Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Čitala sam presude za kršenje prava radnika; država im zbog otkaza, plaća i mobinga isplaćuje goleme odštete

Radnici u Hrvatskoj masovno tuže zbog zakidanja na plaćama, nezakonitih otkaza, šikaniranja...

ZADNJA IZMJENA: svi 1, 2019

Prvi svibnja, Međunarodni praznik rada, učinio nam se kao prigodan dan za napisati nešto i o brojnim sudskim postupcima što se u Hrvatskoj vode zbog kršenja radničkih prava. Radnici su evidentno prisiljeni na sudovima se braniti od nezakonitih otkaza, tražiti isplatu naknada za prekovremene sate, naknade za rad u smjenama, odštete zbog maltretiranja na radnim mjestima ili zbog loših uvjeta rada. Dio procesa otkriva i političku pozadinu otkaza.

Ti postupci, s druge strane, toliko su dugotrajni da se u konačnici postavlja smisao presude koja stiže najčešće nakon nekoliko godina. Je li radniku stvarno satisfakcija kada sud kaže da se nakon pet-šest godina može vratiti na radno mjesto s kojeg je nezakonito otpušten? Osim toga, sve je to i financijski iscrpljujuće. No, s obzirom na to koliko postupaka ima, evidentno je da poslodavci i radnici sporove često ne znaju riješiti mimo suda. Telegram je analizirao neke recentne slučajeve kršenja različitih radničkih prava.

1. Ravnateljica nezakonito smijenjena nakon političkih pritisaka

Nezakonit izvanredni otkaz dobila je, prema nedavnoj presudi, Vesna Premuž-Štajcer, sada već bivša šefica Zavoda za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije. Ona kaže da joj je ugovor o radu u ožujku 2014. otkazan nakon brojnih političkih pritisaka kojima ona nije popuštala. Zato je tužila Zavod koji joj sada mora platiti gotovo 90 tisuća kuna odštete zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu.

Gospođa Premuž-Štajcer u siječnju 2012. sklopila je sa Zavodom ugovor o radu na određeno vrijeme, od četiri godine, odnosno do isteka mandata. Prema tom ugovoru trebala je, dakle, raditi do sredine siječnja 2016. godine. No, još krajem 2013. kao ravnateljica Zavoda našla se pod političkim i drugim pritiscima kojima ju se željelo primorati na ostavku. Ona je to odbila učiniti. Nakon toga Upravno vijeće Zavoda za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije počelo je stavljati primjedbe na njezin rad. No, kako joj nisu mogli naći nikakvu zamjerku na stručnost i kompetentnost, krenuli su s primjedbama na neažurnost u radu i postupanju. Na kraju su joj dali izvanredni otkaz zbog “teških povreda obveza iz radnog odnosa”. Nije dobila ni pravo na otkazni rok, ni otpremninu.

Međutim, Zavod je pri tome ozbiljno pogriješio. Naime, navodne nepravilnosti u radu koje bi bile razlog izvanrednom otkazu upravno vijeće Zavoda iznijelo je u prosincu 2013. godine. Prema zakonskoj proceduri, u slučaju utvrđenih propusta radniku se izvanredni otkaz mora dati u roku od 15 dana, a Vesna Premuž-Štajcer dobila ga je tek 24. ožujka 2014. godine. Zbog te greške odluka o izvanrednom otkazu je poništena, a Zavod svojoj bivšoj ravnateljici sad mora platiti i odštetu.

2. Nakon šikaniranja, nezakonito je otpušten iz gradske tvrtke

Darko Weiss nedavno je na sudu uspio dokazati da je u tvrtki Sisak projekti najprije bio šikaniran, da bi mu na kraju 18. svibnja 2014. dali nezakoniti otkaz. Riječ je o sisačkoj gradskoj firmi što je osnovana radi povlačenja novca iz EU fondova, iz koje su Weiss i njegova kolegica Ksenija Vrebac nezakonito otpušteni. Sud je sada Weissu dosudio 60 tisuća kuna odštete koju će mu gradska firma morati platiti. Razlog zbog kojeg je dobio otkaz doista je bizaran. Naime, uprava je smatrala da se kao 57-godišnjak nije uklapao u njezine poslovne planove.

Weiss je u Sisak projektima radio od lipnja 2008. kao stručni suradnik za financije. Tvrdi da je sve obavljao savjesno. No, u kolovozu 2013., s promjenom političke strukture u Sisku, mijenja se i uprave firme Sisak projekti. Novi direktor postaje Sandro Čavrak. Od tada je Weiss izložen različitim oblicima uznemiravanja, šikaniranja i diskriminacije. Potpuno ga se zanemarivalo i izoliralo. Nije radio ništa od svojih ranijih poslova. Bio je zadužen tek za provođenje stručnog osposobljavanja.

