Poznati poduzetnik tuži državu za 49 milijuna kn: ‘Sudili su mi 10 godina, rasprodali moju imovinu, a nisu mi dokazali krivnju’
Milan Horvat bio je jedan od optuženika u aferi Spice
U prosincu prošle godine propala je afera Spice, odnosno donesena je pravomoćna oslobađajuća presuda bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu i ostalima optuženima za sumnjivo preuzimanje Podravke. Tog trenutka postalo je jasno da će se iza tog procesa još godinama vući ozbiljni repovi.
Sam sudski postupak trajao je više od 10 godina, a sada državi stiže prva milijunska tužba menadžera koji je u tom periodu izgubio golemu zaradu. Naime, imovina mu je cijelo vrijeme bila blokirana, pa je gubila na vrijednosti, banke su ga pritiskale i rasprodavale mu nekretnine, a nije mogao ni raditi posao s dionicama kao jedan od vodećih domaćih menadžera na tržištu kapitala.
Riječ je o poduzetniku Milanu Horvatu koji je ovih dana podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu tužbu protiv Republike Hrvatske. Od države traži 42,9 milijuna kuna kao naknadu za sve ono što je izgubio zbog afere Spice. U tužbi je detaljno izračunao kakve je gubitke trpio zbog blokade imovine.
Godine blokade cijele imovine
Sve je počelo u studenom 2009. kada je protiv Horvata otvorena istraga. Na zahtjev USKOK-a odmah su mu blokirani deseci tisuća dionica, kao i četiri nekretnine – kuća u Varaždinu, apartman na moru, te dva zemljišta.
Istražitelji su tada sumnjali da je sudjelovao u nezakonitom pokušaju preuzimanja Podravke, pri čemu je ta koprivnička prehrambena tvrtka oštećena za gotovo 400 milijuna kuna. Optužbe nikada nisu dokazane, a Horvatova imovina, kao i imovina ostalih okrivljenika bile su više od 10 godina pod blokadom.
Koliko je u to vrijeme izgubio?
Horvat i njegova odvjetnica Ksenija Vržina izračunali su tako da je zbog blokade dionica Horvat izgubio 36,7 milijuna kuna. U računici su uzete u obzir najviše vrijednosti što su ih te dionice postigle od trenutka blokade do trenutka kada je postupak pravomoćno okončan i Horvatova imovina odblokirana. Osim toga obračunati su i iznosi dividende koji se isplaćuju vlasnicima dionica.
Horvat u tužbi protiv države ističe i da je morao plaćati kredit koji je još 2005. podigla jedna od njegovih tvrtki. Naime, banka u jednom trenutku više nije tolerirala neplaćanje rata, pa je odlučila ovršiti Horvatovu imovinu.
Na bubnju su tako osim dionica koje su bile u njegovom vlasništvu, završile i njegove nekretnine, no, Horvat tvrdi kako su u ovršnom postupku prodane daleko ispod cijene. Zato mu je, objašnjava u tužbi, nanijeta dodatna šteta, jer je njegova imovina zapravo obezvrijeđena, te je kredit njome namiren samo u neznatnom iznosu.
Od čega je Horvat uopće živio?
Još dok je trajalo suđenje Horvat je tvrdio kako više uopće ne zna što od imovine posjeduje, te da plaću, iako je radio u jednoj varaždinskoj firmi uopće ne prima. “Uzdržava me rođak s 3000 kuna mjesečno”, izjavio je Horvat u sudnici.
Nakon pravomoćne oslobađajuće presude Horvat se najprije obratio državnom odvjetništvu ne bi li se s njima najprije dogovorio oko nadoknade štete koja mu je napravljena. No, zahtjev mu je glatko odbijen, pa je sada sve završilo na sudu.
Ali to nije sve. Evo što još traži
Uz ovu odštetu, Horvat traži i da mu država nadoknadi gotovo 4,6 milijuna kuna sudskih troškova.
“Rad u ovom predmetu je, za razliku od drugih uobičajenih predmeta, iziskivao posebnu stručnost, odnosno određena stručna i specijalistička znanja te vrlo opširnu pripremu koja je uključivala i proučavanje stranog prava i strane pravne literature budući da je veći broj ugovora bio sklopljen sa stranim firmama. Dio literature nije bio ni dostupan na hrvatskom jeziku. Ako bi za neki predmet moglo reći da se radi o iznimno složenom i osobito teškom predmetu onda je to svakako ovaj predmet”, stoji u obrazloženju zahtjeva na naplatom sudskih troškova što ga je u Horvatovo ime podnijela odvjetnica Vržina.
Doznajemo da su otprilike iste tolike iznose sudskih troškova zatražili i odvjetnici ostalih optuženih iz ove propale afere.