Ni tajno ni sasvim javno
Kopal je jedan od šest posebnih savjetnika Andreja Plenkovića i jedna od ukupno 31 osobe koje, u tom zakonski posebno reguliranom statusu, savjetuju premijera ili ministre. Radi se o ljudima koji se imenuju temeljem Zakona o Vladi, nisu u stalnom radnom odnosu, mogu i ne moraju dobivati mjesečnu naknadu za rad, a njihov je angažman privremen – može biti prekinut u bilo kojem trenutku.
Zakon propisuje da ih imenuje premijer, odnosno da premijer mora dati suglasnost ako ministar ili ministrica požele imati posebnog savjetnika. No, malo je toga u njihovom statusu precizno definirano, a njihova imenovanja i razrješenja nisu tajna, ali nisu niti sasvim javna. Ako, na primjer, otvorite stranicu ureda predsjednika Vlade, informaciju o njegovim posebnim savjetnicima nećete naći.
Poznat je i slučaj Radovana Fuchsa, danas ministra obrazovanja, a nekad posebnog savjetnika premijera Plenkovića za to područje. Da Fuchs više nije na savjetničkoj poziciji, javnost je doznala u siječnju 2020., mada je na osobni zahtjev razriješen devet mjeseci ranije. U vrijeme štrajka prosvjetara mediji su ga i dalje titulirali kao posebnog savjetnika, iako on to više nije bio i osobno se tako nije niti predstavljao. Čak je i ministrica Blaženka Divjak, pisalo se tada, tu informaciju doznala iz medija.
Utjecajni, a neregulirani
Funkcija posebnih savjetnika – ljudi koji, dakle, vrlo blisko surađuju s premijerom ili ministrima – regulirana je tek s nekoliko nepreciznih rečenica u Zakonu o Vladi. Ukratko, radi se o (potencijalno) utjecajnim ljudima, čiji je status, međutim, vrlo usputno uređen. Tko su oni, koji točno posao rade za Vladu i za koliku naknadu iz proračuna, ako je primaju, to su samo neke informacije koje bi trebale biti udaljene jednim klikom. Ali to nije tako.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na njih se, nadalje, ne primjenjuje Zakon o sprečavanju sukoba interesa. A radi se o poziciji s koje se može utjecati na, primjerice, donošenje zakona i drugih propisa po kojima se u Hrvatskoj živi i, što je još važnije, posluje. Stoga bi bilo bitno da javna bude i informacija o tome ima li posebni savjetnik još neki angažman, je li, na primjer, povezan s nekom tvrtkom na čije poslovanje mogu utjecati propisi koji se donose u resoru gdje on ili ona savjetuju, i tome slično.
Preporuka iz Vijeća Europe
Pitanjem posebnih savjetnika bavio se i GRECO. Antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe preporučilo je Vladi da se regulira njihov pravni status, zapošljavanje i obveze, zatim da se osigura provjera njihovog integriteta po odabiru, da “njihova imena, funkcije i moguće naknade (za zadaće koje obavljaju za Vladu) budu javni” te da se na njih primjenjuju odgovarajući propisi o sukobu interesa.
Telegram je stoga od Vlade zatražio informacije o posebnim savjetnicima – koliko ih je, tko su, primaju li mjesečnu naknadu za svoj rad i u kojem iznosu. Podatke smo, putem Zakona o pravu na pristup informacijama, prikupljali od kraja studenoga do sredine siječnja. S obzirom na privremenu prirodu posla posebnih savjetnika i duži period skupljanja informacija, moguće je – mada ne i izgledno – da je neki od savjetnika u međuvremenu prekinuo svoj angažman.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Šestero savjetnika premijera
Prema informacijama koje nam je dostavila Vlada, najviše posebnih savjetnika ima premijer Plenković. Savjetuje ga šestero ljudi, od toga troje za naknadu od devet tisuća kuna. Osim Roberta Kopala, kojeg smo ranije spomenuli, to su Ivana Vukov, zadužena za unapređenje javnih politika, i Damir Krstičević, bivši ministar obrane o čijem je angažmanu Telegram svojevremeno pisao.
