Pozadina nove Kimove rakete, najmoćnije dosad: može li natjerati Bidena na nove pregovore o sankcijama
Hwasong 17 može bez problema dosegnuti teritorij Amerike i drugih zemalja
Sjeverna Koreja lansirala je interkontinentalni balistički projektil (ICBM) Hwasong-17, “raketu najvećeg dometa koju je ta zemlja ikada testirala”, potvrdio je Ankit Panda, stručnjak za nuklearno oružje u Carnegie Endowmentu. Projektil zvan “čudovište,“ preletio je u četvrtak 1090 kilometara na visini od 6249 kilometara. Let je trajao 68 minuta, a raketa je pala u Japansko more unutar japanske ekskluzivne gospodarske zone, 140 kilometara od Hokkaida, najsjevernijeg japanskog otoka.
Hwasong-17 ujedno je i najveći projektil na tekuće gorivo koji je ikad lansiran s mobilnog lansera. Bilo je to prvi put od 2017. da je Sjeverna Koreja testirala interkontinentalnu balističku raketu što je iznimno značajan iskorak u razvoju projektila koji mogu pogađati ciljeve u SAD-u. Kim Dong-yup, profesor na Sveučilištu za sjevernokorejske studije, pretpostavlja da bi raketa Hwasong-17, ako je lansirana pod normalnim kutom, mogla preletjeti više od 15.000 kilometara, dakle dovoljno da može pogoditi bilo koje mjesto na teritoriju SAD-a.
Može doći do Amerike
S obzirom na to da Hwasong 17 može bez problema dosegnuti teritorij Amerike, to lansiranje koje je za svijet ostalo u sjeni krvavog rata u Ukrajini, izazvalo je dramatičnu zabrinutost u Washingtonu, ali i Japanu, Australiji, Južnoj Koreji. Nakon uspješnog lansiranja Kim Jong-un naglasio je da Sjeverna Koreja može spriječiti rat i jamčiti svoju sigurnost samo kada je opremljena “strašnim udarnim sposobnostima“ i „prevladavajućom vojnom moći koju nitko ne može zaustaviti.“
Raketa Hwasong-17 prvi put je predstavljena javnosti na vojnoj paradi u listopadu 2020. Tada je prodefilirala pred stotinama tisuća ljudi na transporteru s 22 kotača. Prethodne generacije projektila Hwasong 15, duge su 21 metar i prevozile su se na lansirnoj rampi s 18 kotača. Hwasong-17 duži je od američke rakete Minuteman III duge 18,2 metra, kineskog projektila Dongfeng-41 dugog 21 metara i ruske rakete Topol-M duge 22,7 metara.
Spektakl pri lansiranju
Park Won-gon, profesorica sjevernokorejskih studija na Sveučilištu Ewha Womans, istaknula je da veliki domet leta znači da projektil može nositi snažniju bojevu glavu ili više bojnih glava ako se njezin domet ograniči na manju udaljenost. Sjevernokorejski mediji objavili su fotografije na kojima se vidi kako se masivni projektil na tekuće gorivo ispaljuje iz mobilnog lansera. Analitičari su rekli da je ispaljen u uzdignutoj putanji, da izbjegne let iznad bilo koje druge zemlje. No, da je bio ispaljen u normalnoj, ravnijoj putanji, tvrdi se, lakoćom bi doletio do ciljeva u SAD-u.
Kim je tijekom lansiranja priredio pravi holivudski spektakl: u kožnoj jakni, sa sunčanim naočalama, promatrao je testiranje gigantske rakete. Nakon što je pogledao na sat, skinuo je naočale te laganim naklonom glave dao znak da se projektil izbaci u orbitu. Dramatična scena odbrojavanja koja vodi do lansiranja prikazuje vojnike koji viču “vatra!” dok je tipka za testiranje konačno pritisnuta. Činjenica da je sve to bilježila filmska kamera pokazuje da Pjongjang ima sve veće povjerenje u svoje vojne sposobnosti.
