učenike odvijala u školi, a onima u samoizolaciji evidentiran je izostanak.
Spomenimo i kako je u prošloj školskoj godini porastao broj “kaznenih”, a opao broj “pohvalnih” pedagoških mjera. Izrečeno je ukupno 133.877 pohvala te 29.268 kaznenih mjera. Najviše kazni zaradili su učenici drugih razreda srednjih škola, a takve su se mjere najviše izricale u Zadarskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Najviše pohvala upisali su – očekivano – prvašići.