Premijer opčinjen vlastitom genijalnošću: 'Kao da nismo iz ovog dijela Europe, ljudi me pitaju zašto tako škrto slavimo briljantne uspjehe'
Plenković je dobio neku nagradu pa si skromno prisvojio i sve druge nagrade od početka njihova dodjeljivanja
Na svečanom proglašenju “najboljih hrvatskih gospodarstvenika” te “najznačajnijih gospodarskih događaja” u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Andrej Plenković prisvojio si je manje-više sve zasluge za sve što je doživio najboljim i najznačajnijim u hrvatskom gospodarstvu.
U dosta nadrealnom govoru koji je održao preuzimajući priznanje za najdogađaj – ulazak RH u eurozonu – nije se mogao načuditi genijalnosti postignuća sebe i svoje Vlade pa je u jednom trenutku čak zaključio da to kao da nije radila neka vlada iz ovog dijela Europe. Usto si je, iako se najbolji gospodarstvenici i događaji u organizaciji dva spomenuta lista proglašavaju već godinama, prisvojio titulu za svaku godinu od početka proglašenja.
Sve nagrade svih godina pripadaju – njemu
“Iako smo ga mi kao Vlada vodili, projekt ulaska Hrvatske u europodručje zajednički je projekt niza stručnjaka koji su pridonijeli da se ostvari strateški cilj koji si je ova Vlada zacrtala još 2017. godine. Ova nagrada nije samo za ovu godinu, nego je u biti nagrada za sve ove godine koje mi trajemo kao Vlada, odnosno od 2016., što je upravo toliko koliko i vi dodjeljujete ovu nagradu”, poručio je premijer okupljenima u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade.
“Odmah smo, nakon što smo prvi put formirali Vladu, znali da želimo Hrvatsku u europodručju, u Schengenu i kao članicu OECD-a. Sve ovo što smo ostvarili dogodilo se u vremenu velikih promjena i izazova, a mi smo u takvim vremenima zadržali političku stabilnost te stručne i stabilne institucije. To je bilo ključno u ostvarivanju tih ciljeva”, izjavio je Plenković ističući, kako ga je citirao Večernji list, da smo bili država koja je imala proračunski manjak, kreditni rejting koji je bio četiri stupnja niži nego što je danas, nezaposlenost je bila mnogo veća, a stupanj gospodarskog razvoja manji.
To je bilo perfektno, to je bilo briljantno
Sve je to, naravno, sada prošlost zahvaljujući, naravno, njemu i danas je, kako kaže, Hrvatska “puno konsolidiranija”.
“Politikom koju smo vodili korak po korak, precizno, kao da nismo iz ovog dijela Europe, ostvarivali smo sve ciljeve za ulazak u eurozonu, od ispunjavanja kriterija i mjera pa do same tehničke zamjene kune u eure. Imali smo malo sreće s kalendarom, ali zahvala ovdje i bankama, Fini, Pošti, HNB-u i svima. To je bilo briljantno, ja sam imao dojam kao da smo u tehničkom smislu perfektni”, neskromno je priznao.
Tužan jer smo tako škrto slavili njegov uspjeh
“Jedina smo zemlja u povijesti EU koja je istog dana ušla u Schengen i uvela euro. To je na kraju ispalo kao da je nešto normalno u hrvatskom javnom prostoru. Meni su se mnogi kolege dobronamjerno čudili kao ‘kako vi to tako škrto slavite, to što ste vi napravili nitko nikada nije uspio'”, istaknuo je premijer.
Ipak, zamijetio je da je perfekciju prelaska na euro kojom se diči zasjenio enorman porast cijena.
Odvažno spomenuo pohlepu kao problem
“Bilo bi bolje da zamjena kune u euro nije došla u vrijeme inflacije i velikih izazova za cijelu Europu, a i da je bilo malo manje jednog elementa ljudskog ponašanja, a koji se zove pohlepa. To je bitan element i namjerno to izgovaram”, odvažno je istaknuo.
“Vidjet ćemo dogodine kakve će biti refleksije cijena na turističku sezonu nakon što su i tu cijene bile takve kakve jesu. Poriv za dobiti je dio kapitalizma, ali on u krizama mora imati neke granice, mora biti dimenzioniran. Socijalna kohezija znači da kroz krize prođemo svi skupa, a ne da manjina budu dobitnici, a da puno njih budu gubitnici”, zaključio je predsjednik Vlade.