Svi pričaju da bi Vlada mogla odgoditi reformu školstva, a ovo je 7 stvari za znati o tome (i zašto to nije baš pametno)
Voditelj Kurikularne reforme Boris Jokić poslao je apel da se ide dalje
Kurikularna reforma već je tjednima glavna tema u svim medijima. Ministar Predrag Šustar u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju rekao je da bi se ona mogla prolongirati. Ministarstvo obrazovanja je potom brzo reagiralo da je izjava ministra krivo interpretirana. Reforma kurikuluma čini se da je vrlo komplicirana jer se stalno u javnosti pojavljuju informacije o njezinom odgađanju, a brojni stručnjaci, pa i obični laici je analiziraju i ocjenjuju. Stručna rasprava o reformi je počela i trajat će do 1. svibnja, a onda slijedi javna rasprava.
Telegram je također razgovarao s desetak istaknutih članova tima koji je osmislio novu hrvatsku školu te donio prvi insajderski uvid u njeno nastajanje i to od političkih i osobnih drama, preko skromnih početaka u podrumskim uredima do revolucionarnih zamisli koje mogu promijeniti društvo.
1. Jokić kaže da ništa ne kasni
Voditelj Kurikularne reforme Boris Jokić naglasio je da su za ovu reformu izrađena 52 detaljna dokumenta, da je to bio posao Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, i da gimnazijalci 20 godina uče po programima iz 1993. godine.
“Više od 400 ljudi je na vrijeme i u roku napravilo 52 dokumenta, ništa ne kasni. Je li ovo država? Ako jest, valjda postoji kontinuitet procesa, gdje vlade podržavaju ovu cijelu priču. Valjda je Ministarstvo to koje donosi odluke, a ne pojedinac koji bi mogao utjecati ili biti odgovaran hoće li to ući u škole ili ne u ovoj godini?”, kazao je Jokić u Dnevniku N1 televizije.
2. Ako ima iole pameti u ovoj zemlji, reforma ide dalje
“Iskreno se nadam da ima volje da to krene. I ako ne bude tako, to nije propast svijeta, ali moraju postojati jasna politička podrška, ali i operativna podrška u ovom procesu, da se svi dionici u njemu posvete tome. To je važna reforma o kojoj puno toga ovisi”, rekao je Jokić. Istaknuo je da problem nije u novcu niti da su drugi resursi problem već da je bitna želja za promjenom. Jokić kaže i da sama ideja o tome da se nešto možda pomakne nije nužno loša, ali mora postojati plan i zajedničko razumijevanje cijele problematike.
“Ako ima iole pameti u ovoj zemlji, dajte da kao društvo nađemo jednu stvar u kojoj smo zajedno, i neka to budu odgoj i obrazovanje”, apelirao je za kraj Jokić na N1 televiziji.
3. Reakcija Ministarstva na odgodu
Ministarstvo obrazovanja poslalo je u četvrtak priopćenje vezano za interpretaciju izjave ministra Predraga Šustara o odgodi reforme školstva. “Projekt Cjelovite kurikularne reforme od iznimnog je nacionalnog je interesa o čemu su u više navrata javno govorili i prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko i Ministar znanosti obrazovanja i sporta Predrag Šustar. Ova je reforma iznad svih partikularnih interesa i politika te je stoga nužna široka javna rasprava koja je upravo u tijeku, a čija je jedina i konačna namjera postizanje nacionalnog konsenzusa oko sadržaja reforme”, priopćili su iz Ministarstva.
Istaknuli su da početak eksperimentalne primjene Ministarstvo planira za školsku godinu 2016./2017., a pod pretpostavkom da se kroz javnu raspravu pokaže kako kurikularni dokumenti ne trebaju dublje i značajnije izmjene. Ipak naglašavaju da ako komentari, primjedbe i prijedlozi od strane stručne i zainteresirane javnosti pokažu da su potrebne značajnije promjene dokumenata, tada treba ostaviti otvorenom mogućnost pomicanja eksperimentalne primjene najdalje na školsku godinu 2017./2018.
