Predsjednik Sabora grubo je prekoračio svoje ovlasti (a onda je to sinoć u dnevnicima pokušao zataškati)
Peđa Grbin i Sanja Barić za Telegram o osnivanju povjerenstva
Klub zastupnika SDP-a optužio je predsjednika Sabora Željka Reinera za grubo kršenje zakona i prekoračenje ovlasti jer je na dnevni red sjednice odbio uvrstiti njihov prijedlog osnivanja istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica vezano uz optužbu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako je “Dragan Lozančić bio privatni obavještajac gospodina Milanovića“.
Predsjednik Sabora Klubu SDP-a poslao je nekoliko dopisa kojima je pokušao objasniti zašto izjave predsjednice medijima ne predstavljaju javni interes te stoga ne postoji ni razlog za osnivanje povjerenstva.
Odluku donosi Sabor, a ne predsjednik
No, nakon pritisaka, ipak je reterirao. Sinoć je, nastupajući u dnevnicima, akademik Reiner negirao svoje pokušaje. Ustvrdio je kako je samo vratio prijedlog na doradu zbog tehničkih nepravilnosti te da je “SDP naknadno poslao novi, tehnički ispravan prijedlog koji će sada uvrstiti u dnevni red na prvoj sljedećoj sjednici”.
SDP-ov Peđa Grbin, međutim, kaže kako prijedlog nisu doradili. “Budući da prijedlog nismo doradili već smo samo inzistirali da ga uvrsti u dnevni red, očito je da je gospodin Reiner uvidio grešku i pod pritiskom javnosti popustio”, kaže Grbin.
Osnivanje istražnog povjerenstva, smatraju u SDP-u predloženo je sukladno odredbama Ustava i Zakona o istražnim povjerenstvima. Prijedlog koji predsjednik Sabora primio, tvrde, sadrži sve ono što je propisano zakonom. “U tom trenutku, predsjednik Sabora dužan je točku uvrstiti u dnevni red, a odluku o tome hoće li se povjerenstvo osnovati ne donosi on već Sabor. Dakle, provodi se rasprava, a Sabor odlučuje hoće li se to povjerenstvo zaista i osnovati”, smatra Grbin.
‘Reiner je spriječio raspravu’
No, “umjesto toga, predsjednik Sabora odlučio je spriječiti raspravu”, pojašnjava Grbin, “i poslao dopis Klubu zastupnika SDP-a u kojem obrazlaže da se radi o pitanju za koje ne postoji javni interes da bude raspravljeno, već da se radi samo o izjavama predsjednice koje su dane medijima te da ako Zoran Milanović vidi nešto sporno u tome, neka tuži predsjednicu”.
Akademik Reiner obrazložio je kako je izjava predsjednice “”ne predstavlja nikakav akt u smislu funkcionalnog postupanja Predsjednice RH” i dodao kako drži da u ovom slučaju ne postoji javni interes kakav predviđa Zakon o istražnim povjerenstvima. “Iz sadržaja prijedloga, posebice iz poglavlja ‘Utvrđivanje javnog interesa’ jasno je da je riječ o privatnom interesu bivšeg predsjednika Vlade i bivšeg ravnatelja SOA-e. Za zaštitu privatnog interesa bilo koje osobe ne smije služiti saborsko istražno povjerenstvo. Za takve situacije pravni poredak propisuje posve drugu vrstu postupka”, odgovorio je Reiner SDP-u 31. svibnja.
Tumačenje kako izjava predsjednice nije akt, kaže Grbin, može biti legitimno, ali ga predsjednik Sabora nije ovlašten dati. “Takav stav smije zauzeti samo Sabor kao kolektivno tijelo”, kaže.
U ovom slučaju Reiner nema posebne ovlasti
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić kaže kako Zakon o istražim povjerenstvima ne daje nikakvu posebnu ovlast predsjedniku Sabora – on samo utvrđuje postojanje potrebnog broja zastupnika koji su podnijeli prijedlog (jednu desetinu – 16 zastupnika), te utvrđuje je li dato obrazloženje sukladno zakonu, ne ulazeći u njegov sadržaj. “Ništa više”, kaže Barić.
