Zašto je Kim Jong-un baš u ovom trenutku pred svijetom pokazao najmoćnije oružje Sjeverne Koreje?
Ovih je dana potvrđeno postojanje dokumenta koji je za plan imao njegovo svrgavanje s vlasti
Američki vojni planeri razradili su 2017. planove u kojima je bilo predviđeno zasuti Sjevernu Koreju s 80 nuklearnih bombi. Zajednički napad južnokorejske i američke vojske, kao odgovor na moguće sjevernokorejske provokacije, dobio je kodno ime “OPLAN 5027.” Cilj tako ubilačkog napada bio je, kako stoji u strogo povjerljivom dokumentu, svrgnuti s vlasti sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una.
Postojanje tog dokumenta potvrdio je prošlog mjeseca u svojoj knjizi Bijes, Rage, američki novinar i publicist Bob Woodward na temelju brojnih razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Za stručnjake plan nerealan
Odmah po otkriću planova za napad na Sjevernu Koreju vojni eksperti počeli su upozoravati na njegovu nerealnost. Peter Hayes, jedan od direktora Nautilus instituta za sigurnost i održivost, na predavanju koje je organizirala Azijsko-pacifička organizacija protiv nuklearnog naoružanja, upozorio je kako je riječ o praktički nemogućoj misiji.
“Mogućnost korištenja nuklearnog oružja protiv Sjeverne Koreje vrlo je ograničena. Budući da interkontinentalne balističke rakete moraju preletjeti Rusiju, držim nezamislivim da bi Kremlj to dopustio.” Još manja je vjerojatnost, istaknuo je Hayes, da u napadu na Sjevernu Koreju sudjeluju američke podmornice u Tihom oceanu, jer bi njihove rakete morale letjeti preko Kine koja to nikako ne bi dozvolila.
Kobno za građane Južne Koreje
Još bi teže bilo Washingtonu ishoditi suglasnost Južne Koreje za atomski napad na susjednu državu. To Seul, kaže Hayes, nikada ne bi dopustio. Naime, po procjenama američkih vojnih eksperata samo prvog dana napada na Seul smrtno bi stradalo oko 400.000 građana, dok bi u slučaju da se rat oduži poginulo najmanje 2 milijuna stanovnika Južne Koreje.
Moon Chung-in, specijalni savjetnik za sigurnost predsjednika Južne Koreje Moon Jae-ina, upozorio je kako ni uporaba strateških bombardera za napad na Sjevernu Koreju ne bi bila previše učinkovita. S obzirom na to da bi zrakoplovi poletjeli iz Andersen Air Force Base na Guamu u Japanu, sjevernokorejska protuzračna obrana otkrila bi ih vrlo rano pa bi mogla reagirati na vrijeme. A ne manji problem je i to kako zaštiti živote 25.000 američkih vojnika i njihovih obitelji koji su stacionirani u Južnoj Koreji.
Na putu se ispriječio i novi projektil
Nakon subotnje vojne parade u Pjongjangu, posve je jasno da su se pred američkim planovima za napad na Sjevernu Koreju ispriječile još dvije nove, iznimno ozbiljne prepreke. Golemi kamion s 11 osovina, po procjenama stručnjaka najveći na svijetu, nosio je novu interkontinentalnu balističku raketu na tekuće gorivo.
Glasnogovornik Zajedničkog stožera Južnokorejske vojske pukovnik Kim Jun-rak nije mogao potvrditi da je novi pokretni projektil, zbog svoje veličine, dizajniran za nošenje više bojnih glava. No dodao je kako nije jasno je li nova raketa stvarna ili maketa, a čini se da nova verzija do sada nikada nije bila testirana, zaključio je južnokorejski pukovnik.
Najmoćnije oružje Sjeverne Koreje
Harry Kazianis, viši direktor korejskih studija u Washingtonu, ocijenio je kako je riječ o još većoj verziji projektila Hwasong-15, koji ima domet od gotovo 12.847 kilometara. A to znači da može pogađati bilo koji dio teritorija SAD-a. Zbog veličine nove rakete pretpostavlja se da može letjeti dalje od Hwasonga-15 te da može nositi puno snažniju nuklearnu bojevu glavu. A možda i više njih.
Novi projektil najmoćnije je oružje kojim raspolaže Sjeverna Koreja, a za Amerikance bi mogao biti dodatni problem to što tako velika raketa može nositi nekoliko nuklearnih glava. Vjeruje se da Sjeverna Koreja ima tri vrste interkontinentalnih balističkih raketa – Hwasong-13, Hwasong-14 te Hwasong-15 koji je do sada bio najnaprednija verzija. No, taj tip raketa testiran je zadnji put u studenom 2017.