Bez naknade imenovani su akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik za društvena pitanja, bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić te Zvonimir Savić, savjetnik za ekonomska pitanja, kojemu su povjerene dvije bitne dužnosti – koordinacija Nacionalnog plana oporavka te koordinacija plana zamjene kune eurom.
Iako Savić premijera savjetuje bez naknade, istovremeno se vodi kao posebni savjetnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak. Za to, prema informacijama Ministarstva, prima devet tisuća kuna. U tom bi se resoru formalno trebao baviti savjetovanjem oko strateškog planiranja i koordinacije europskih fondova, za što je bio angažiran i u prijašnjim mandatima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Angažman bivšeg HDZ-ovog župana
U istom Ministarstvu posebnim je savjetnikom imenovan i Emir Grbić te Božo Galić, obojica s naknadom od šest tisuća kuna. Angažman Bože Galića posebno je intrigantan. HDZ-ovac, koji je 16 godina bio vukovarsko-srijemski župan, zadužen je za “provedbu i praćenje realizacije strateških projekata za razvoj slavonskih županija u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, odgovorili su nam iz Ministarstva.
Na zadnjim lokalnim izborima, u svibnju prošle godine, nije se kandidirao. Za posebnog savjetnika imenovan je u lipnju. U zgradi Ministarstva, kažu nam, koristi jedan od ureda, no u razgovoru nam je kazao da više vremena provodi na terenu, nego u Zagrebu.
Otkud potreba za savjetnikom?
Projekt Slavonija, međutim, ima već golemo savjetodavno tijelo kojim predsjeda sam premijer, a u njemu je i desetak ministara, slavonski župani i tako dalje; ukupno čak 32 osobe, prema inicijalnoj odluci o njegovom osnivanju iz 2017. godine. Sastanci se održavaju povremeno, po slavonskim gradovima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zbog čega se javila potreba za još jednim savjetnikom, pitali smo Ministarstvo, a Vladu još i to na koji je način premijer sudjelovao u angažmanu bivšeg HDZ-ovog župana. Iz Vlade nisu odgovorili, a iz Ministarstva spominju Galićevo dugogodišnje iskustvo župana i suradnju s aktualnim županima te navode da je bio jedan od inicijatora osnivanja spomenutog savjeta za Slavoniju.
Galić nam je, pak, ponudio da se nađemo i da nam ispriča što sve radi, ali smo zasad kraće telefonski razgovarali. Na pitanje čime se bavi, nabrojio nam je nekoliko projekata te ustvrdio da više vremena provodi u Slavoniji, a par dana tjedno u Zagrebu. Na našu opasku da je neobično što se pojavila potreba za posebnim savjetnikom, uzvratio je konstatacijom koliko je bitna realizacija ugovorenih projekata u Slavoniji, koja, uvjerava HDZ-ov bivši župan i posebni savjetnik, za nekoliko godina “može biti najjača regija u Hrvatskoj”.
Još jedan bivši političar
Božo Galić nije jedini bivši političar koji se našao u savjetničkoj ulozi u ovom mandatu Vlade. U resoru ministra Josipa Aladrovića imenovana su dva posebna savjetnika, Ante Vučić koji prima naknadu od šest tisuća kuna, te Darinko Kosor, bivši šef HSLS-a i nekadašnji saborski zastupnik.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ni Kosor se nije kandidirao na zadnjim parlamentarnim izborima, a njegova je stranka, sada pod vodstvom bjelovarskog gradonačelnika Daria Hrebaka, i u ovom mandatu dio vladajuće većine. Kosor, pak, u novoj ulozi sudjeluje u pripremi nekih zakonodavnih prijedloga te medijskih prezentacija i nastupa.
“Imam 35 godina radnog staža, od toga 25 u privatnom sektoru”, ističe Kosor koji prima naknadu od osam tisuća kuna. No, taj mu angažman, tvrdi, nije financijski primaran te napominje da mu u bilo kojem trenutku može biti otkazan (takav je, kako smo već spomenuli, status posebnih savjetnika). “Ja od tog ugovora ne živim. Ali poziv ministra me ugodno iznenadio. Drago mi je što mladi ljudi imaju potrebu da im prenosim svoje iskustvo”, kaže Kosor.
