Krug prijetnji je sad zatvoren. Nakon što su objave iz dopisivanja Gabrijele Žalac i Josipe Rimac uzdrmale sami vrh vlasti; nakon što su, pak, poruke iz mobitela samo jednog šefa jedne državne firme jasno ocrtale kako Plenkoviću bliski ljudi marno brinu o zapošljavanjima svojih kadrova – premijer već tjednima riga vatru.
Posredno, prvi su na udaru bili novinari. Najava o zakonskim izmjenama kojima bi istraga (opet) postala tajna značila bi da su komunikacije, pa i samo fizičko kretanje novinara (opet) legitimne mete vlasti. Nema ništa bolje za slobodu medija i zdravlje demokracije nego kad vlast nadzire s kim se i kako novinarke i novinari druže i s kim i kako komuniciraju.
Tko kome daje ‘pare’?
Direktno su, pak, na udaru svi oni kroz čije ruke prolaze materijali iz istraga. Njih je premijer preksinoć i nabrojao. “Policijski službenici, službenici USKOK-a, okrivljenici, branjenici i slično. Točno se zna poimenice koji su to ljudi”, kazao je Plenković, nacrtavši tako dosta precizno krug onih koje će se ciljati nakon zakonskih izmjena.
A zašto? Jer su “stvari koje nisu dokazni materijal” doturili medijima. Za premijera je to “zlouporaba građe” kojoj će stati na kraj, zatvarajući pritom krug prijetnji spominjanjem – financija. “Nije normalno da država da pare, a onda netko to zlouporabi”, kazao je Plenković. Poruka svima u istražnom sustavu je jasna – budite pametni, znate tko vas financira.
Premijer opasnih namjera
Koliko su ove teze dubinski društveno korozivne i koliko se njima Plenković nepovratno legitimira kao premijer ozbiljno opasnih namjera, pokazuje sam sadržaj objavljene komunikacije cijele serije Plenkovićevih ljudi. Mediji, naime, nisu objavljivali poruke iz privatnog života ili slične trivijalnosti.
Ne, radilo se, recimo, o tome da se Plenkovićeva državna tajnica i Plenkovićeva ministrica dogovaraju o tome kako će im Plenković (pardon, AP) pomoći da prođe natječaj na kojem su država i EU – kako sumnjaju istražitelji – oštećeni za deset milijuna kuna. Radi se o porukama o kojima se – sa samim šefom Hrvatskih šuma – o zapošljavanju sebi bliskih ljudi dogovaraju Plenkovićev glasnogovornik, današnji Plenkovićev ministar gospodarstva i održivog razvoja, te današnji glavni tajnik Plenkovićevog HDZ-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što je javni interes?
Radi se o slici prizemnog pogodovanja punoj zapanjujuće živih detalja. Oni koji su pomogli da dođe do javnosti, stoga, zaslužili su pohvalu, a ne višetjednu seriju prijetnji koja je, evo, došla do faze da se spominju i “pare” kojima vlast financira istrage.
“Pare” su, međutim, javni novac. Kao što je i interes za raskrinkavanjem muljaža na koje ukazuje dobar dio objavljenih poruka – javni interes. U javnom prostoru društva koje nije anestezirano općom demokratskom zapuštenošću i solidnom kontrolom (jer, “pare”) nad ključnim medijima, podrazumijevalo bi se i da je javni interes da premijer inzistira da se komunikacije koje su iscurile iz mobitela bivšeg direktora Hrvatskih šuma raščiste do zadnjeg slova.
Rupa koju treba začepiti
Da se oni koji su tražili “informacije” o svojim ljudima sami ili nakon premijerovog uvjeravanja zahvale na funkcijama koje su obavljali. Da se, a tužno je koliko ovo zvuči utopistički, premijer javno ogradi od svega onog što kulja iz prepiske njegovih ljudi i njegovih direktora i da zaprijeti svima kojima će ubuduće nešto slično pasti na pamet. Da se, sa zgražanjem, nevjericom i razočaranjem osvrne na sve ono što se stavlja na teret Gabrijeli Žalac koju je vlastoručno “otkrio” i doveo u Vladu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ne, u zemlji političke stabilnosti temeljene na saborskoj većini koju drže HDZ i koalicijski suučesnici, premijer se ne zgraža zbog težine optužbi da je njegova ministrica pronevjerila deset milijuna kuna. Nije šokiran zbog sadržaja poruka objavljenih u javnosti. Nego zbog činjenice da su – objavljene. I tu rupu kani začepiti. Na ovaj ili onaj način.
