Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jedan posao u Uljaniku građane će koštati 200 milijuna kuna; evo kratkog pregleda nove afere u brodogradnji

Horvat demantira da je za posao Jan De Nula zaslužan i Boris Šavorić, jedan od članova Borg grupe

ZADNJA IZMJENA: lip 18, 2019
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u utorak da je pregovore o nedovršenom jaružalu koje je Uljanik gradio za luksemburško-belgijsku grupaciju Jan de Nul vodio isključivo s menadžmentom te kompanije, te kako odvjetnik Boris Šavorić u njima nije sudjelovao. Naime, 24sata su danas objavila kako je taj odvjetnik ove godine počeo zastupati Jan de Nul.

Horvata, koji je sudjelovao na predstavljanju analiza OECD-a o regulatornoj i investicijskoj politici Hrvatske, novinari su upitali ima li javnost razloga sumnjati da su vladajući pomogli Šavoriću, na što je on odgovorio da sa Šavorićem i odvjetničkim uredom Šavorić proteklih godinu dana svog ministarskog mandata “nije vodio niti jedan sastanak, niti jedan razgovor niti bilo kakve pregovore”.

Također, kazao je da neće komentirati zašto je Jan de Nul odabrao baš taj odvjetnički ured za svog pravnog savjetnika na prostoru RH, te je poručio da je u četiri dosadašnja sastanka pregovarao s menadžmentom Jan de Nula i sa samim gospodinom de Nulom.

Za propast pregovora kriv štrajk

Napominje da ti pregovori još nisu gotovi, te kako se oni pretežno održavaju u kabinetu Ministarstva gospodarstva. Na pitanje novinara postoji li sumnja da su neki potezi odgađani, s obzirom da neki radnici Uljanika tvrde da se brod možda mogao dovršiti i da nije bilo potrebe za aktivacijom jamstava, Horvat je kazao da je ključ problematike hrvatske brodogradnje “potrošen novac a neisporučeni brodovi”.

“Zašto se brodovi u Puli i Rijeci nisu isporučili, to su pitanja za menadžment Uljanika i 3. maja, ja u tu polemiku ne bih ulazio”, kaže Horvat te napominje da i dalje pokušavaju za državni proračun što je više moguće umanjiti štetu. Kaže da su pregovori s Jan de Nulom o metodologiji otpreme ili završetka njegovog broda bili obećavajući, do trenutka dok menadžment te tvrtke nije došao pred sam Uljanik i zatekao zavarena vrata i štrajk.

“Od tog trenutka povjerenja gospodina Jan de Nula u mogućnost završetka broda u pulskom škveru jednostavno više nije bilo i memorandum koji je bio pred samim potpisom se redefinirao i danas razgovaramo o isporuci tog broda u luci Trst gdje će ga onda Jan De Nul završavati sam”, pojašnjava Horvat.

Kako je Hrvatska častila Jan De Nul?

Brodarska kompanija Jan De Nul Grupa će svoje jaružalo, čiju je gradnju u Uljaniku naručila još 2014. godine, na kraju dobiti za 700-750 milijuna kuna objavljeno je danas u 24 sata. Takva cijena znači da će porezni obveznici na tome brodu izgubiti oko 200 milijuna kuna. Prema pisanju 24 sata, za sjajan posao Jan De Nula među ostalima je zaslužan i Boris Šavorić, odvjetnik koji je hrvatskoj javnosti poznat kao jedan od članova Borg grupe i autor lex Agrokora, a za kojeg 24 sata tvrde da brodarsku kompaniju zastupa od početka ove godine.

Donosimo pregled nove poslovne katastrofe u koju je upletena hrvatska vlada.

1. Kako je jaružalo naručeno?

Luksemburško-belgijska kompanija Jan De Nul gradnju jaružala (broda za radove na morskom dnu), koji je trebao biti nazvan “Willem van Rubroeck”, naručila je još početkom 2014. godine. Brod je trebao biti najmodernije i najmoćnije jaružalo na svijetu, čija je izuzetno tehnički zahtjevna izrada predstavljena kao ulazak Uljanika u nišu gradnje visoko sofisticiranih brodova.

2. Kako je posao zapeo?

Kada je postalo jasno da Uljanik Brodogradilište zbog teške financijske situacije i štrajka radnika brod neće uspjeti sagraditi na vrijeme, počeli su pregovori o tome hoće li jaružalo uopće biti dovršeno u pulskom škveru, za što je država trebala uložiti još 100 do 150 milijuna kuna, ili alternativno u nekom od stranih brodogradilišta po izboru kupca. Jaružalo je bilo gotovo 80 posto, a cijelo vrijeme su puštane informacije da se vode pregovori o završetku broda, pišu 24 sata.