Marić i Medved bez savjetnika
Prema podacima koje smo prikupili, u Vladi i ministarstvima ukupno je imenovan 31 posebni savjetnik. To su dva više nego u travnju 2018., kada je Vlada te informacije otkrila u odgovoru na zastupničko pitanje. Kao i tada, i sada ih 22 radi uz naknadu. Te se naknade kreću od dvije i pol tisuće koliko prima Ivo Ivančić u Ministarstvu gospodarstva do devet tisuća kuna mjesečno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Samo dvojica ministara, Zdravko Marić i Tomo Medved, nemaju posebnih savjetnika. Ministri Davor Božinović i Ivan Malenica imaju po jednoga, koji rade pro bono. To su Mladen Markač (pri MUP-u) i Bosiljka Britvić Vetma (u pravosuđu i upravi).
U listopadu prošle godine posebnom savjetnicom ministra Gordana Grlića Radmana imenovana je Sara Lustig. Sa Zrinjevca doznajemo da je zadužena za poslove vezane uz koordinaciju predsjedanja Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na žrtve Holokausta, a mjesečna naknada, bez zasnivanja radnog osnova, iznosi osam tisuća kuna.
Savjetnici bivšeg savjetnika
U resoru ministra Olega Butkovića također je angažiran jedan posebni savjetnik, Damir Sesvečan, koji je u toj ulozi bio i u prošlom mandatu, a za naknadu od pet tisuća kuna. Istu toliku naknadu prima i troje posebnih savjetnika ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.
Fuchs, koji je i sam jednom bio u poziciji posebnog savjetnika, sada ima na raspolaganju savjetničke usluge Kreše Zadre, Ivane Pavić Šimetin i Dragice Tahiri. Gospođu Pavić Šimetin javnost je bolje upoznala tijekom pandemije jer često nastupa u medijima kao zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš, pak, savjetuje ministra zdravstva Vilija Beroša u pitanjima javnog zdravstva i za to ne prima naknadu. Bez naknada Beroša savjetuje i Anka Jurišić-Kvesić, dok Vera Katalinić-Janković poslove posebne savjetnice obavlja uz mjesečnu naknadu od osam tisuća kuna.
Savjeti o medijima i obnovi
U preostalih pet ministarstava angažirana su po dva posebna savjetnika. Kod ministra obrane Ivica Ušljebrka s naknadom od osam tisuća kuna i Ivica Lučić bez naknade. Kod Nikoline Brnjac vaterpolist Josip Pavić za sport (uz naknadu od šest tisuća kuna) te bivši ministar turizma Ivan Herak za turizam (bez naknade).
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković lani je dobila dva savjetnika, Marija Bratulića koji radi bez naknade i Krunoslava Lukačića koji je angažiran uz naknadu od sedam tisuća kuna. U Ministarstvu kulture i medija imenovane su Romana Matanovac Vučković i Dubravka Đurić Nemec, s mjesečnom naknadom od po četiri tisuće kuna.
I Darko Horvat, ministar koji je zbog spore obnove u Zagrebu i na Baniji u stalnom fokusu medija, ima dvoje posebnih savjetnika: za obnovu i medije. Maja-Marija Nahod u opisu savjetničkog posla za koji prima šest tisuća kuna ima savjetovanje vezano za obnovu zgrada nakon potresa, a Vanja Ovčar za poslove odnosa s javnošću dobiva devet tisuća kuna.
Premijer i ministri imaju 31 savjetnika. Vladi je trebalo mjesec i pol da nam odgovori tko su oni i koliko ih plaćamo
Njihov je status toliko nereguliran da je Vladu na to upozorilo i antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe
Kad se prošle srijede premijer Andrej Plenković pojavio na saslušanju u Saboru u pratnji Roberta Kopala, bio je to neizravni odgovor na pitanje koji smo prije toga pokušali dobiti od Vlade: hoće li Kopal, nakon što je postao direktor istraživanja i razvoja u jednoj privatnoj tvrtki, ostati na poziciji posebnog premijerovog savjetnika. Iz Vlade nam dva tjedna na taj upit nisu odgovorili. Ali nakon prošle srijede, odgovor se sam nameće.
