Prijeti li NATO-u raskol zbog Bidenove odluke? Čuveni general: 'Na Kosovu nam se dogodila katastrofa upravo zbog tog oružja'
Drugi vojni analitičar smatra kako je ovo jasan signal da Ukrajini zapravo ne ide dobro na bojištu
Odluka SAD-a da “nakon dugo odgađanja” donese “tešku odluku” o slanju kontroverznih kasetnih bombi u Ukrajinu izazvala je niz reakcija. Podsjetimo, kasetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima godinama, ako ne i desetljećima.
Odluka Joea Bidena da pošalje takvo streljivo u Ukrajinu “nosi rizik” raspadanja NATO saveza, smatra bivši načelnik Glavnog stožera britanske vojske, general Francis Richard Dannatt. Govoreći za Sky News, ocijenio je da je takva odluka sigurno bila vrlo teška za donijeti.
“Iz osobnog iskustva, kada sam bio zapovjednik britanskih snaga i kada smo otišli na Kosovo 1999. godine, jedina dva vojnika koja smo izgubili poginuli su zbog neeksplodiranog NATO-ovog kasetnog oružja, koje je u toj fazi još uvijek bilo dopušteno koristiti”, rekao je Dannatt.
Cluster bombs are canisters that carry dozens of smaller bombs.
While they are designed to explode on impact, as many as 30% do not, making them a risk to civilians for years.
Over 90% of recorded cluster bomb casualties are civilians, of which nearly half are children.
The… pic.twitter.com/ZLsVljnyMn
— Joshua Reed Eakle (@JoshEakle) July 7, 2023
Britanski premijer protiv uporabe
“Mogu razumjeti da Amerikanci žele pružiti ovu dodatnu vatrenu moć Ukrajini kako bi pomogli njezinoj protuofenzivu. Međutim, mislim da objava o raspoređivanju ovog oružja, u trenutku kada su ga mnoge druge zemlje NATO-a zabranile, predstavlja opasnost od narušavanja sklada u Savezu”, dodao je.
U međuvremenu, britanski premijer Rishi Sunak dao je do znanja da njegova zemlja ne podržava uporabu kasetnog streljiva. Istaknuo je da je Velika Britanija jedna od 123 potpisnice konvencije koja zabranjuje njihovu uporabu.
Signal da Ukrajini ne ide dobro?
Da je Bijela kuća itekako svjesna kontroverze oko kasetnog streljiva, ističe američki dopisnik Sky Newsa Mark Stone. On postavlja pitanje zašto je odluka o isporuci Ukrajini donesena baš sada. Njegova teorija je da je slanje kasetnih bombi snažan signal da se rat ne razvija dobro po Ukrajinu.
Naime, dugoočekivana ukrajinska protuofenziva prvo je kasnila, a sada napreduje sporije nego su mnogi očekivali. Uz to, Ukrajini ponestaje konvencionalnog streljiva, ističe Stone.
Gađanje ukopanih ruskih položaja
Ovo kontroverzno oružje prvi put je upotrijebljeno u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja upotrijebilo ga je u godinama nakon toga, navodi Reuters. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Britanija, Rusija i SAD.
Ukrajina je tražila isporuku kasetnih bombi, tvrdeći da bi one njihovim snagama pomogle u protuofenzivi. Između ostalog, njima planiraju gađati ukopane ruske položaje.
HRW zgrožen odlukom, šef NATO-a je brani
Organizacije za ljudska prava Human Rights Watch i Amnesty International izrazile su negodovanje američkom odlukom i priopćile da to može samo povećati broj civilnih žrtava.
Ističu da uporaba kasetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer uzrokuju “neselektivna razaranja”. Tako je, prema Reutersu, 60 posto žrtava kasetnih bombi ozlijeđeno tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Uz to, trećina svih zabilježenih žrtava kasetnog streljiva su djeca.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je, pak, da i Rusija i Ukrajina koriste to oružje, ali ga Moskva koristi “u svom brutalnom ratu protiv Ukrajine, a Ukrajina za obranu”.