Procjenjuje se da Pjongjang raspolaže s između 40-45 nuklearnih bombi. No, kako nisu napravili dovoljno testova, pitanje je njihove efikasnosti. Ankit Panda, viša suradnica u Programu nuklearne politike u Karnegievoj zadužbini za međunarodni mir, zaključuje kako je riječ o najvećoj mobilnoj raketi s tekućim gorivom na svijetu.
Kim se pohvalio s još nekim projektilima
No nije to ni izdaleka sve čime se Kim Jong-un mogao pohvaliti na vojnom mimohodu u Pjongjangu. Prvi puta javnost je vidjela i nove vrste balističkih projektila na kruto gorivo, a među njima su projektili tipa Pukguksong-4 koji se lansiraju s podmornica. To je oružje iznimno opasno jer je vrlo teško otkriti poziciju podmornice s koje se lansiraju, čak i ako se ona približi teritoriju SAD-a.
S tako ubojitim novim oružjima, napad na Sjevernu Koreju čini se sve više nemogućom misijom. Ne samo zbog toga što Kim Jon-un može baciti atomske bombe na SAD već i zbog toga što bi u slučaju rata Južna Koreja doživjela strašne gubitke.
Trump propustio zlatnu priliku
Zbog toga je zanimljivo stajalište Siegfrieda Heckera, američkog nuklearnog znanstvenika koji je u sedam navrata posjetio sjevernokorejska glavna nuklearna postrojenja Yongbyon te u blizini Pjongjanga. On je optužio predsjednika Donalda Trumpa da je propustio “zlatnu priliku” dogovoriti denuklearizaciju Sjeverne Koreje. Sporazum se po Heckeru mogao postići u Hanoju, na summitu između sjevernokorejskog čelnika Kim Jong- una i američkog predsjednika Donalda Trumpa u veljači 2019.
Hecker kaže kako je to zaključio po 26 pisama koje su razmijenili Kim i predsjednik Trump. “ Kim Jong-un ponudio je kao prvi korak zatvoriti Institut za nuklearno oružje, jedno od najvažnijih atomskih postrojenja u zemlji.” Američki nuklearni stručnjak poziva se na Kimovo pismo Trumpu od 6. rujna 2018., čiji je sadržaj otkriven u nedavno objavljenoj knjizi “The Rage”, novinara Washington Posta Boba Woodwarda.
“Spremni smo postupno poduzimati daljnje značajne korake, poput potpunog gašenja Instituta za nuklearno oružje ili Distrikta za lansiranje satelita te nepovratnog zatvaranja pogona za proizvodnju nuklearnih materijala,” poručio je Kim Trumpu.
Šteta za obje države
“To je bila nevjerojatna ponuda,” tvrdi Hecker, koju je Trump odbacio jer nije bio zadovoljan budući da se Kim nije odjednom odrekao svih pet nuklearnih postrojenja. A to je nemoguće, objašnjava Hecker, jer postupak denuklearizacije Sjeverne Koreje može biti samo postupan.
Po njemu to je jedini način da se postigne dogovor. No, kako je Trump bio nestrpljiv te je potpuno krivo je procijenio Kima, razgovori su završili potpunim neuspjehom, na štetu obje države, zaključio je Hecker.
Kim ustrajan u razvoju oružja
Od summita u Singapuru 2018. Sjeverna Koreja, kao znak dobre volje, nije testirala balističke raketa dalekog dometa. No kako vrijeme prolazi Pjongjang je počeo gubiti nadu u dogovor pa je od sredine 2019. testirao više od 30 raketa srednjeg i manjeg dometa. Samo ove godine obavio je 9 lansiranja, pojačavajući svoju tehničku sposobnost i samopouzdanje za raspoređivanje oružja dužeg dometa.
Ocjenjuje se da Kim nije želio testirati raketu dugog dometa, kako ne bi previše provocirao Washington, a projektil je pokazao na paradi kako bi jasno dao do znanja da nastavlja inzistirati na razvoju strateškog oružja te da je to glavni cilj Sjeverne Koreje. Sve te procjene, dakako, vrijede ako je Kim Jong-un na paradi pokazao doista pravu raketu, a ne maketu, što se naravno, kad je u pitanju sjevernokorejski diktator, ne može isključiti.