Ponovno se priča da bi Vlada mogla stopirati reformu školstva, a ovo je 11 najvažnijih stvari o cijelom slučaju
Od samih početaka u javnost izlaze kontradiktorne informacije
Reforma kurikuluma u školstvu danas je ponovno bila tema o kojoj se, umjesto na stručnoj, raspravljalo na političkoj razini. Od samih početaka nove Vlade u javnost izlaze kontradiktorne informacije o ovom važnom dokumentu, koji bi trebao promijeniti i modernizirati hrvatsko školstvo.
Na čelu stručne grupe koja je zadužena za izradu kurikuluma nalazi se Boris Jokić, a sama izrada traje već neko vrijeme. Početak primjene predviđen je za predstojeću školsku godinu, a mi vas podsjećamo na nekoliko kontroverzi koje su obilježile stav nove Vlade prema ovoj važnoj reformi.
1. Reforma izbačena pa ponovno uvrštena
Na sjednici Hrvatskog sabora krajem siječnja jedna od glavnih tema bila je i reforma kurikuluma. Naime, tada su predstavljene smjernice rada nove Vlade u kojima je pisalo: “Proces kurikularne reforme bit će zaustavljen, a na temelju detaljne analize provest će se revizija strategije i ispraviti nedostaci, u čemu će sudjelovati sve znanstvene discipline i zainteresirani dionici”. Mostova zastupnica Ines Strenja Linić izjavila je kako su objavljene pogrešne smjernice. Uskoro su objavljene nove smjernice, u kojima je taj dio izbačen.
2. Napadi Ilčića
Saborski zastupnik iz redova Domoljubne koalicije Ladislav Ilčić tom je prilikom oštro napao predloženu reformu kurikuluma, kritiziravši stručnjake i učitelje zbog ideloške obojenosti.
3. ‘U ovom timu nema ideoloških podjela’
Voditelj reforme kurikuluma Jokić ostao je optimističan nakon najavljenog zaustavljanja reforme i naknadnog demantija te informacije. “U ovom timu nema ideoloških podjela, tu sudjeluju i ljudi s Kaptola. Bilo bi tragično da se taj postupak stopira bez da se pogleda što se napravilo. Ako nešto nismo dobro napravili, treba popraviti, poboljšati. Ali ono što smo napravili je važno. Nije savršeno, ali ja mislim da je dobro”, rekao je tada Boris Jokić.
4. Šustar o stopiranju kurikuluma
Iz Mosta su izjavili da je najava obustavljanja reforme bila samo administrativna pogreška. Ministar obrazovanja Predrag Šustar potvrdio je da reforma ide dalje. Kazao je da nema bacanja tolikog truda, te da je stopiranje kurikuluma, koje je bilo zapisano i objavljeno u smjernicama, bila tek greška koja se potkrala. Projekt se nastavlja, rekao je ministar, ali nije siguran koliko će trebati vremena da se dokument ‘ispolira’.
5. Karamarkove primjedbe
Krajem veljače u Banskim dvorima sastali su se pvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, Boris Jokić, voditelj ekspertne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, te resorni ministar Šustar.
Tom se prilikom Karamarko založio za nastavak reforme kurikuluma, ali i izrekao nekoliko neobičnih primjedbi na aktualno školstvo. Primjerice, nije zadovoljan načinom na koji se prezentiraju Domovinski rat i totalitarizmi 20. stoljeća. “Svaki profesor može birati udžbenik po kojem će predavati povijest, a u njima se navodi i kako je Franjo Tuđman promijenio ime Dinamu u Croatia. Imamo puno primjera, ali to je drugi val promjena. Ovo o čemu danas raspravljamo je okvir”, izjavio je tada šef HDZ-a.
6. Insajderski izvještaj o nastajanju nove hrvatske škole
Reporter Telegrama razgovarao je početkom ožujka s desetak istaknutih članova tima koji je osmislio novu hrvatsku školu. U insajderskom uvidu u njeno nastajanje izvijestili smo o političkim i osobnim dramama, skromnim počecima u podrumskim uredima te revolucionarnim zamislima koje mogu promijeniti društvo.
Nekoliko stotina nastavnika i obrazovnih stručnjaka nisu samo malo uljepšavali postojeće, niti su odgađali teške odluke, niti su samo rezali količinu gradiva koje valja nabubati; oni su zamislili novo hrvatsko društvo. Više o svemu možete pročitati OVDJE.
7. Ministar ponovno o odgodi
Sredinom ožujka ponovno potresi: ministar Šustar najavio je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju da bi se provođenje reforme kurikuluma moglo odgoditi.
Na pitanje je li upitan početak reforme od nove školske 2016./17.godine, Šustar je rekao: “Naš dogovor je da se ponašamo kako je bilo zamišljeno, znači startamo od jeseni u 48 osnovnih i 12 srednjih škola. Sviđa mi se što su sami kolege iz Ekspertne radne skupine zaključili kako, ako ne uspijemo sve kvalitetno pripremiti na vrijeme, možemo eksperimentalnu fazu prolongirati za godinu dana.
