Procurile Plenkovićeve upute lokalnim HDZ-ovcima. Traži da skoro sve što je radio predstave kao grandiozne uspjehe
Dopis je na terenu shvaćen kao uputa što komunicirati članstvu i javnosti
U HDZ-u počeli s pripremama za parlamentarne izbore, piše u srijedu Večernji list, navodeći da je županijskim organizacijama HDZ-a ovih dana upućen dopis s popisom svih postignuća stranke na vlasti u proteklih pola godine.
Iako u vrhu HDZ-a uvjeravaju da se radi o uobičajenoj komunikaciji između dviju sjednica Nacionalnog odbora HDZ-a (posljednja je održana početkom svibnja), dopis je na terenu bez iznimke shvaćen kao uputa što komunicirati članstvu i javnosti u predizbornom vremenu, dakle kao dio svojevrsne pretkampanje za parlamentarne izbore, datum kojih još nije utvrđen, no gotovo je potpuno izvjesno da ih prije proljeća iduće godine neće biti.
Ulazak u Schengen i europodručje
U dopisu se navodi kako je Hrvatska od prosinca 2022. godine naovamo ostvarila dva temeljna strateška cilja: ulazak u Schengen i europodručje, kako je postala glavni partner u programu Global Entry i pristupila Europskom stabilizacijskom mehanizmu.
Kao postignuće se navodi i predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, nastavak procesa pristupanja OECD-u i održavanje Treće ministarske konferencije Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.
Potom se nabrajaju postignuća u povlačenju fondova EU. HDZ se hvali kako je Hrvatska u deset godina punopravnog članstva u plusu 10,7 milijardi eura neto te kako je iz Plana oporavka do sada povukla 2,2 milijarde eura, odnosno više od 40 posto alokacije od ukupno 5,5 milijardi eura.
Uspješno povlačenje novca za obnovu
“Iskoristit ćemo i 3,6 milijardi eura zajmova koji su Hrvatskoj na raspolaganju za iduće desetljeće”, hvali se vrh stranke u dopisu županijskim organizacijama.
Dio priče o uspješnom povlačenju EU fondova posvećen je i Fondu solidarnosti, u okviru kojega je Hrvatskoj za obnovu nakon dvaju razornih potresa u Zagrebu i Petrinji na raspolaganje stavljeno više od milijardu eura, namijenjenih “prvoj pomoći” u obliku privremenog zbrinjavanja unesrećenih te obnovi komunalne, prometne i druge infrastrukture te objekata javne namjene, od crkava i muzeja do škola i bolnica.