“Predsjednik Sabora ima ovlast ne primiti jedino očigledno neozbiljne podneske. Nešto što je potpuno jasno da nije javni interes. No, to mora biti takva vrsta nerazumnosti i neracionalnosti koja je vidljiva svakome i tko nije pravnik i ne bavi se politikom”, kaže Barić. Premda ne znamo što u podnesku piše, nastavlja Barić, riječ je o SOA-i i navodima da nije radila zakonito, odnosno da je radila u interesu jednog političara. “To je par excellence javni interes”, kaže naša sugovornica.
Reiner popustio pod pritiskom javnosti?
U ponedjeljak navečer predsjednik Sabora ipak je reterirao. Kazao je kako su izjave SDP-a “netočne, te kako su na to već navikli”. Rekao je i kako su “dali prijedlog koji je zbog primjedbi vraćen na doradu, te su poslali novi prijedlog koji će staviti na dnevni red prve sljedeće sjednice Sabora.”
Peđa Grbin, međutim, tvrdi da prijedlog uopće nisu dorađivali.
Sanja Barić objašnjava kako ustavnopravna teorija i ustavnopravna praksa kaže da, ako je nešto očito iracionalno i očito nerazumno predsjednik Sabora, može odlučiti da to nije javni interes. “Međutim, o svemu drugome, a ovaj slučaj očito nije toliko iracionalan ili nerazuman, predsjednik Sabora ne može sam odlučivati je li javni interes ili nije već to mora staviti na dnevni red u zakonskom roku. Nakon toga samo Sabor može reći što je javni interes”, objašnjava Barić.
Odgovor SDP-a na Reinerovo pismo
“Povjerenstva su se rijetko osnivala, tim više nije na predsjedniku Sabora da daje takve zaključke, već je to jedino na Saboru. No, radi se o kontinuiranom djelovanju predsjednika Sabora koji već dva tjedna ne želi dopuniti dnevni red sa zaključcima koji se tiču kurikularne reforme. Prošli tjedan nije želio na dnevni red staviti odluku o raspuštanju Sabora, tako da je očito da se radi da se o odgađanju rasprave o onim točkama koje su za HDZ sporne”, smatra Grbin.
Na Reinerovo pismo odgovorio je pismom i Klub SDP-a koji ističu kako o postojanju javnog interesa može odlučiti jedino Sabor većinom glasova, nakon provedene rasprave na plenarnoj sjednici, a ne i predsjednik Sabora.
Iznimno ozbiljne optužbe
“Izjave bez argumenata i dokaza naprave štetu, a nakon toga se o tome više ne priča. Predsjednica Republike je izjavila nešto što je vrlo opasno, da je u hrvatskom obavještajnom aparatu i u radu čelnog čovjeka tog aparata bilo nezakonitosti”. Postavlja se tu nekoliko pitanja, kaže Grbin. “Prvo, ako je bilo nezakonitosti zašto one nisu istražene, drugo, ako nije bilo nezakonitosti odakle joj pravo da tako nešto govori i treće, jesu li mediji mjesto na kojem se treba govoriti o obavještajnom aparatu. Ili je rješenje sastanak s čelnikom tog aparata i predsjednikom Vlade”, kaže Grbin.
Niti obrazloženje predsjednika Sabora, kada bi i imao takve ovlasti nije u potpunosti validno. “Postupak osnivanja istražnog povjerenstva nije sudski postupak, dakle nisu potrebni dokazi niti formalni akt predsjednice – kako je to tvrdio gospodin Reiner da izjava predsjednice nije formalni akt. Osnivanje istražnog povjerenstva nije takav postupak u kojem su potrebni akti, nego su bitne osnovane sumnje saborskih zastupnika da neku stvar treba istražiti, ali ne sudski, već vlastitim povjerenstvom”, zaključuje Barić.