Reći ću otvoreno: sad je najvažnije da javna rasprava ‘našpana’ ljude na pravi način, da se što više uključe u javno savjetovanje. Vidjet ćemo, ako komentari budu kozmetičke naravi, ako se zaključi da su dokumenti u osnovi dobri i da su potrebne tek male korekcije, onda se sve stigne do jeseni. Ali, ako na osnovi komentara stručne i šire javnosti procijenimo da su potrebne korjenite i duboke promjene dokumenata, vjerojatno će zaključak biti da je bolje strpjeti se još godinu dana. Ali, onda ćemo sigurno 2017./2018.godine uključiti puno više od 60 škola. Lakmus-papir za mene će biti najprije stručna, a potom i javna rasprava. Ovako duboku reformu dosad nismo imali i bio bih jako razočaran da ljudi grintaju sa strane, a ne uključe se u raspravu.”
8. Jokić: ‘Ništa ne kasni’
Voditelj Kurikularne reforme Boris Jokić naglasio je da su za ovu reformu izrađena 52 detaljna dokumenta, da je to bio posao Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, i da gimnazijalci 20 godina uče po programima iz 1993. godine.
“Više od 400 ljudi je na vrijeme i u roku napravilo 52 dokumenta, ništa ne kasni. Je li ovo država? Ako jest, valjda postoji kontinuitet procesa, gdje vlade podržavaju ovu cijelu priču. Valjda je Ministarstvo to koje donosi odluke, a ne pojedinac koji bi mogao utjecati ili biti odgovaran hoće li to ući u škole ili ne u ovoj godini?”, kazao je Jokić u Dnevniku N1 televizije.
“Iskreno se nadam da ima volje da to krene. I ako ne bude tako, to nije propast svijeta, ali moraju postojati jasna politička podrška, ali i operativna podrška u ovom procesu, da se svi dionici u njemu posvete tome. To je važna reforma o kojoj puno toga ovisi”, rekao je Jokić. Istaknuo je da problem nije u novcu niti da su drugi resursi problem već da je bitna želja za promjenom. Jokić kaže i da sama ideja o tome da se nešto možda pomakne nije nužno loša, ali mora postojati plan i zajedničko razumijevanje cijele problematike.
9. Vlada odustaje od provedbe reforme kurikuluma?
Danas je pak objavljen dokument pod nazivom Indikativni godišnji plan objave operacija/projekata – ESF. Riječ je o planu povlačenja sredstava iz Europskog socijalnog fonda, odakle su trebala biti dobivena sredstva za provođenje kurikularne reforme, ukupno 50 milijuna kuna.
No, Vlada to nije učinila. Sredstva bila su ključna za provođenje reforme jer drugi izvori nikada nisu ni bili planirani. Čak i da se eksperimentalna provedba reforme odgađa za sljedeću godinu, ova bi se sredstva trebala iskoristiti za razne pripreme – za obrazovanje nastavnika, za izvrsnost, za vrednovanje itd. Ta su sredstva inicijalno bila planirana, no od smjene vlasti razgovori o tom planiranju su prestali, piše Tportal.
10. ‘Prijava na europski fond kada za to dođe vrijeme’
Ministar obrazovanja Predrag Šustar medijima je izjavio da su sredstva za reformu kurikuluma iz proračuna osigurana, da se ujesen kreće s eksperimentalnom probom i da je sada najvažnija javna rasprava.
“Ono što je ključno je da su sredstva državnog proračuna osigurana i zajedno s kolegama ćemo izraditi prijavu na Europski socijalni fond kada za to dođe vrijeme. Cilj je da se krene s eksperimentalnom probom ove jeseni, od toga se ne odustaje. Treba vidjeti, ono što je sada važno je javna rasprava. Ja se nadam da ćemo stići na vrijeme”, rekao je Šustar, prenosi N1.
11. Ove godine osigurano tek 6,3 milijuna kuna
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta večeras su pak priopćili da su za kurikularnu reformu u ovogodišnjem proračunu osigurali iznos od 6,3 milijuna kuna. Istaknuli su i da će tek nakon eksperimentalne faze uslijediti provedba cjelovite reforme, koja će se financirati iz Europskog socijalnog fonda, izvijestili su iz tog ministarstva, piše Hina.
Također navode da je objavljena Indikativna lista planiranih natječaja u 2016. i da je podložna reviziji te ju je moguće nadopunjavati tijekom godine, između ostalog, i uključivanjem projekta podrške provedbi Cjelovite kurikularne reforme kada se za sljedeću fazu njezine provedbe precizno definiraju svi dijelovi provedbe projekta.
Prolongiranje pokretanja projekta, tvrde u MZOS-u, ne znači gubitak sredstava jer je podrška provedbi cjelovite kurikularne reforme jedno od područja ulaganja predviđenih Operativnim programom Europskog socijalnog fonda. Stoga nema zapreke za podršku provedbi kurikularne reforme kad se za to ispune prethodno navedeni uvjeti, stoji u priopćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.