Na što su, zaboga, još spremni – jedino je pitanje koje se nameće nakon skandaloznog nepozivanja predsjednika Republike na 30. obljetnicu oslobođenja juga Hrvatske. Dubrovačko-neretvanska županija i nekoliko tamošnjih gradova – u kojima je na vlasti HDZ – nisu pozvali predsjednika države na jubilarnu obljetnicu vojne operacije koja je praktički bila u rangu Oluje i Bljeska.
Naravno da je ovdje savršeno nebitno što u stranci koja ima većinu u Saboru i Vladi misle o Zoranu Milanoviću, čovjeku kojemu je radno mjesto trenutno na Pantovčaku. Nepozivanje političara s najvećim izbornim legitimitetom i Vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske je doslovno uvreda za demokraciju, za birače koji su Milanovića birali (i koji ga, po anketama, i dalje smatraju najpozitivnijim političarem u zemlji), za vojsku i, u krajnjoj liniji, za one koji su prije 30 godina sudjelovali u oslobodilačkoj akciji na jugu Hrvatske.
Izborna pravila – odjednom tema dana
Ako su, dakle, u stranci Andreja Plenkovića spremni na takvu političku gadariju, samo od sebe se jasno nameće uznemirujuće pitanje – što je sljedeće. I tako dolazimo do izbornih pravila koja su odjednom postala tema dana u Hrvatskoj.
Stvar je poznata – već 12 godina je jasno da su parlamentarni izbori upitne ustavnosti, jer zbog demografskih promjena glasovi po izbornim jedinicama više ne vrijede isto, čime se narušava Ustavom zagarantirana jednakost glasa. U praksi to izgleda tako da je HDZ na posljednjim izborima dobio tri mandata više nego što bi dobio da je sve bilo po Ustavu. S tri mandata manje, jasno je da aktualna kombinacija HDZ+SDSS+patuljci ne bi mogla dobaciti do većine i da bi stvari za Plenkovića bile znatno kompliciranije nego što su danas.
Šeparović protiv HDZ-a? Hmmm…
Nakon posljednjeg popisa, koji je pokazao da je Hrvatska izgubila još desetinu stanovništva, stvari su dodatno otišle u neustavni ekstrem. Stoga je čak i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ovog tjedna javno upozorio na neodrživost takve situacije i nužnost promjene izbornih propisa.
Šeparović protiv HDZ-a? S obzirom na povijest odluka aktualnog saziva Ustavnog suda, koje su od pandemije do sitnijih okršaja s opozicijom gotovo listom bile na strani vladajuće stranke, stvar već na prvu loptu dolazi sa sjenkom sumnje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prpošne ideje s početka mandata
Kad se, pak, malo pročeprkaju prpošne ideje HDZ-a s početka mandata o promjeni izbornog sustava, sjenka se pretvara gotovo u pomrčinu. Bonus mandati, podizanje izbornog praga na sedam posto, zabrana predizbornih koalicija – sve to su bile ideje s kojima se na internim sastancima, a dijelom i u javnosti, operiralo u HDZ-u još prije dvije godine.
Svaki od tih prijedloga, a kamoli više njih zajedno, brutalno bi išli na ruku pojedinačno najjačoj stranci, iskrivljavajući – u ime političke stabilnosti – stvarnu volju birača u Republici Hrvatskoj. HDZ bi, pritom, bio recidivist u degutantnom zloupotrebljavanju izbornih pravila kako bi maksimizirao svoj izborni rezultat – uostalom, zbog toga je Grad Zagreb (u kojem uglavnom ta stranka uglavnom loše kotira) još devedesetih rastrančiran na čak četiri različite izborne jedinice, koje se pružaju od Jadranskog mora, preko Banije, pa do granica Slavonije na istoku.
Plima afera i nemir u HDZ-u
Stoga je, uz optužnice na kojima se redaju ministri i plimu afera koja samo raste, priča o ustavnoj prilagodbi izbornih jedinica najvažnija politička tema u ovom trenutku. Na njoj se, čini se, prelamaju i bremeniti politički odnosi u samom HDZ-u.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ivan Anušić, prvi čovjek HDZ-a Osječko-baranjske županije i potpredsjednik stranke, već je javno istupio protiv navodne ideje da se ide samo na najjednostavniju prilagodbu ustavnoj realnosti – da se u izbornim jedinicama s manje stanovnika bira manje, a onima gdje ima više stanovnika – više saborskih zastupnika.
Anušićev stav je razumljiv, ali – protuustavan
Anušićev stav može biti razumljiv kad se uzme u obzir da je čovjek najjači HDZ-ov političar na istoku zemlje i da tako želi zadržati utjecaj birača koje zastupa. Međutim, taj stav po kojem treba uzeti u obzir ne samo broj birača, nego i prostor i stradanja u ratu ima jednu manu. I to terminalnu – posve je protuustavan.
