Prema zakonu, naše zdravstvo plaća 'duhovnika koji sudjeluje u dijagnostici i liječenju'. Kako je Mirelin slučaj uopće mogao završiti?
Slučaj trudnice kojoj ne dopuštaju prekid trudnoće razotkrio je niz tragičnih problema u hrvatskom zdravstvenom sustavu
Slučaj Mirele Čavajde, 39-godišnje Zagrepčanke koja u Hrvatskoj ne može obaviti prekid trudnoće iako je kod njezinog nerođenog djeteta dijagnosticiran težak tumor, razotkrio je mnoge manjkavosti domaćeg zdravstvenog sustava. Ponovno se tako pokazalo koliko ginekologa kod pobačaja ulaže priziv savjesti; doznalo se da nemamo stručnjake za feticid; a neke bolnice, poput primjerice zagrebačke na Svetom Duhu, nemaju ni psihologa koji bi pružili pomoć pacijentima poput Mirele Čavajde.
Istovremeno, građani skreću pažnju na još jedan bizaran detalj u našem zdravstvenom sustavu: u njemu postoji sistematizirano radno mjesto duhovnika ‘koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja’. To radno mjesto predviđa Zakon o plaćama u javnim službama, odnosno na osnovu kojeg je donijeta ‘Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama’. Ovaj dokument podužeg naziva zapravo propisuje radna mjesta u javnim službama, te koeficijent mjesečne plaće svakog pojedinog zaposlenika. Iznimno često Uredba se mijenja, a s radnim mjestom duhovnika dopunjena je u prosincu 2013. godine.
— Sasa Simpraga (@SasaSimpraga) May 7, 2022
Medicinske sestre imaju manji koeficijent
Konkretno, za duhovnika je propisan koeficijent 1,571, kao i za primjerice molekularnog biologa, biologa, citogenetičara, psihologa, fonetičara, fizičara, analitičara, logopeda, defektologa i pedagoga. Primjera radi, neke medicinske sestre, pa čak i glavne sestre u županijskim zdravstvenim ustanovama imaju niži koeficijent – 1,164.
Inače, duhovnike u sistematizaciju javnih službi, odnosno svećenike u bolnice, ubacila je Vlada ondašnjeg premijera Zorana Milanovića. Ministar zdravlja tada je bio Rajko Ostojić. Propisanim koeficijentom plaće duhovnika, javljali su tada mediji, bile bi veće od plaća srednjoškolskih profesora. Slobodna Dalmacija izračunala je da se radilo o bruto plaći bez dodataka u iznosu od 9.245,94 kune. Dodaci su iznosili još oko 25 posto.
Zašto su svećenici u bolnicama
Tim je potezom SDP-ova koalicijska Vlada postala prva koja je uvela svećenički rad u državnim bolnicama što se financira iz proračuna zdravstva i to na temelju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Njime je predviđeno dušobrižništvo u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi.
Sindikati su tada zamjerali ministru da se nije konzultirao s njima prije izmjena Uredbe, te je u nju navodno propustio uvrstiti cijeli niz drugih radnih mjesta i koeficijenata.
Iz Ministarstva su pak objasnili da su pripremajući Uredbu utvrdili da dvije velike hrvatske bolnice već godinama imaju zaposlene svećenike, pa su morali njihova radna mjesta predvidjeti i u novoj uredbi. Osim toga i Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da svaka osoba ima pravo na vjerske obrede za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi. Isto tako, u okviru prava na zdravstvenu zaštitu sve osobe u slučaju smrti imaju pravo na primjenu vjerskih, odnosno drugih običaja vezanih uz iskaz pijeteta prema umrloj osobi.
Cijenjeni teolog: ‘Moral Katoličke crkve obvezuje katolike, ne i državu’
Inače, prije dva dana slučaj Mirele Čavajde komentirao je ugledni teolog i filozof Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik i predsjednik Gradskog vijeća Zadar. Na svom Facebook profilu napisao je:
“Moral Katoličke crkve obvezuje katolike, ne i državu. Katolička crkva, i to ne kao Crkva, nego kao najveća udruga civilnog života u RH, može biti sugovornica sekularnoj državi, ali njezino mišljenje sekularna država ne doživljava kao nalog koji se ima izvršiti”, piše Vučetić na svojem Facebook profilu.
Do sekularizacije drže i prava Crkva, jer ne želi biti politička stvarnost, i prava država, jer ne želi biti drugorazredna sakralna kolonija. O nama, našoj državi i našoj Crkvi danas više ne bih, ne da mi se uzalud trošiti riječi. Crkva i država izazivaju patnju, a mi im služimo da bi ta patnja opstala”, zaključuje Vučetić koji potom dodaje da je važno ne odustati i da “glasno zastupamo naše stavove”, što je upravo hrabra Mirela Čavajda učinila svojim istupom.
Moral Katoličke crkve obvezuje katolike, ne i državu. Katolička crkva, i to ne kao Crkva, nego kao najveća udruga…
Posted by Marko Vučetić on Friday, May 6, 2022