3. Kako je naručitelj odlučio naplatiti državna jamstva?

Potkraj travnja prošle godine su iz Jan De Nula su Vladu i predsjednika Uprave Uljanika Emila Bulića obavijestili da definitivno odustaju od pokušaja preuzimanja skupocjenog jaružala. Uljanik je prema ugovoru bio dužan u roku od sedam dana izvršiti povrat avansnih uplata uvećanih za kamate, pri čemu je povrat dijela avansnih uplata osiguran državnim jamstvima. Tako su naplaćena državna jamstva u visini od 923 milijuna kuna.

4. Kako će država brod ipak prodati naručitelju?

Nakon što su jamstva naplaćena, država je postala vlasnik jaružala. Trgovački sud je na zahtjev stečajnog upravitelja naredio hitnu prodaju, kako brod ne bi propadao. Točna cijena bit će poznata početkom srpnja, a stručnjak je za 24 sata objasnio kako će hrvatski porezni obveznici u tom poslu izgubiti nešto manje od 200 milijuna kuna.

Naime, dio patenata primijenjenih na brodu vlasništvo su Jan De Nula, pa ako država jaružalo želi prodati nekome drugom, prvo bi te patente trebala otkupiti od brodarske kompanije. To zapravo znači da je brod građen baš za tog naručitelja, i da ga nema tko drugi kupiti. Zbog toga su iz Jan De Nula u pregovorima s Vladom od početka bili nepopustljivi, a sada će dobiti priliku jaružalo kupiti za nekih 100 milijuna eura, ili oko 740 milijuna kuna.

5. Što kažu iz Ministarstva gospodarstva?

Neimenovani izvor blizak ministru Horvatu pravda se kako su u ministarstvu htjeli da brod bude dovršen i prodan po punoj cijeni, ali u tome su ih spriječili nemogućnost pronalaska strateškog partnera koji bi svoj novac uložio zajedno s s državom, kao i štrajk radnika koji su blokirali brodogradilište. Zbog svega toga nisu mogli odgađati stečaj Uljanika dok se brod ne završi, kažu iz ministarstva.

6. Što kaže predstavnik radnika?

Samir Hadžić, predstavnik radnika Uljanika, kaže da je država mogla biti u plusu 50-60 milijuna eura samo da je ispregovarala završetak broda u Puli. Hadžić tvrdi da bi za maksimalno 100 milijuna kuna brod bio dovršen, te da Uljanik ne bi otišao u stečaj, a država ne bi izgubila skoro 200 milijuna kuna. Dodaje da u ministarstvu ili nisu bili sposobni ili nisu htjeli dogovoriti da posao bude obavljen u Uljaniku, pa krivnju za propast posla i posljedične gubitke žele prebaciti na radnike.

7. Tko je Boris Šavorić?

Odvjetnik iz odvjetničkog društva Šavorić i partneri, koji je Jan De Nul navodno zastupao u pregovorima s državom, što ministar Horvat demantira, hrvatskoj javnosti poznat je kao član grupe Borg i jedan od autora lex Agrokora. U tekstu o gubitcima koje će hrvatska pretrpjeti na jaružalu, 24 sata pišu da je Šavorić počeo zastupati Jan De Nul ove godine, što do sada uopće nije bilo poznato, te napominju da se znalo samo to da je ministar Horvat razgovarao s “predstavnicima Jan De Nula”. To podsjeća na situaciju vezanu uz pisanje lex Agrokora, kada dugo nije bilo poznato da se time bavio Šavorić.

Kada je njegov identitet napokon procurio u javnost, Šavorić se u fokusu medija našao iz nekoliko razloga. Prošle godine Nacional je pisao da je Šavorić angažiran na inicijativu premijera Andreja Plenkovića, a posebno je zanimljiva činjenica da je prije angažmana oko zakona o Agrokoru to odvjetničko društvo godinama pružalo pravne usluge ruskoj VTB banci i to baš oko odnosa s koncernom Agrokor. Potom je Šavorić u travnju prošle godine bio angažiran od strane bivšeg Vladinog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka kako bi pružao pravnu pomoć izvanrednoj upravi.

Nakon toga svega, Šavorić je u svibnju angažiran na izradi zakona o Agrokoru. No, ni tu nije bio kraj poveznicama vladajućih sa Šavorićem, pa je tako N1 objavio da je Plenković predizborni spot snimao upravo u prostorima Šavorićeva odvjetničkog ureda, i to bez naknade. Dugo se nagađalo tko je zapravo doveo Šavorića da radi na zakonu o Agrokoru. Odgovornost je na kraju preuzeo Ante Ramljak, međutim, bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić ispričala je kako se za odvjetničko društvo Šavorić zauzeo osobno premijer.

Vedran Vrabec
Telegram autor
1867 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program