Robert Kopal, kojeg šira javnost vjerojatno pamti po teoriji crnog labuda, posebni je savjetnik predsjednika Vlade za nacionalnu sigurnost. Nije u stalnom radnom odnosu u Vladi, a za svoj angažman prima(o) je naknadu od devet tisuća kuna. Budući da nam iz Vlade nisu odgovorili na spomenuti upit, nije poznato je li u međuvremenu došlo do promjene u njegovom statusu. No, s obzirom na ovotjedno saslušanje, možemo jedino pretpostaviti da nije.
Ni tajno ni sasvim javno
Kopal je jedan od šest posebnih savjetnika Andreja Plenkovića i jedna od ukupno 31 osobe koje, u tom zakonski posebno reguliranom statusu, savjetuju premijera ili ministre. Radi se o ljudima koji se imenuju temeljem Zakona o Vladi, nisu u stalnom radnom odnosu, mogu i ne moraju dobivati mjesečnu naknadu za rad, a njihov je angažman privremen – može biti prekinut u bilo kojem trenutku.
Zakon propisuje da ih imenuje premijer, odnosno da premijer mora dati suglasnost ako ministar ili ministrica požele imati posebnog savjetnika. No, malo je toga u njihovom statusu precizno definirano, a njihova imenovanja i razrješenja nisu tajna, ali nisu niti sasvim javna. Ako, na primjer, otvorite stranicu ureda predsjednika Vlade, informaciju o njegovim posebnim savjetnicima nećete naći.
Poznat je i slučaj Radovana Fuchsa, danas ministra obrazovanja, a nekad posebnog savjetnika premijera Plenkovića za to područje. Da Fuchs više nije na savjetničkoj poziciji, javnost je doznala u siječnju 2020., mada je na osobni zahtjev razriješen devet mjeseci ranije. U vrijeme štrajka prosvjetara mediji su ga i dalje titulirali kao posebnog savjetnika, iako on to više nije bio i osobno se tako nije niti predstavljao. Čak je i ministrica Blaženka Divjak, pisalo se tada, tu informaciju doznala iz medija.
Utjecajni, a neregulirani
Funkcija posebnih savjetnika – ljudi koji, dakle, vrlo blisko surađuju s premijerom ili ministrima – regulirana je tek s nekoliko nepreciznih rečenica u Zakonu o Vladi. Ukratko, radi se o (potencijalno) utjecajnim ljudima, čiji je status, međutim, vrlo usputno uređen. Tko su oni, koji točno posao rade za Vladu i za koliku naknadu iz proračuna, ako je primaju, to su samo neke informacije koje bi trebale biti udaljene jednim klikom. Ali to nije tako.
Na njih se, nadalje, ne primjenjuje Zakon o sprečavanju sukoba interesa. A radi se o poziciji s koje se može utjecati na, primjerice, donošenje zakona i drugih propisa po kojima se u Hrvatskoj živi i, što je još važnije, posluje. Stoga bi bilo bitno da javna bude i informacija o tome ima li posebni savjetnik još neki angažman, je li, na primjer, povezan s nekom tvrtkom na čije poslovanje mogu utjecati propisi koji se donose u resoru gdje on ili ona savjetuju, i tome slično.
Preporuka iz Vijeća Europe
Pitanjem posebnih savjetnika bavio se i GRECO. Antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe preporučilo je Vladi da se regulira njihov pravni status, zapošljavanje i obveze, zatim da se osigura provjera njihovog integriteta po odabiru, da “njihova imena, funkcije i moguće naknade (za zadaće koje obavljaju za Vladu) budu javni” te da se na njih primjenjuju odgovarajući propisi o sukobu interesa.
Telegram je stoga od Vlade zatražio informacije o posebnim savjetnicima – koliko ih je, tko su, primaju li mjesečnu naknadu za svoj rad i u kojem iznosu. Podatke smo, putem Zakona o pravu na pristup informacijama, prikupljali od kraja studenoga do sredine siječnja. S obzirom na privremenu prirodu posla posebnih savjetnika i duži period skupljanja informacija, moguće je – mada ne i izgledno – da je neki od savjetnika u međuvremenu prekinuo svoj angažman.
