Priča o pomicanju vremena sve je razvučenija. Sad se naša ministarstva ne mogu dogovoriti bi li radije ljetno ili zimsko
Satove ćemo pomicati još najmanje pet puta
Satove ćemo, po svemu sudeći, prebacivati još barem pet puta. Umjesto u proljeće 2019. godine, Europska unija mogla bi ljetno i zimsko računanje vremena ukinuti dvije godine kasnije, počevši od 1. travnja 2021. godine. Iako je Europska komisija još u rujnu predložila da se s praksom pomicanja kazaljki prestane već sljedeće godine, čini se da će ipak prevladati stav zemalja članica EU-a da im za takav potez treba više vremena. Među zemljama koje su bile nezadovoljne kratkim rokovima je i Hrvatska.
Odgoda na dvije godine
Komisija je u međuvremenu objavila izvješće o napretku pregovora o ovoj temi, u kojem se, među ostalim, navodi da je Austrija, koja trenutno predsjeda EU-om, u listopadu predstavila kompromisni prijedlog – da se primjena novih pravila odgodi do 1. travnja 2021. godine. O tome će u ponedjeljak, 3. prosinca, razgovarati i ministri prometa zemalja članica EU-a. Na sastanak ide ministar Oleg Butković.
Butković, čije je ministarstvo glavni koordinator kad je u pitanju ova tema, mogao bi oko ove teme imati pune ruke posla i kod kuće. Pitanje je, naime, postoji li među resorima hrvatske Vlade suglasje oko toga treba li Hrvatska zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Vlada se žalila na prekratke rokove
Nakon što je Komisija objavila prijedlog, Vlada se požalila da je proljeće sljedeće godine prekratak rok da bi se države, pa tako i Hrvatska, odlučile žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Vlada je u stajalištu ustvrdila da su “zabrinjavajući zadani rokove provedbe” te da i druge zemlje “dijele zabrinutost oko pitanja rokova koji su izrazito kratki”. Je li novi rok, do 2021. godine, prihvatljiviji Banskim dvorima, pitali smo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, no odgovor zasad nismo dobili.
Ministri se još nisu dogovorili?
Odgoda primjene novih pravila dobro bi, čini se, došla i Hrvatskoj jer ministarstva, po svemu sudeći, imaju različito mišljenje o tome trebamo li trajno prijeći na ljetno ili zimsko računanje vremena. Tako je barem bilo u listopada kada se ukidanje sezonskog računanja vremena našlo na dnevnom redu nekoliko saborskih odbora. Iz izvješća sa tih sjednica proizlazi da se ministarstva u tom trenutku nisu još bila dogovorila. Ministarstvo turizma, primjerice, izjasnilo se za ljetno računanje vremena. U resoru Garija Cappellija smatraju, valjda, da bi to bilo dobro za domaći turizam. Dva druga ministarstva – poljoprivrede i zdravstva – bila su sklonija, međutim, da se Hrvatska prebaci na trajno zimsko vrijeme. Ministarstvo mora, očito, ima dosta posla oko pronalaženja kompromisa. Jesu li u međuvremenu u tome uspjeli, zasad nismo doznali: pitali smo ih je li točno da još nema dogovora među resorima o ovoj temi, a odgovor još čekamo. Odluka o trajnom ljetnom ili vječnom zimskom vremenu ovisit će, svakako, i o postupcima drugih članica, pogotovo susjednih, jer bi bilo potpuno suludo da, primjerice, Bregana i Obrežje nemaju isto vrijeme.