Udar na Fuchsov najvažniji zakon. Sud kaže da neke stvari ipak mogu i mimo njegovih propisa
Zakon propisuje da fakulteti imaju ekskluzivno pravo birati svoje čelnike, sud dopušta iznimku
S pomalo neočekivane adrese, one Visokog trgovačkog suda, stigao je prvi ozbiljniji udarac najvažnijem zakonu ministra Radovana Fuchsa – Zakonu o visokom obrazovanju i znanosti. Odredbe ovog zakona, koji je stupio na snagu krajem 2022. godine, propisuju da fakulteti imaju ekskluzivno pravo birati svoje čelnike. Visoki trgovački sud, međutim, sada tumači kako se o tome ipak može odlučivati i na relaciji rektor – Senat Sveučilišta.
Preciznije, sud kaže kako to inače nije dopušteno, no u konkretnom slučaju Sveučilišta u Zagrebu eto jest. Ovaj udar na jasne zakonske odredbe, kojima je namjera bila udaljiti rektorsku samovolju i s time povezanu poslušnost Senata od izbora čelnika fakulteta, odvija se u okvirima sada već mučne sage na Fakultetu hrvatskih studija.
Kako je Grčević prvo odbijen
Tamošnji kontroverzni privremeni dekan Mario Grčević, kako smo već izvještavali, na to je privremeno mjesto postavljen još u svibnju 2023. Tako je odlučio Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Stjepana Lakušića.
Do problema s Grčevićevim imenovanjem došlo je kada je za njega zatražen upis u sudski registar kao pravnog zastupnika fakulteta. Trgovački sud, pisali smo, odbio je taj upis. U rješenju koje je potpisao sudac Goran Iskra, navedeno je da Grčević na privremenu dekansku funkciju nije mogao biti imenovan odlukom Senata.
Sudac je precizirao kako Zakon o visokom obrazovanju propisuje da jedino fakultetska vijeća odlučuju o svom čelniku, pa i privremenom, a da Senat te ovlasti jednostavno nema. U tom je rješenju naglašeno i da Statut Sveučilišta mora biti usklađen sa Zakonom. Bila je to referenca na Statut zagrebačkog sveučilišta koji je mimo zakona dao ovlast rektoru i Senatu da imenuju v.d. dekana.
‘Opsjednutost propisima’
Na ovu odbijenicu Grčevićeva upisa u sudski registar, Visokom trgovačkom sudu zajednički su se žalili Sveučilište u Zagrebu i Fakultet hrvatskih studija. Žalba im je usvojena, odnosno ovaj viši sud odlučio je poništiti inicijalnu odbijenicu Grčevićevog upisa u sudski registar.
Iako je ta odbijenica utemeljena u jasnoj zakonskoj odredbi koja propisuje da samo fakultetska vijeća mogu birati čelnike fakulteta, tročlano vijeće Visokog trgovačkog suda navodi kako je “nastupila svojevrsna opsjednutost propisima bilo koje vrste”. Ističe se kako je “zbog posebnih okolnosti” sud trebao dopustiti Grčevićev upis.
Manevar rektora i Senata
Posebne okolnosti koje spominje sud odnose se na činjenicu da se Grčević – nakon što je poražen u fakultetskom izboru za v.d. dekana – požalio rektoru Lakušiću na izbornu proceduru. Rektor je zatražio mišljenje sveučilišnog Odbora za statutarna pitanja, a oni zaključili da je izborna procedura kompromitirana.
Zaključili su i da Senat treba izabrati v.d. dekana na prijedlog rektora. Lakušić potom predlaže upravo Grčevića, a Senat to potvrđuje. Suci Visokog trgovačkog suda u rješenju pišu kako je to bilo “nužno, opravdano i dopušteno” jer bi u suprotnom na Fakultetu “mogle nastati nesagledive štetne posljedice u poslovanju”.
Sud: Sada može, ali inače ne
U posebno bizarnom dijelu rješenja, sud napominje kako ovakva praksa – kakvu sada dopušta Sveučilištu i Fakultetu – ne smije biti pravilo u sveučilišnom djelovanju. Ovako to kaže sud:
“Kod ovakvog stanja stvari ovaj sud smatra u ovom konkretnom slučaju da treba dopustiti zatraženi upis. Pri tome se još jednom skreće pozornost i predlagatelju (op. Hrvatski studiji) i Sveučilištu u Zagrebu da ova odluka ne daje za pravo Sveučilištu da redovito postupa na opisani način i da tako od fakulteta posredno preuzme ovlaštenje za imenovanje vršitelja dužnosti dekana”, piše tročlano vijeće Visokog trgovačkog suda sastavljeno od sudaca Davora Pustijanca, Srđana Šimca i Nikoline Mišković.
Pozadina zakonske odredbe
Nakon ovakvog rješenja Suda, Trgovački sud u Zagrebu izvršio je početkom godine upis Marija Grčevića kao ovlaštenog zastupnika Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar. Kako Telegram neslužbeno doznaje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja – kao zaineresirana strana – žalilo se na taj upis.
Ova neslužbena informacija ni najmanje ne čudi. Upravo je aktualna administracija Ministarstva, pod vodstvom Fuchsa, iznjedrila aktualni Zakon o visokom obrazovanju koji propisuje da se čelnik fakulteta ima birati isključivo na fakultetu. Takva zakonska odredba ima svoju pozadinu u prijašnjim slučajevima kada je uprava Sveučilišta fakultetima grubo nametala neželjene čelnike.