“Stalno su govorili da nemam potrebna znanja ni iskustvo za posao. Sustavno me se omalovažavalo i ponižavalo. Stalno su mi prijetili otkazom i diskriminirali me na osnovu mojih godina i političkih uvjerenja. Direktor je u više navrata izjavio kako me ne vidi u svom timu te da želi nove i mlade ljude. Tvrdio je da se ne uklapam u njegov sustav jer nosim hipoteku bivšeg režima. Na kraju sam bio prisiljen podnijeti tužbu kako bi se od svega toga zaštitio. Direktor mi je uzvratio uručivši mi otkaz zbog navodno poslovno uvjetovanih razloga. To je bio vrhunac šikaniranja”, opisao je Weiss što je proživljavao. Zbog problema na poslu narušilo mu se i zdravlje

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček govoreći o slučaju Ksenije Vrebac i Darka Weissa u jednom je intervjuu kazala da oni spadaju na “groblje slonova”. “Time nas je javno uvrijedila i ponizila”, dodao je Weiss u svom iskazu na sudu. Otkaz, bez prava na neiskorišteni godišnji odmor, razliku u plaći i otpremninu, bio je, prema zaključku suda nezakonit, a zbog šikaniranja Weiss će sada dobiti i 60 tisuća kuna odštete.

3. Vojnik je, kao i mnogi pripadnici HV-a, tužio zbog razlike plaće

Za čak 280 tisuća kuna u dvije godine, od 2007. do 2009., na plaći je zakinut pripadnik 1. gardijske brigade koji je radio kao ciljnik Topničko-raketne bojne. On je, kao i mnogi njegovi kolege, djelatne vojne osobe, tužio MORH jer mu je plaća obračunavana isključivo za rad u jednoj smjeni od 8 do 16 sati i to od ponedjeljka do petka, iako je stvarno radio u smjenama i noću i vikendom i državnim praznicima i blagdanima i prekovremeno.

Kako mu MORH od srpnja 2007. do svibnja 2010. nije plaćala dodatke na plaću, podnio je tužbu kojom je tražio 440 tisuća kuna razlike. Na sudu je, doduše, uspio dokazati značajno manji iznos, nešto više od 280 tisuća kuna. MORH mu uz to mora platiti i 101 tisuću kuna sudskih troškova.

Prva presuda u ovom sudskom sporu donijeta je još 2013. godine kada je MORH-u naloženo da ovom pripadniku HV-a plati 387 tisuća kuna dugova za plaću. Iako je i drugostupanjski sud potvrdio tu presudu, Vrhovni sud RH, nakon što je MORH zatražio reviziju, vratio je slučaj na početak.

Prema novom obračunu ispalo je da MORH svom vojniku mora platiti 280 tisuća kuna razlike u plaći. MORH je pokušao uvjeriti sud kako su vojnici za prekovremeni rad kompenzaciju dobivali u slobodnim danima, no to jednostavno nije bilo zakonito.

4. Policajci se na sudu s MUP-om natežu za građanska odijela

Zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova na sudovima se, osim za naknadu za prekovremene sate, bore i za naknadu za građansko odijelo. Naime, onima koji ne rade u odori, MUP bi morao izdavati narudžbenice za nabavku odijela, no godinama to ne čini. Tako je nedavno policijski službenih za kriptološku sigurnost dobio spor protiv MUP-a koji mu mora platiti 15.301 kunu naknade za građansko odijelo. Ta naknada nije mu isplaćivana od 2013. do 2017. godine, zbog čega je podnio tužbu. Uz to MUP mu mora podmiriti i nešto više od šest tisuća kuna sudskih troškova, kao i kamate na neplaćene iznose.

“Od 2012. do danas radim policijski posao isključivo u građanskom odijelu. No, radim i sve sukladno Zakonu o policiji te Pravilniku o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo. Prema tome, budući da nisam zadužio odoru, pripada mi pravo na građansko odijelo jednom godišnje. Kako mi MUP nije omogućio tu naknadu pretrpio sam imovinsku štetu i zbog toga što nisam dobio građansko odijelo i zato što sam radeći habao vlastitu odjeću. Time je MUP na moju štetu prekršio i Zakon o radu”, naveo je u tužbi policijski službenik.

Tijekom postupka naveo je i primjer iz Policijske uprave istarske čiji je cijeli Odjel policijskih službenika kriptološke sigurnosti presudama Općinskog suda u Puli dobio naknadu za građansko odijelo. Na te presude MUP se nije žalio već im je isplatio naknade. “Zašto onda u mom slučaju ne žele postupiti na isti način”, zapitao se policijski službenik nakon što je MUP u odgovoru na tužbu zatražio od suda da ne prihvati njegov zahtjev za naknadom.