Utrka u naoružanju
Budući da se ICBM ispaljuju u svemir poput svemirskih šatlova ili svemirskih kapsula, bojna glava mora biti sposobna izdržati vatreno putovanje kroz vanjske slojeve Zemljine atmosfere bez izgaranja. Stručnjake je posebno zainteresirala činjenica da se raketom Hwasong 17 može upravljati sa zemlje te da je dizajnirana tako da može izbjeći sve do sada poznate raketne obrambene sustave. To je ponukalo Ankit Pandu da zaključi kako “Kim Jong-un ne želi samo više projektila, on želi sve bolje i bolje rakete. Kvalitativna utrka u naoružanju započela je na vrlo spektakularan način.“
Za razliku od balističke rakete koja slijedi predvidljivu paraboličnu putanju na koju utječu samo gravitacija i atmosferski otpor, putanja rakete Hwasong 17 može se promijeniti usred leta kroz manevriranje krilima i, u nekim slučajevima, pogonskim sustavima kao što su motori za usisavanje zraka .
“Postoje zapravo tri motiva za razvoj manevarskih projektila,“ objasnio je Steven Dunham, analitičar sustava lansiranja u The Aerospace Corporation, američkom federalno financiranom istraživačkom i razvojnom centru u Los Angelesu. “Prvo, morate s potrebnom točnošću pogoditi metu koju želite uništiti. Potom, da biste to učinili, morate biti sposobni izbjeći raketnu obranu koja okružuje cilj. I treće, morate imati domet da biste mogli stići do cilja.“
Napredak razvoja nuklearnog oružja
Opći je zaključak da su najnoviji ovogodišnji pokusi pokazali neumoljivi napredak razvoja nuklearnog oružja Sjeverne Koreje. Pritom, nije malo zemalja pa i terorističkih skupina koje su zainteresirane za kupnju projektila od Sjeverne Koreje,“ rekao je Lee Byong-chul, stručnjak za nuklearno oružje na Institutu za dalekoistočne studije Sveučilišta Kyung Nam u Seulu. A to znači da bi uskoro Pjongjang mogao početi prodavati svoje ubojite rakete i njima financirati razvoj nuklearnog oružja.
Kim Jong-un lansirao je svoju prvu interkontinentalnu balističku raketu od 2017. samo dan prije nego li je predsjednik Biden stigao u Bruxelles na razgovore s čelnicima NATO-a i Grupe 7 kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini. Očito je procijenio da je taj termin, kad je svijet zaokupljen ratom u Ukrajini, najpogodniji za njega jer si SAD ne mogu priuštiti izbijanje još jedne velike prijetnje ratom. Osim toga svjestan je da samo demonstracijom sile može ponovno skrenuti pozornost svijeta na eksplozivno stanje na Korejskom poluotoku.
Pripreme za testiranje
No ni tu nije kraj zastrašujućim porukama diktatorskog režima Kim Jong-una. Analize pokazuju da su na ranije zatvorenom poligonu za nuklearno testiranje u Punggye-ri započeli obimni građevinski radovi što upućuje da se Sjeverna Koreja priprema za testiranje nuklearnog oružja po prvi put u više od četiri godine. Analitičari Centra za studije neširenja u Seulu rekli su da satelitske snimke pokazuju da će testno mjesto biti obnovljeno za mjesec dana.
U tunelima na Punggye-riju provedeno je šest testova nuklearnog oružja u od 2006. do 2017. Punggye-ri zatvoren je 2018. nakon što je sjevernokorejska vojska uklonila sve objekte za promatranje, istraživačke zgrade i sigurnosne stanice te potom digla u zrak ulaze u tunel. Budući da su pregovori o denuklearizaciji zastali, Kim Jong-un je objavio da se više ne osjeća vezanim tim moratorijem. Kim kaže da je naredio test zbog “svakodnevne eskalacije vojnih napetosti na i oko Korejskog poluotoka“ i “neizbježnosti dugotrajnog sukoba s američkim imperijalistima praćenog opasnošću od nuklearnog rata.“
Moćniji arsenal – više manevra za pregovore
Istodobno iz Pjongjanga stižu vijesti da se uskoro može očekivati lansiranje prvog sjevernokorejskog špijunskog satelita. “Sve je to u funkciji,“ naglasio je Kim, “politike kvalitativnog i kvantitativnog jačanja nuklearnog i raketnog oružja u cilju snažnog odvraćanja neprijatelja od nuklearnog napada.“ Režim Kim Jong-una već dugo radi na razvoju vojnih špijunskih satelita, pa se pokazuje da su bili u pravu svi oni koji su tvrdili da Sjeverna Koreja pod krinkom razvoja svemirske tehnologije radi zapravo na unapređenju svog naoružanja.
