Prvi okršaj u mandatu Borasovog nasljednika. Dekan FER-a dao ostavku u važnom odboru, kritizira rektorov potez
Dekana jednog od najuglednijih domaćih fakulteta na ovaj je potez ponukao problematičan Statut Sveučilišta koji je progurao rektor Lakušić
Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER), podnio je ostavku u Odboru za proračun, važnom sveučilišnom tijelu koje savjetuje rektora Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušića i njegove suradnike o financijskim pitanjima Sveučilišta. Odlučio je, pojašnjava Bilas za Telegram, odstupiti iz Odbora za proračun nakon procesa donošenja novog Statuta Sveučilišta.
Riječ je o krovnom sveučilišnom propisu koji je bilo nužno uskladiti s novim Zakonom o visokom obrazovanju. Tijekom postupka donošenja Statuta, smatra dekan jednog od najuglednijih domaćih fakulteta, promijenjeni su “temeljni odnosi među fakultetima i akademijama”. Pritom, dodaje, “nije bilo prilike za raspravu i dogovore dekana” pa takav način donošenja odluka, smatra, oduzima smisao radu Odbora za proračun.
O prijepornim točkama Statuta, koji u pojedinim dijelovima šire tumači tijela i postupke od Zakona koji bi trebao slijediti, Telegram je detaljno izvještavao. Statut je, uz sve primjedbe, usvojen na Senatu u ožujku, s tri suzdržana i četiri glasa protiv.
Sporno pravo glasa prorektorima
Među nezadovoljnima Statutom bio je i dekan Bilas; u izvješću o javnom savjetovanju zabilježeno je što je sporio u predloženom Statutu. Upozorio je kako “nije primjereno ni zakonito da prorektori budu članovi tijela koje ih je izabralo”. Osvrnuo se time na prijedlog prema kojem se prorektorima, najbližim rektorovim suradnicima, daje pravo glasa u Senatu, što dosad nije bio slučaj.
Prorektori, valja reći, dolaze s različitih fakulteta pa se time – kako su pojedini dekani upozoravali – potencijalno dovode u neravnopravan položaj oni fakulteti s kojih nisu prorektori. Aktualni rektor Lakušić, pritom, ima osam prorektora što u praksi zapravo znači neupitnih osam ruku za odluke koje predlaže na Senatu. Uoči donošenja Statuta, profesor Fakulteta političkih znanosti Kosta Bovan pojasnio je za Telegram kako je davanje glasa prorektorima brkanje predstavničke i izvršne vlasti.
Pregovaranje o novcu s državom
“Riječ je o situaciji istovjetnoj kao da ministrima omogućite da glasaju u Saboru”, kazao nam je Bovan u ožujku. Bilasova opaska u javnom savjetovanju, kako prorektori ne trebaju biti članovi Senata s pravom glasa, u konačnici je odbijena s argumentacijom kako je takva praksa, uz prekide, dio tradicije Sveučilišta od 1874. godine.
Dekan FER-a u javnoj je raspravi sporio i odredbe Statuta koje definiraju programske ugovore, odnosno javno financiranje visokih učilišta u skladu s ostvarenim rezultatima. Naime, Zakon o visokom obrazovanju ostavlja mogućnost da takav ugovor s državom sklopi direktno fakultet, ne nužno u paketu sa sveučilištem. Zakon propisuje kako je dekan fakulteta taj koji izrađuje “fakultetski” programski ugovor, no Statut Sveučilišta propisuje da uz dekana na tome radi i rektor.
‘Prijedlog Statuta izvan okvira zakona’
Precizno, navedeno je da rektor s dekanom fakulteta sudjeluje u izradi prijedloga programskog ugovora fakulteta i, uz dekana, aktivno sudjeluje u pregovorima o “fakultetskom” ugovoru s ministarstvom. Dekan Bilas predložio je da se rektorovo uplitanje u fakultetski programski ugovor izbriše iz Statuta jer zakon u tom postupku definira samo dekana. Taj mu je prijedlog također odbijen, uz objašnjenje kako je takva “ovlast rektora samorazumljiva”.
Na sjednici Senata u ožujku, kada je Statut izglasan, dekan FER-a rekao je da ne može prihvatiti takav prijedlog krovnog propisa Sveučilišta jer “on ide izvan okvira izmjena potrebnih za usklađenje s novim Zakonom o visokom obrazovanju”. Prijedlozima kojima prorektori postaju članovi Senata s pravom glasa te prema kojima fakulteti ne mogu samostalno pregovarati o svojim programskim ugovorima, apostrofirao je u raspravi, “zadire se u temelje funkcioniranja društvenog sporazuma koji formira ovo Sveučilište”.
Autonomija fakulteta i sveučilišta
Dodao je i kako “nije bilo vremena ni prilike za strpljive dugotrajne razgovore dekana kako bi se donijela jednoglasna odluka te kako bi se konsenzusom promijenio društveni sporazum na kojem se temelji Sveučilište”. Naime, unutar (neintegriranih) sveučilišta djeluju fakulteti koji su samostalne pravne osobe.
Osim toga, iz odluke Ustavnog suda 2000. godine proizlazi shvaćanje kako sveučilište – kao cjelina – ima Ustavom zajamčenu autonomiju prema izvansveučilišnim institucijama. Međutim, Ustavni sud tumači i kako svaki fakultet koji djeluje u sklopu sveučilišta, ima pravo na vlastitu autonomiju u odnosu prema upravnim tijelima sveučilišta u čijem se sastavu nalazi.