Video. Ove snimke otkrivaju zašto su kasetne bombe zabranjene u 120 zemalja. SAD ih sada šalje Ukrajini
Ovo kontroverzno oružje predstavlja opasnost za civile dugo nakon njegove uporabe
Sjedinjene Države opskrbit će Ukrajinu kasetnim streljivom, priopćila je Bijela kuća večeras, čime je prešla važan prag u vrsti naoružanja koje se šalje Kijevu za obranu od Rusije. “To je teška odluka. Odgađali smo neko vrijeme”, rekao je novinarima savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, dodajući da je to “ispravna stvar”.
Dodao je da je predsjednik Joe Biden donio tu odluku nakon konzultacija sa saveznicima i “jednoglasne preporuke” njegove administracije. Sullivan je rekao i da su Ukrajinci dali “pisana” jamstva o načinu na koji će koristiti to oružje kako bi se minimalizirao rizik za civile.
Cluster bombs are canisters that carry dozens of smaller bombs.
While they are designed to explode on impact, as many as 30% do not, making them a risk to civilians for years.
Over 90% of recorded cluster bomb casualties are civilians, of which nearly half are children.
The… pic.twitter.com/ZLsVljnyMn
— Joshua Reed Eakle (@JoshEakle) July 7, 2023
Što su kasetne bombe
Kasetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima. Streljivo je kontroverzno jer neeksplodirani “zvončići” mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.
Sullivan je večeras rekao i da Rusija kasetno streljivo “koristi od početka rata” u Ukrajini. Poručio je i da postoji “velika razlika” između vrste kasetnog streljiva koju koristi Rusija i onoga koju bi SAD poslao Ukrajini. U obranu današnje odluke SAD-a stao je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, rekavši da “Rusija koristi kasetno streljivo za napad, a Ukrajina da se zaštiti od agresora”.
Koliko su opasne
Kasetn bombe dizajnirane su da detoniraju pri udaru o tlo i vrlo je vjerojatno da će svatko u tom području biti ubijen ili teško ozlijeđen. Međutim, osim početne štete pri samom udaru, mnoge od njih ne aktiviraju se odmah. Do 40% kasetnih bombica nije eksplodiralo u nekim nedavnim sukobima, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Stoga kasetne bombe, poput nagaznih mina, predstavljaju opasnost za civile dugo nakon njihove uporabe. Neeksplodirana ubojna sredstva iz kazetnih bombi mogu ubiti i osakatiti ljude godinama ili čak desetljećima nakon što je streljivo ispaljeno, piše The Guardian.
Skupine za ljudska prava kažu da je uporaba kasetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer uzrokuju “neselektivna razaranja”. Tako je, prema Reutersu, 60 posto žrtava kasetnih bombi ozlijeđeno tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Uz to, trećina svih zabilježenih žrtava kasetnog streljiva su djeca.
Zašto ih Ukrajina traži
Ovo kontroverzno oružje prvi put je upotrijebljeno u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja upotrijebilo ga je u godinama nakon toga, navodi Reuters. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Britanija, Rusija i SAD.
Ukrajina je tražila isporuku kasetnih bombi, tvrdeći da bi one njihovim snagama pomogle u protuofenzivi. Između ostalog, njima planiraju gađati ukorijenjene ruske položaje.
Sve do nedavno, Washington se opirao pozivima Kijeva, navodeći zabrinutost zbog upotrebe takvog oružja. Međutim, američki dužnosnici nedavno su nagovijestili promjenu, a visoki dužnosnik Pentagona rekao je prošli mjesec da američka vojska vjeruje da bi kasetno streljivo “bilo korisno, posebno protiv ukopanih ruskih položaja”.