U nedavnom posjetu sjevernokorejskoj satelitskoj lansirnoj postaji Sohae, Kim je najavio gradnju hangara za velike raketne nosače te dodavanja dodatnih postrojenja za punjenje goriva. Sohae bi trebao postati “početna crta za osvajanje svemira u budućnosti,“ zaključio je Kim. Kim Jong-un čini sve kako bi pod što povoljnijim uvjetima mogao započeti novu rundu pregovora i pri tome se vodi jednostavnom logikom: moćniji vojni arsenal znači i više utjecaja i manevarskog prostora za pregovore.
Zbog toga je od početka godine testirao deset raketa dužeg i srednjeg dometa, dakle gotovo isto koliko je lansirao tijekom cijele prošle godine. Od kada je Kim preuzeo vlast napravljeno je više od 130 raketnih testova. Za vrijeme njegovog oca Kim Jong-ila 16, a njegovog djeda Kim Il Sunga samo 15. U prva tri mjeseca ove godine Sjeverna Koreja testirala je deset projektila očajnički pokušavajući skrenuti pozornost svjetske javnosti na svoje raketne kapacitete.
Bidenova bespomoćnost
Američkom predsjedniku ne preostaje drugo nego bespomoćno promatrati kako jedna od najsiromašnijih i najzaostalijih zemalja svijeta prkosi najmoćnijoj vojnoj i ekonomskoj sili te neprekidno razvija svoje nuklearno oružje i interkontinentalne rakete. Pred Bidenom je težak je izbor. Ili se vojno konfrontirati s Kim Jong-unom pa gurnuti taj dio svijeta u rat s nezamislivim gubicima u Južnoj i Sjevernoj Koreji ili ponovno početi pregovore za koje se unaprijed zna da neće donijeti rezultata.
Naime, Kim Jong-un traži da SAD najprije ukinu sve sankcije, a tek nakon toga da počnu pregovori o denuklearizaciji Korejskog poluotoka. A na to nitko, ni SAD i Južna Koreja, ne mogu pristati. Po svemu sudeći, Biden će nastaviti promatrati kako raste sjevernokorejski nuklearni arsenal te čekati da se dogodi čudo: ili da Kim Jong-un umre ili da ga svrgnu s vlasti. A s obzirom na njegovih 38 godina, to doista spada u sferu fantazija.
Novca ima za oružje, ali ne i za hranu
Početkom prošlog ljeta sjevernokorejski mediji požalili su se “kako je tijelo Kim Jong-una potpuno uvelo dok je patio zbog kronične nestašice hrane”. Na tu temu snimljen je i dokumentarac koji prikazuje vidljiv gubitak težine sjevernokorejskog diktatora. Kim je poznat po uživanju u alkoholu i cigaretama, dok njegova obitelj ima povijest dijabetesa i srčanih bolesti.
Pripovjedač u dokumentarnom filmu zabrinutim je glasom govorio „kako nam je Kim pokazao svoju očinsku stranu uporno se boreći sa snijegom, kišom i vjetrom dok je preuzimao sudbinu nacije i ljudi poput svoje vlastite djece,“ te je zaključio “tijelo mu je potpuno uvelo, a on je pokazao svoju majčinsku stranu velikom patnjom i brigom da ostvari snove naroda.”
Tom neobičnom pričom vlasti u Pjongjangu pokušavale su umiriti javnost koja ponovno pati od kronične nestašice hrane. Željeli su pokazati i da voljeni vođa dijeli njihovu sudbinu, a ujedno je to opravdanje zašto za oružje ima novca koliko treba, a za hranu i zdravstvenu zaštitu nema ni minimum minimuma. Inače, UN procjenjuje da čak 40 posto Sjevernokoreanaca pati od pothranjenosti i gladi.