Profesor Smerdel, komentirajući Škorine izjave, ističe da upravo ustavno pravo sprječava monopolizaciju vlasti
Smerdel se rastužio zbog neznanja predsjedničkih kandidata
Čini se da je objava Miroslava Škore, koji se jutros kandidirao za predsjednika RH izjaviviši kako će njegov prvi predsjednički potez bit će upućivanje poziva parlamentu za promjenu Ustava, prvo rastužila, pa zatim naljutila stručnjaka za ustavno pravo i profesora na Pravnom fakultetu, Branka Smerdela. Nedugo nakon što se pojavio Škorin video, Smerdel je na svojem Facebook profilu objavio kako „Nijedan kandidat ne zna za kakvu se funkciju natječe! Ne znaju ni Ustav, ni kako se on mijenja. Tužno je što im to uopće ne škodi!”.
Na zahtjev jednog od svojih pratitelja da objasni što je mislio, Smerdel je odgovorio sljedeće: „Aksiom političke znanosti je da svaki akter teži monopolu. Funkcija ustavnog prava je da izgradi prepreke, na temelju diobe vlasti“. Ustavni stručnjak se referirao na pet zahtjeva koje je Škoro iznio u svojem kandidacijskom govoru. Konkretno, Škoro je izjavio da će zatražiti da se predsjedničke ovlasti prošire tako da obuhvate raspisivanje referenduma, zakonodavni referendum, sazivanje sjednice vlade, predlaganje kandidata za suce Ustavnoga suda i privremeni veto, te da će zahtijevati da predsjednik dobije pravo raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera.
Škoro bi mijenjao ustavni položaj predsjednika
Očito je da Smerdel smatra kako Škoro, ako i kada postane predsjednik, želi koncentrirati moć u svojim rukama, a ustavom garantirana dioba vlasti je ono što ga u tome spriječava. Predsjednik RH trenutno ima prilično ograničene ovlasti, i to u područjima provođenja vanjske politike, te obrane i nacionalne sigurnosti. Prihvaćanje Škorinih prijedloga značilo bi drastično redefiniranje uloge predsjednika u političkom životu Hrvatske.
Škoro je u kandidacijskom govoru najavio da će, ako postane predsjednik, od parlamenta zatražiti promjenu Ustava. Ako tu inicijativu potrebna većina ne prihvati predložit će predsjedniku vlade raspisivanje ustavnoga referenduma, a ako on odbije taj prijedlog pozvat će građane na prikupljanje potpisa za provođenje referenduma.
Obična većina ne može mijenjati Ustav
Nešto kasnije, Smerdel je objavio i drugi, prilično ljutiti status. „Upozoravam! Mi nemamo uvjeta za referendum. Dok se odlučuje većinom glasova onih koji pristupe, to nije istinski referendum.“
Time se Smerdel vratio tezi koju često i rado ponavlja u hrvatskim medijima, a koju je jednom prilikom objasnio i za Telegram. “Ne može se većinom onih koji izađu na referendum, bez razlike, bilo to nekoliko stotina ili stotina tisuća birača, mijenjati temeljne noseće stupove ustavnog poretka“, rekao nam je Smerdel prije nešto više od godinu dana.