MUP je čak pokušao uvjeriti sud da ovaj policijski službenik ne obavlja baš sve policijske poslove primjenom policijskih ovlasti kako je propisano Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima, već, eto, radi samo na kriptološkoj sigurnosti. No, sud je utvrdio da je policijski službenik doista radio po Zakonu o policiji te je na osnovu toga i imao pravo na naknadu za građansko odijelo. Sad bi mu ju MUP trebao i isplatiti.

5. Medicinsko osoblje godinama zakidaju za dodatke na plaću

Medicinska sestra iz Klinike za dječje bolesti Zagreb dobit će više od 95 tisuća kuna zaostalih naknada koje joj nisu isplaćivane nA plaću još tamo od kraja 2013. godine. Medicinsko osoblje masovno tuži bolnice koje su ih zakidale na plaćama, o čemu je Telegram već pisao. Riječ je o ukupnim iznosima koji će se mjeriti u milijardama.

Ovih dana presudu u svoju korist dobila je medicinska sestra iz zagrebačke dječje bolnice. Ona je, kako je navela u tužbi, radila u smjenama te je imala veliki broj prekovremenih sati. Kolektivni ugovor za djelatnike u zdravstvu propisuje dodatke i uvećanja na osnovnu plaću. Uz obične prekovremene sate tu su bili i dodaci na otežane uvjete rada, kao i dodaci za posebna radna mjesta u samom zdravstvenom sustavu.

No, Klinika za dječje bolesti, kao uostalom i druge bolnice u Hrvatskoj, nije svojoj medicinskoj sestri isplaćivala dodatak od 25 posto zbog otežanih uvjeta rada na sve sate što ih je odradila, već samo na dio njih. Budući da su se krivo obračunavale plaće, odnosno nisu obračunavani rad u smjenama i prekovremeni rad, posljedično su pogrešno isplaćivani i dodaci. Sud je zaključio kako je bolnica na njezinu štetu povrijedila Zakon o radu, odnosno nezakonito joj umanjila plaću.

6. Čistačica je na sudu dokazala nezakonit otkaz u školi

Sud je nedavno utvrdio i da je čistačica iz Osnovne škole Krune Krstića iz Zadra 28. prosinca 2017. dobila nezakonit otkaz. Dobila je, doduše, odmah i izmijenjeni ugovor o radu, koji je, međutim, također po ocjeni suda bio nezakonit.

Ova žena radila je u područnoj školi od 2002. godine. U odluci o otkazu nisu uopće navedeni razlozi zbog kojih joj se, svega nekoliko godina prije mirovine, iznenada prekida radni odnos. Prema novom ugovoru, kojeg joj je škola ponudila, morala je osim u područnoj, raditi i u matičnoj školi budući da je jedna čistačica baš tada otišla u mirovinu. “Stalno su mi prijetili otkazom i pozivali me na razgovore tvrdeći da sam, tobože, u povlaštenom položaju jer radim u područnoj školi. Na kraju sam se zbog svega toga razboljela. Nije mi bilo jasno zašto bih baš ja morala preuzeti posao kolegice koja je otišla u mirovinu, a ne i druge zaposlene čistačice”, opisala je u tužbi.

Predstavnici škole na sudu su tvrdili da otkaz nije bio nezakonit, kao ni ponuda novog ugovora. Dapače, ova radnica više im nije bila potrebna samo u područnoj školi, jer je tamo održavala površinu manju od one određene državnim pedagoškim standardima. Ostale čistačice, koje rade u matičnoj školi, čistile su pak veću površinu od propisane. Zato su uvjeravali sud da ju nisu diskriminirali, već naprotiv, da je bila povlaštena u odnosu na druge zaposlenice. Kada je jedna čistačica otišla u mirovinu, odlučili su ju premjestiti.

Međutim, Zakon o radu ne dopušta poslodavcu da radnika premješta bez njegova pristanka. Ova gospođa premještaj nije dobila, ali je istovremeno podnijela tužbu protiv škole, ogorčena činjenicom da ostale čistačice nisu dijelile posao u matičnoj i područnoj školi. Iz škole su objašnjavali kako im Ministarstvo obrazovanja nije dalo suglasnost za zapošljavanje nove čistačice pa su morali preraspodijeliti posao. Navodno je baš Ministarstvo sugeriralo da se čistačicu iz područne škole angažira više na poslovima u matičnoj školskoj zgradi.

Sud je na kraju utvrdio da je škola donijela Odluku o rasporedu poslova 11. prosinca 2017., da bi 28. prosinca 2017. donijela Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora za čistačicu iz područne škole. To, međutim, nije bilo u skladu sa Zakonom o radu, zbog čega je presuđeno protiv škole i ove odluke proglašene su nezakonitima.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1869 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program