Povjesničar Hrvoje Klasić: 'Kad bi na čelo HDZ-a došao netko poput Ivana Anušića, već na sljedećim izborima DP bi doživio debakl'
HDZ se prilagođava strankama s kojima ostaje na vlasti
Parlamentarnom većinom sastavljenom od HDZ-a i Domovinskog pokreta Hrvatska bi mogla otići desnije nego je bila dosad. I sam predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je kazao kako će imati na umu da je “dio birača otišao malo udesno”.
Desnica, prema novoj diobi, ima 86, a ljevica 57 mandata. HDZ s partnerima ima 61 mandat, DP s partnerima 14, Most i Hrvatski suverenisti 11 mandata. SDP s partnerima ima 42 mandata, Možemo 10, IDS 2, Nezavisna platforma Sjever 2 i uvjetno Fokus – 1. Osam manjinskih zastupnika su ideološki i svjetonazorski šaroliki.
Devedesetih je omjer u parlamentu bio znatno veći u korist desnice (79:40), na izborima 2000. se situacija preokrenula pa je omjer bio u korist ljevice (95:51). Na izborima 2011. omjer je bio u korist ljevice (86:53) pa se može zaključiti da ovakve promjene nisu novost, navodi povjesničar i politički komentator Hrvoje Klasić u razgovoru za N1.
‘Hrvatsko biračko tijelo više desno’
“Od 1990-ih nadalje hrvatsko je biračko tijelo bilo više desno nego lijevo i samo u izuzetnim situacijama nakon desetogodišnje vladavine HDZ-a i smrti Franje Tuđmana ili uhićenja Ive Sanadera, SDP je u velikim lijevim koalicijama uspijevao dobiti veće povjerenje birača nego HDZ. Ne mislim da je ovo sada nekakav ‘povratak u devedesete’ jer okolnosti nisu takve”, navodi.
Ističe kako nije nužno da su birači desnice ujedno i birači HDZ-a kao u devedesetima. “Činjenica jest da desnih birača ima više, ali ima i skoro dvostruko više birača koji nisu na strani HDZ-a. Dakle, onih koji su protestno protiv HDZ-a. Velik broj birača HDZ-a razočaran je ovim HDZ-om koji vodi za njih preliberalni Plenković pa zato DP i ostvaruje ovakav rezultat”, objašnjava Klasić.
“Kad bi na čelo HDZ-a došao netko poput Ivana Anušića, siguran sam da bi već na sljedećim izborima DP doživio debakl jer bi se birači DP-a vratili matičnoj stranci, odnosno HDZ-ovom desnom krilu. Bit će zanimljivo gledati kako će Plenković, koji se vodi umjerenim politikama iz Bruxellesa, u eventualnoj koaliciji uspjeti naći zajednički jezik s DP-om koji najavljuje neke doista vrlo desne poteze”, dodaje.
Uspon desnice u Europi i svijetu
Hrvatsko biračko tijelo više je desno nego lijevo, a uspon desnice vidljiv je i u Europi i u svijetu, navodi. U Hrvatskoj se skretanja ulijevo ili udesno vrte oko HDZ-a koji se kreće više lijevo ili desno, ovisno o odnosu snaga i strankama s kojima mora koalirati da bi održao vlast. Takvo prilagođavanje omogućavaju mu elementi pokreta koje je zadržao, no sad bi se mogao naći u škripcu kad treba ‘pomiriti’ DP i SDSS.
“Uz dio onih koji su interesno vezani uz HDZ, najveći dio njihovih birača i dalje u HDZ-u vidi Tuđmana, borbu protiv Jugoslavije i komunizma. Iako se nazivaju demokršćanskom strankom, ja u njihovom programu ne vidim što je kod njih konzervativno desno u ekonomskim politikama, u vanjskoj i unutarnjoj politici. Na neki način, izgubila se crta između ljevice i desnice. Slušajući neke izjave Zorana Milanovića, nisam siguran da su ljevije od Plenkovićevih”, zaključio je Klasić.