Priprema se nova reforma mirovinskog sustava. Radit ćemo dulje, a odemo li u prijevremenu mirovinu bit ćemo kažnjeni
Vlada je prihvatila preporuke Europske Komisije, a novi zakon je već u pripremi
Iz Vlade je poručeno da će se na preporuku Europske komisije krenuti u reformu mirovinskog sustava, prenosi Večernji. Postojeći zakon trebao bi se tako prema najavama mijenjati u tri smjera. Prva promjena bit će povećanje dobne granice za odlazak u prijevremenu mirovinu prvo na 62, a onda na 64 godine. To bi u prijevodu značilo da će se razdoblje ranog odlaska u mirovinu s 5 godina smanjiti na najviše 3.
Druga izmjena tiče se ranijeg prelaska na radni vijek od 67 godina. Po zakonu koji se trenutačno primjenjuje postupno povećanje radnog vijeka sa 65 na 67 godina počelo bi 2031. i završilo 2038. godine, iako je EK od Milanovićeve Vlade tražila da se taj proces provede u razdoblju od 2020. do 2030. godine. Pravdali su se tad da bi brzanje s traženom pojavom žene na tržištu rada dovelo u nepovoljniju poziciji od one u kojoj se već ionako nalaze.
Treći korak previđene reforme mirovinskog sustava ticat će se pak povećanja novčane penalizacije za raniji, odnosno stimulacije za kasniji odlazak u mirovinu. Prema važećem zakonu Hrvatima se mirovina trajno smanjuje 1,2 do 4,2 posto po godini ranijeg umirovljenja po principu što je više staža i smanjenje je niže.
Sindikati se bune, stručnjaci sretni
Krešimir Sever odmah je reagirao na takve najave Vlade. Upozorio je premijera da radnici u prijevremene mirovine obično ne odlaze svojom voljom, već zbog toga što ostaju bez posla. Samo prošle godine tako je u prijevremenu mirovinu otišlo 12.000 radnika koji su za 36 godina staža dobili 2200 kuna. Ističe da su zbog penalizacije izgubili oko 500 kuna svoje zaslužene mirovine.
Stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić slaže se pak s Vladom po pitanju opravdanosti i nužnosti ovakve reforme mirovinskog sustava. Kaže da za to postoje dva razloga, a prvi od njih je taj što će ljudi koji rade dulje uplaćivati i više doprinosa zbog čega će im na kraju i mirovine biti veće. Istodobno bi se tako olakšalo financijsko stanje cijelog mirovinskog sustava jer bi se usporio rast izdataka za mirovine.
U tim prijedlozima ima logike, tvrde stručnjaci
Nestić u najavljenoj penalizaciji prepoznaje i stanovitu ekonomsku logiku jer je ona zapravo korekcija za očekivani broj godina korištenja mirovina. Logično je, kaže, da će osoba koja ode u mirovinu sa 60 naknadu primati 5 godina dulje od one koja je otišla u mirovinu sa 65 premda obje imaju isti očekivani životni vijek. Zbog toga bi, misli, trebalo nagraditi ljude koji ostaju dulje u radnom odnosu.
No, kako će konačni prijedlog zakona na kraju izgledati vidjet ćemo za koji mjesec kad Mrsićeva nasljednica i aktualna ministrica rada Nada Šikić predstavi svoj prijedlog zakona.