Porezna nije skužila da ekipa s plinom troši milijune na kuće i aute. Da se nisu zeznuli s umirovljenikom, nikada ih ne bi otkrili
Cijela priča otkrivena je tek na kraju, kada su se stotine milijuna kuna pojavile na bankovnim računima umirovljenika uključenog u aferu
Prije desetak godina, kada je uvedena fiskalizacija računa, poreznici su imali bezbroj akcija u kojima kontroliraju izdavanje računa na štandovima, kafićima i sličnim mjestima, gdje potencijalni utajivači imaju promet od tisuću ili dvije kuna dnevno, pa su i iznosi koje je moguće utajiti simbolični
Ministarstvo financija jako je ponosno na akciju u kojoj je uhićeno pet osoba koje su osumnjičene da su Ini, trgujući plinom, napravile štetu od milijardu kuna. Radi se o najvećoj aferi te vrste koju smo do sada imali prilike vidjeti. Iako je tih pet ljudi završilo u pritvoru, te ih najvjerojatnije čeka suđenje, ova afera zapravo je ponovno otkrila neefikasnost Porezne uprave.
Cijela priča otkrivena je tek na kraju, kada su se stotine milijuna kuna pojavile na bankovnim računima, između ostalog i umirovljenika uključenog u aferu, što je, naravno, aktiviralo “alarme” u bankama.
Proganjaju građane i obrtnike
Da Porezna nije ranije uočila da se nešto događa, kontrolom poslovanja Ine ili kontrolom imovine uključenih u aferu, zapravo i ne treba čuditi, jer u pravilu troše ogromne resurse na progon sitnih prekršitelja, dok im istovremeno pred očima promiču ovakve stvari. Da kojim slučajem ekipa koja je trgovala plinom nije ogromne iznose uplaćivala na bankovne račune, pogotovo umirovljenika.
Prije desetak godina, kada je uvedena fiskalizacija računa, poreznici su imali bezbroj akcija u kojima kontroliraju izdavanje računa na štandovima, kafićima i sličnim mjestima, gdje potencijalni utajivači imaju promet od tisuću ili dvije kuna dnevno, pa su i iznosi koje je moguće utajiti simbolični.
Drakonske kazne za banalne prekršaje
Mali poduzetnici često se susreću s drakonskim kaznama za banalne prekršaje. Kontroliraju se putni nalozi od par stotina kuna, korištenje automobila, češljaju se pozajmice od par tisuća kuna, i slično.
Zadnjih godinu dana Porezna provodi akciju progona paušalnih obrtnika. Ljudima koji imaju prihode do najviše 300 tisuća kuna šalju se detaljni upitnici o tome s kime i kako surađuju, proučavaju se ugovori te se istražuje svaki, pa i najsitniji detalj njihovih poslovnih odnosa. Istrage traju već godinu dana, mnogi su proglašeni krivima, a svi skupa u cijelom životu neće zaraditi, a kamoli utajiti, onoliko koliko je maznula ekipa iz Ine.
Također, zadnjih godinu, dvije možemo pratiti i progon hrvatskih radnika u inozemstvu, za koje poreznici pokušavaju ustanoviti žive li u Hrvatskoj, a samo privremeno rade u inozemstvu ili su trajno iselili. Naravno, ako procijene da je netko privremeno vani, traže ga plaćanje razlike poreza po stopama kakve se primjenjuju u Hrvatskoj.
Nitko nije primijetio da troše milijune
Slično kao i kod paušalaca popunjavaju upitnike kroz koje se detaljno pokušavaju detektirati njihove životne okolnosti. Odgovara se i na pitanja poput ima li netko psa ili mačku, automobil, kuću, stan itd. Sve kako bi nekom parketaru koji radi i Njemačkoj uzeli par desetaka tisuća kuna.
I tako, dok s jedne strane treniraju strogoću, s druge strane nitko u Poreznoj – sve dok ih banke nisu alarmirale – nije primijetio da ekipa iz afere s plinom na sve strane kupuje nekretnine, a da im i firma preko koje su radili ima čudan skok prihoda. OMS Upravljanje, tvrtka osnovana 2019. godine, koja tijekom 2020. praktički nije ništa radila, odjednom u 2021. ima 220 milijuna kuna prihoda. Nikome nije palo napamet da provjeri čime se ti dečki bave, pa da im pošalju nekakav “upitnik”.
Nikoga nije zanimalo ni odakle Damiru Škugoru, zaposleniku Ine novac za vilu u Petrovoj ulici u Zagrebu, čija prodaja se prije tri godine oglašavala uz cijenu od 830 tisuća eura, a u istoj ulici već od ranije posjeduje još jednu nekretninu u kojoj i živi. Osim toga, Škugor i supruga suvlasnici su još nekoliko nekretnina na Šalati.
Pažnju poreznika nisu privukle ni transakcije Gorana Husića koji je od lipnja 2020. godine u nekretnine, automobile i fondove uložio oko 27 milijuna kuna. Ni to nikome nije bilo sumnjivo.
Uglavnom, Porezna je još jednom pokazala da se spremna iskaljivati na običnim građanima, a ovi malo manje obični mogu raditi što god požele. Ekipa iz Ine vjerojatno nikad ne bi bila otkrivena da umirovljeniku nisu uplatili 100 milijuna kuna, kao dodatak uz mirovinu.