Stoga Plenkoviću i vrhu stranke ne bi smio biti problem da na njega odmahne rukom, uostalom, čak i ako Anušić ode do kraja i bojkotira preko nekoliko svojih lojalista u Saboru izglasavanje novih izbornih pravila, teško je vjerovati da barem dio oporbe ne bi digao ruke za usklađivanje izbornih jedinica s Ustavom. Ovakva vrsta neposluha bi dovela osječkog župana na sam rub (vjerojatno i preko njega) izbacivanja iz stranke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Anušić sit, izbori ustavni
Ukoliko HDZ doista želi intervenirati u izborne jedinice na najjednostavniji način, da tri mandata uzme onima koji imaju manje birača, a tri da onima koji ih imaju više – i to se može izvesti tako da Anušić ne ostane bez sadašnjih po 14 zastupnika u slavonskim izbornim jedinicama. Tako da ih ovi s viškom birača ne dobiju tri, već šest ili sedam.
To bi ukupan broj saborskih zastupnika povećalo sa sadašnjih 151 na 154 (ili 155), što je u okviru Ustava koji predviđa maksimum od 160 saborskih mandata. Istina, Anušić bi dobio tek dio zadovoljštine, jer bi i u ovakvom raspletu utjecaj slavonskih zastupnika bio manji nego dosad, no status quo za koji se on zalaže je jednostavno – protuustavan.
Okvir za izvanredno stanje
Zbog svega toga je teško vjerovati da je samo protivljenje istočnog dijela stranke razlog da još uvijek nema usklađivanja izbornih jedinica s Ustavom RH. A vrijeme sve brže prolazi, jer petljanje u izborna pravila nije preporučljivo u posljednjih godinu dana pred izbore.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stvara li se ovdje okvir za izvanredno stanje u kojem će se – u ime ustavnosti i političke stabilnosti – pokušati nametnuti izborna pravila koja će snažno pogurati vladajuću stranku? Stvaraju li se uvjeti da se izbori održe po sadašnjem zakonu pa da se, u slučaju mogućeg poraza HDZ-a, proglase neustavnima, a rezultati nevažećima?
Da, ova druga mogućnost djeluje zastrašujuće i baš zbog toga manje realno. Ali, opet, radi se o stranci koja na jubilarnu obljetnicu jedne od najvećih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske nije pozvala predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika HV-a. Smije li se biti tako dirljivo naivan pa zaključiti da je bilo kakav scenarij s izbornim pravilima i rezultatima – isključen?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenkovićev problem: mora mijenjati jedinice, a da su izbori provedeni ustavno, sad bi imao tri zastupnika manje. Što smjera?
U vladajućoj stranci su već razmišljali o čudesnim modelima koji bi maksimizirali njihov rezultat
Stvara li se ovdje okvir za izvanredno stanje u kojem će se - u ime ustavnosti i političke stabilnosti - pokušati nametnuti izborna pravila koja će snažno pogurati vladajuću stranku? Stvaraju li se uvjeti da se izbori održe po sadašnjem zakonu pa da se, u slučaju mogućeg poraza HDZ-a, proglase neustavnima, a rezultati nevažećima?
Na što su, zaboga, još spremni – jedino je pitanje koje se nameće nakon skandaloznog nepozivanja predsjednika Republike na 30. obljetnicu oslobođenja juga Hrvatske. Dubrovačko-neretvanska županija i nekoliko tamošnjih gradova – u kojima je na vlasti HDZ – nisu pozvali predsjednika države na jubilarnu obljetnicu vojne operacije koja je praktički bila u rangu Oluje i Bljeska.
Naravno da je ovdje savršeno nebitno što u stranci koja ima većinu u Saboru i Vladi misle o Zoranu Milanoviću, čovjeku kojemu je radno mjesto trenutno na Pantovčaku. Nepozivanje političara s najvećim izbornim legitimitetom i Vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske je doslovno uvreda za demokraciju, za birače koji su Milanovića birali (i koji ga, po anketama, i dalje smatraju najpozitivnijim političarem u zemlji), za vojsku i, u krajnjoj liniji, za one koji su prije 30 godina sudjelovali u oslobodilačkoj akciji na jugu Hrvatske.
Izborna pravila – odjednom tema dana
Ako su, dakle, u stranci Andreja Plenkovića spremni na takvu političku gadariju, samo od sebe se jasno nameće uznemirujuće pitanje – što je sljedeće. I tako dolazimo do izbornih pravila koja su odjednom postala tema dana u Hrvatskoj.
Stvar je poznata – već 12 godina je jasno da su parlamentarni izbori upitne ustavnosti, jer zbog demografskih promjena glasovi po izbornim jedinicama više ne vrijede isto, čime se narušava Ustavom zagarantirana jednakost glasa. U praksi to izgleda tako da je HDZ na posljednjim izborima dobio tri mandata više nego što bi dobio da je sve bilo po Ustavu. S tri mandata manje, jasno je da aktualna kombinacija HDZ+SDSS+patuljci ne bi mogla dobaciti do većine i da bi stvari za Plenkovića bile znatno kompliciranije nego što su danas.
Šeparović protiv HDZ-a? Hmmm…
Nakon posljednjeg popisa, koji je pokazao da je Hrvatska izgubila još desetinu stanovništva, stvari su dodatno otišle u neustavni ekstrem. Stoga je čak i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ovog tjedna javno upozorio na neodrživost takve situacije i nužnost promjene izbornih propisa.