Šestero savjetnika premijera
Prema informacijama koje nam je dostavila Vlada, najviše posebnih savjetnika ima premijer Plenković. Savjetuje ga šestero ljudi, od toga troje za naknadu od devet tisuća kuna. Osim Roberta Kopala, kojeg smo ranije spomenuli, to su Ivana Vukov, zadužena za unapređenje javnih politika, i Damir Krstičević, bivši ministar obrane o čijem je angažmanu Telegram svojevremeno pisao.
Bez naknade imenovani su akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik za društvena pitanja, bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić te Zvonimir Savić, savjetnik za ekonomska pitanja, kojemu su povjerene dvije bitne dužnosti – koordinacija Nacionalnog plana oporavka te koordinacija plana zamjene kune eurom.
Iako Savić premijera savjetuje bez naknade, istovremeno se vodi kao posebni savjetnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak. Za to, prema informacijama Ministarstva, prima devet tisuća kuna. U tom bi se resoru formalno trebao baviti savjetovanjem oko strateškog planiranja i koordinacije europskih fondova, za što je bio angažiran i u prijašnjim mandatima.
Angažman bivšeg HDZ-ovog župana
U istom Ministarstvu posebnim je savjetnikom imenovan i Emir Grbić te Božo Galić, obojica s naknadom od šest tisuća kuna. Angažman Bože Galića posebno je intrigantan. HDZ-ovac, koji je 16 godina bio vukovarsko-srijemski župan, zadužen je za “provedbu i praćenje realizacije strateških projekata za razvoj slavonskih županija u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, odgovorili su nam iz Ministarstva.
Na zadnjim lokalnim izborima, u svibnju prošle godine, nije se kandidirao. Za posebnog savjetnika imenovan je u lipnju. U zgradi Ministarstva, kažu nam, koristi jedan od ureda, no u razgovoru nam je kazao da više vremena provodi na terenu, nego u Zagrebu.
Otkud potreba za savjetnikom?
Projekt Slavonija, međutim, ima već golemo savjetodavno tijelo kojim predsjeda sam premijer, a u njemu je i desetak ministara, slavonski župani i tako dalje; ukupno čak 32 osobe, prema inicijalnoj odluci o njegovom osnivanju iz 2017. godine. Sastanci se održavaju povremeno, po slavonskim gradovima.
Zbog čega se javila potreba za još jednim savjetnikom, pitali smo Ministarstvo, a Vladu još i to na koji je način premijer sudjelovao u angažmanu bivšeg HDZ-ovog župana. Iz Vlade nisu odgovorili, a iz Ministarstva spominju Galićevo dugogodišnje iskustvo župana i suradnju s aktualnim županima te navode da je bio jedan od inicijatora osnivanja spomenutog savjeta za Slavoniju.
Galić nam je, pak, ponudio da se nađemo i da nam ispriča što sve radi, ali smo zasad kraće telefonski razgovarali. Na pitanje čime se bavi, nabrojio nam je nekoliko projekata te ustvrdio da više vremena provodi u Slavoniji, a par dana tjedno u Zagrebu. Na našu opasku da je neobično što se pojavila potreba za posebnim savjetnikom, uzvratio je konstatacijom koliko je bitna realizacija ugovorenih projekata u Slavoniji, koja, uvjerava HDZ-ov bivši župan i posebni savjetnik, za nekoliko godina “može biti najjača regija u Hrvatskoj”.
Još jedan bivši političar
Božo Galić nije jedini bivši političar koji se našao u savjetničkoj ulozi u ovom mandatu Vlade. U resoru ministra Josipa Aladrovića imenovana su dva posebna savjetnika, Ante Vučić koji prima naknadu od šest tisuća kuna, te Darinko Kosor, bivši šef HSLS-a i nekadašnji saborski zastupnik.