Premijer u ratu protiv javnog interesa: nije problem korupcija, nego kad informacije o njoj cure u javnost
Što stoji iza serije višetjednih Plenkovićevih prijetnji zbog objave detalja iz antikorupcijskih istraga
“Nije normalno da država da pare, a onda netko to zlouporabi”, kazao je Plenković. Poruka svima u istražnom sustavu je jasna - budite pametni, znate tko vas financira
Krug prijetnji je sad zatvoren. Nakon što su objave iz dopisivanja Gabrijele Žalac i Josipe Rimac uzdrmale sami vrh vlasti; nakon što su, pak, poruke iz mobitela samo jednog šefa jedne državne firme jasno ocrtale kako Plenkoviću bliski ljudi marno brinu o zapošljavanjima svojih kadrova – premijer već tjednima riga vatru.
Posredno, prvi su na udaru bili novinari. Najava o zakonskim izmjenama kojima bi istraga (opet) postala tajna značila bi da su komunikacije, pa i samo fizičko kretanje novinara (opet) legitimne mete vlasti. Nema ništa bolje za slobodu medija i zdravlje demokracije nego kad vlast nadzire s kim se i kako novinarke i novinari druže i s kim i kako komuniciraju.
Tko kome daje ‘pare’?
Direktno su, pak, na udaru svi oni kroz čije ruke prolaze materijali iz istraga. Njih je premijer preksinoć i nabrojao. “Policijski službenici, službenici USKOK-a, okrivljenici, branjenici i slično. Točno se zna poimenice koji su to ljudi”, kazao je Plenković, nacrtavši tako dosta precizno krug onih koje će se ciljati nakon zakonskih izmjena.
A zašto? Jer su “stvari koje nisu dokazni materijal” doturili medijima. Za premijera je to “zlouporaba građe” kojoj će stati na kraj, zatvarajući pritom krug prijetnji spominjanjem – financija. “Nije normalno da država da pare, a onda netko to zlouporabi”, kazao je Plenković. Poruka svima u istražnom sustavu je jasna – budite pametni, znate tko vas financira.
Premijer opasnih namjera
Koliko su ove teze dubinski društveno korozivne i koliko se njima Plenković nepovratno legitimira kao premijer ozbiljno opasnih namjera, pokazuje sam sadržaj objavljene komunikacije cijele serije Plenkovićevih ljudi. Mediji, naime, nisu objavljivali poruke iz privatnog života ili slične trivijalnosti.
Ne, radilo se, recimo, o tome da se Plenkovićeva državna tajnica i Plenkovićeva ministrica dogovaraju o tome kako će im Plenković (pardon, AP) pomoći da prođe natječaj na kojem su država i EU – kako sumnjaju istražitelji – oštećeni za deset milijuna kuna. Radi se o porukama o kojima se – sa samim šefom Hrvatskih šuma – o zapošljavanju sebi bliskih ljudi dogovaraju Plenkovićev glasnogovornik, današnji Plenkovićev ministar gospodarstva i održivog razvoja, te današnji glavni tajnik Plenkovićevog HDZ-a.
Što je javni interes?
Radi se o slici prizemnog pogodovanja punoj zapanjujuće živih detalja. Oni koji su pomogli da dođe do javnosti, stoga, zaslužili su pohvalu, a ne višetjednu seriju prijetnji koja je, evo, došla do faze da se spominju i “pare” kojima vlast financira istrage.
“Pare” su, međutim, javni novac. Kao što je i interes za raskrinkavanjem muljaža na koje ukazuje dobar dio objavljenih poruka – javni interes. U javnom prostoru društva koje nije anestezirano općom demokratskom zapuštenošću i solidnom kontrolom (jer, “pare”) nad ključnim medijima, podrazumijevalo bi se i da je javni interes da premijer inzistira da se komunikacije koje su iscurile iz mobitela bivšeg direktora Hrvatskih šuma raščiste do zadnjeg slova.
Rupa koju treba začepiti
Da se oni koji su tražili “informacije” o svojim ljudima sami ili nakon premijerovog uvjeravanja zahvale na funkcijama koje su obavljali. Da se, a tužno je koliko ovo zvuči utopistički, premijer javno ogradi od svega onog što kulja iz prepiske njegovih ljudi i njegovih direktora i da zaprijeti svima kojima će ubuduće nešto slično pasti na pamet. Da se, sa zgražanjem, nevjericom i razočaranjem osvrne na sve ono što se stavlja na teret Gabrijeli Žalac koju je vlastoručno “otkrio” i doveo u Vladu.
Ne, u zemlji političke stabilnosti temeljene na saborskoj većini koju drže HDZ i koalicijski suučesnici, premijer se ne zgraža zbog težine optužbi da je njegova ministrica pronevjerila deset milijuna kuna. Nije šokiran zbog sadržaja poruka objavljenih u javnosti. Nego zbog činjenice da su – objavljene. I tu rupu kani začepiti. Na ovaj ili onaj način.