Šeparović protiv HDZ-a? S obzirom na povijest odluka aktualnog saziva Ustavnog suda, koje su od pandemije do sitnijih okršaja s opozicijom gotovo listom bile na strani vladajuće stranke, stvar već na prvu loptu dolazi sa sjenkom sumnje.
Prpošne ideje s početka mandata
Kad se, pak, malo pročeprkaju prpošne ideje HDZ-a s početka mandata o promjeni izbornog sustava, sjenka se pretvara gotovo u pomrčinu. Bonus mandati, podizanje izbornog praga na sedam posto, zabrana predizbornih koalicija – sve to su bile ideje s kojima se na internim sastancima, a dijelom i u javnosti, operiralo u HDZ-u još prije dvije godine.
Svaki od tih prijedloga, a kamoli više njih zajedno, brutalno bi išli na ruku pojedinačno najjačoj stranci, iskrivljavajući – u ime političke stabilnosti – stvarnu volju birača u Republici Hrvatskoj. HDZ bi, pritom, bio recidivist u degutantnom zloupotrebljavanju izbornih pravila kako bi maksimizirao svoj izborni rezultat – uostalom, zbog toga je Grad Zagreb (u kojem uglavnom ta stranka uglavnom loše kotira) još devedesetih rastrančiran na čak četiri različite izborne jedinice, koje se pružaju od Jadranskog mora, preko Banije, pa do granica Slavonije na istoku.
Plima afera i nemir u HDZ-u
Stoga je, uz optužnice na kojima se redaju ministri i plimu afera koja samo raste, priča o ustavnoj prilagodbi izbornih jedinica najvažnija politička tema u ovom trenutku. Na njoj se, čini se, prelamaju i bremeniti politički odnosi u samom HDZ-u.
Ivan Anušić, prvi čovjek HDZ-a Osječko-baranjske županije i potpredsjednik stranke, već je javno istupio protiv navodne ideje da se ide samo na najjednostavniju prilagodbu ustavnoj realnosti – da se u izbornim jedinicama s manje stanovnika bira manje, a onima gdje ima više stanovnika – više saborskih zastupnika.
Anušićev stav je razumljiv, ali – protuustavan
Anušićev stav može biti razumljiv kad se uzme u obzir da je čovjek najjači HDZ-ov političar na istoku zemlje i da tako želi zadržati utjecaj birača koje zastupa. Međutim, taj stav po kojem treba uzeti u obzir ne samo broj birača, nego i prostor i stradanja u ratu ima jednu manu. I to terminalnu – posve je protuustavan.
Stoga Plenkoviću i vrhu stranke ne bi smio biti problem da na njega odmahne rukom, uostalom, čak i ako Anušić ode do kraja i bojkotira preko nekoliko svojih lojalista u Saboru izglasavanje novih izbornih pravila, teško je vjerovati da barem dio oporbe ne bi digao ruke za usklađivanje izbornih jedinica s Ustavom. Ovakva vrsta neposluha bi dovela osječkog župana na sam rub (vjerojatno i preko njega) izbacivanja iz stranke.
Anušić sit, izbori ustavni
Ukoliko HDZ doista želi intervenirati u izborne jedinice na najjednostavniji način, da tri mandata uzme onima koji imaju manje birača, a tri da onima koji ih imaju više – i to se može izvesti tako da Anušić ne ostane bez sadašnjih po 14 zastupnika u slavonskim izbornim jedinicama. Tako da ih ovi s viškom birača ne dobiju tri, već šest ili sedam.
To bi ukupan broj saborskih zastupnika povećalo sa sadašnjih 151 na 154 (ili 155), što je u okviru Ustava koji predviđa maksimum od 160 saborskih mandata. Istina, Anušić bi dobio tek dio zadovoljštine, jer bi i u ovakvom raspletu utjecaj slavonskih zastupnika bio manji nego dosad, no status quo za koji se on zalaže je jednostavno – protuustavan.
Okvir za izvanredno stanje
Zbog svega toga je teško vjerovati da je samo protivljenje istočnog dijela stranke razlog da još uvijek nema usklađivanja izbornih jedinica s Ustavom RH. A vrijeme sve brže prolazi, jer petljanje u izborna pravila nije preporučljivo u posljednjih godinu dana pred izbore.
Stvara li se ovdje okvir za izvanredno stanje u kojem će se – u ime ustavnosti i političke stabilnosti – pokušati nametnuti izborna pravila koja će snažno pogurati vladajuću stranku? Stvaraju li se uvjeti da se izbori održe po sadašnjem zakonu pa da se, u slučaju mogućeg poraza HDZ-a, proglase neustavnima, a rezultati nevažećima?
Da, ova druga mogućnost djeluje zastrašujuće i baš zbog toga manje realno. Ali, opet, radi se o stranci koja na jubilarnu obljetnicu jedne od najvećih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske nije pozvala predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika HV-a. Smije li se biti tako dirljivo naivan pa zaključiti da je bilo kakav scenarij s izbornim pravilima i rezultatima – isključen?