“S ovakvim su se pristupom u razgovorima s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta složili i članovi Ekspertne radne skupine koji će aktivno sudjelovati u evaluaciji pristiglih prijedloga. Takav pristup nipošto ne podrazumijeva ili implicira zaustavljanje reforme na bilo koji način”, poručili su između ostalog iz Ministarstva. Pozvali su sve kako stručnu tako i svu zaintersiranu javnost da se priključe u raspravu.
4. Ministar Šustar najavio mogućnost odgode
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Predrag Šustar najavio je mogućnost odgode eksperimentalnog uvođenja kurikularne reforme u škole. U intervjuu Slobodnoj Dalmaciji kazao je da postoji mogućnost da se to prolongira za godinu dana. Na pitanje je li upitan početak reforme od nove školske 2016./17.godine, Šustar je rekao: “Naš dogovor je da se ponašamo kako je bilo zamišljeno, znači startamo od jeseni u 48 osnovnih i 12 srednjih škola. Sviđa mi se što su sami kolege iz Ekspertne radne skupine zaključili kako, ako ne uspijemo sve kvalitetno pripremiti navrijeme, možemo eksperimentalnu fazu prolongirati za godinu dana. Reći ću otvoreno: sad je najvažnije da javna rasprava “našpana” ljude na pravi način, da se što više uključe u javno savjetovanje. Vidjet ćemo, ako komentari budu kozmetičke naravi, ako se zaključi da su dokumenti u osnovi dobri i da su potrebne tek male korekcije, onda se sve stigne do jeseni. Ali, ako na osnovi komentara stručne i šire javnosti procijenimo da su potrebne korjenite i duboke promjene dokumenata, vjerojatno će zaključak biti da je bolje strpjeti se još godinu dana. Ali, onda ćemo sigurno 2017./2018.godine uključiti puno više od 60 škola. Lakmus-papir za mene će biti najprije stručna, a potom i javna rasprava. Ovako duboku reformu dosad nismo imali i bio bih jako razočaran da ljudi grintaju sa strane, a ne uključe se u raspravu.”
5. Karamarko kaže da podršku ima sve što je kvalitetno
Novinari su danas pitali prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka što misli o kurikularnoj reformi te ima li ona potporu Vlade. “U tijeku je stručna rasprava i sigurno da će biti primjedbi. Podršku ima sve ono što je kvalitetno”, kazao je Karamarko i dodao da ne zna postoji li mogućnost odgode nakon stručne rasprave.
6. Kurikulum je posve nezreo
Profesor Bežen smatra smatra da je kurikulum posve nezreo za primjenu u školama, čak i eksperimentalno.
“Da bi se počeo čak i eksperimentalno provoditi, mora biti posve domišljen. Ovaj to nije jer nije jasno na koji način bi djeca trebala učiti pojedine predmete i na koji način bi ih učitelji trebali predavati”, prokomentirao je dugogodišnji profesor zagrebačkog Učiteljskog fakulteta prof. dr. Ante Bežen. Dodaje, također, da je nejasno kako će se na temelju tog kurikuluma napraviti udžbenici, odnosno da nije jasno definiran ni sadržaj. Smatra i da se kurikulum mora temeljito promijeniti i doraditi te na temelju rasprave dopuniti potrebnim sadržajem, piše Večernjak.
7. Ladislav Ilčić kaže da sve ovisi o voditelju Jokiću
Hoće li se reforma kurikuluma odgoditi, kaže saborski zastupnik Ladislav Ilčić, ovisi upravo o Borisu Jokiću, voditelju reforme.
“Naime, on je taj koji je objavi dokumente s pola godine zakašnjenja, tako da će to ovisiti o njemu hoće li to obaviti sve što je potrebno do početka školske godine”, rekao je Ilčić, piše N1.