Ni Kosor se nije kandidirao na zadnjim parlamentarnim izborima, a njegova je stranka, sada pod vodstvom bjelovarskog gradonačelnika Daria Hrebaka, i u ovom mandatu dio vladajuće većine. Kosor, pak, u novoj ulozi sudjeluje u pripremi nekih zakonodavnih prijedloga te medijskih prezentacija i nastupa.
“Imam 35 godina radnog staža, od toga 25 u privatnom sektoru”, ističe Kosor koji prima naknadu od osam tisuća kuna. No, taj mu angažman, tvrdi, nije financijski primaran te napominje da mu u bilo kojem trenutku može biti otkazan (takav je, kako smo već spomenuli, status posebnih savjetnika). “Ja od tog ugovora ne živim. Ali poziv ministra me ugodno iznenadio. Drago mi je što mladi ljudi imaju potrebu da im prenosim svoje iskustvo”, kaže Kosor.
Marić i Medved bez savjetnika
Prema podacima koje smo prikupili, u Vladi i ministarstvima ukupno je imenovan 31 posebni savjetnik. To su dva više nego u travnju 2018., kada je Vlada te informacije otkrila u odgovoru na zastupničko pitanje. Kao i tada, i sada ih 22 radi uz naknadu. Te se naknade kreću od dvije i pol tisuće koliko prima Ivo Ivančić u Ministarstvu gospodarstva do devet tisuća kuna mjesečno.
Samo dvojica ministara, Zdravko Marić i Tomo Medved, nemaju posebnih savjetnika. Ministri Davor Božinović i Ivan Malenica imaju po jednoga, koji rade pro bono. To su Mladen Markač (pri MUP-u) i Bosiljka Britvić Vetma (u pravosuđu i upravi).
U listopadu prošle godine posebnom savjetnicom ministra Gordana Grlića Radmana imenovana je Sara Lustig. Sa Zrinjevca doznajemo da je zadužena za poslove vezane uz koordinaciju predsjedanja Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na žrtve Holokausta, a mjesečna naknada, bez zasnivanja radnog osnova, iznosi osam tisuća kuna.
Savjetnici bivšeg savjetnika
U resoru ministra Olega Butkovića također je angažiran jedan posebni savjetnik, Damir Sesvečan, koji je u toj ulozi bio i u prošlom mandatu, a za naknadu od pet tisuća kuna. Istu toliku naknadu prima i troje posebnih savjetnika ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.
Fuchs, koji je i sam jednom bio u poziciji posebnog savjetnika, sada ima na raspolaganju savjetničke usluge Kreše Zadre, Ivane Pavić Šimetin i Dragice Tahiri. Gospođu Pavić Šimetin javnost je bolje upoznala tijekom pandemije jer često nastupa u medijima kao zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš, pak, savjetuje ministra zdravstva Vilija Beroša u pitanjima javnog zdravstva i za to ne prima naknadu. Bez naknada Beroša savjetuje i Anka Jurišić-Kvesić, dok Vera Katalinić-Janković poslove posebne savjetnice obavlja uz mjesečnu naknadu od osam tisuća kuna.
Savjeti o medijima i obnovi
U preostalih pet ministarstava angažirana su po dva posebna savjetnika. Kod ministra obrane Ivica Ušljebrka s naknadom od osam tisuća kuna i Ivica Lučić bez naknade. Kod Nikoline Brnjac vaterpolist Josip Pavić za sport (uz naknadu od šest tisuća kuna) te bivši ministar turizma Ivan Herak za turizam (bez naknade).
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković lani je dobila dva savjetnika, Marija Bratulića koji radi bez naknade i Krunoslava Lukačića koji je angažiran uz naknadu od sedam tisuća kuna. U Ministarstvu kulture i medija imenovane su Romana Matanovac Vučković i Dubravka Đurić Nemec, s mjesečnom naknadom od po četiri tisuće kuna.
I Darko Horvat, ministar koji je zbog spore obnove u Zagrebu i na Baniji u stalnom fokusu medija, ima dvoje posebnih savjetnika: za obnovu i medije. Maja-Marija Nahod u opisu savjetničkog posla za koji prima šest tisuća kuna ima savjetovanje vezano za obnovu zgrada nakon potresa, a Vanja Ovčar za poslove odnosa s javnošću dobiva devet tisuća kuna.