Putin će uskoro ostvariti veliku pobjedu u Ukrajini. Ako to obeshrabri Zapad, rat je izgubljen

Umirovljeni britanski pukovnik predviđa ishod iduće faze rata

FOTO: AFP

Prema saznanjima ukrajinske vojne obavještajne službe, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je svojim trupama da zauzmu cijele regije Donjeck i Lugansk do kraja ožujka, objavili su međunarodni mediji prošloga tjedna. Vijest nije potpuna novost, budući da Ukrajina već tjednima upozorava saveznike kako Rusi pripremaju novu ofenzivu na istočnom bojištu.

Premda mnogi analitičari iz zapadnih zemalja izražavaju skepsu oko sposobnosti ruskih snaga da pokrenu veliku ofenzivnu operaciju, čini se da u Kijevu nema nikakvih dvojbi oko toga da će okupatori uskoro krenuti u novi napad. S procjenama Ukrajinaca slaže se analitičar The Telegrapha, umirovljeni pukovnik britanske vojske Richard Kemp.

Nakon završetka vojne karijere tijekom koje je služio u Kuvajtu, BiH, Iraku i Afganistanu, Kemp je postao suradnik brojnih britanskih medija u kojima objavljuje ekspertize različitih sigurnosnih pitanja. Koautor je knjige o sudjelovanju britanskih oružanih snaga u ratu u Afganistanu, te bivši član odbora koji nadzire rad britanskih obavještajnih službi.

Rusija i dalje ima goleme zalihe

Proteklih godinu dana Kemp analizira zbivanja na ukrajinskom bojištu, a njegovi posljednji zaključci zvuče zabrinjavajuće za Kijev i ukrajinske saveznike na Zapadu. Kemp je uvjeren da Putin zaista priprema ofenzivu koja bi trebala početi potkraj zime ili tijekom ranog proljeća, i koja će izazvati ozbiljne probleme ukrajinskim braniteljima. Britanski analitičar takve zaključke temelji na ukrajinskim obavještajnim podacima o brojnosti ruskih snaga te na poznavanju načina rada ruskog vojnog vrha.

Donedavni ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov tvrdi da je Rusija mobilizirala mnogo više od 300.000 ljudi čiju je regrutaciju Vladimir Putin najavio početkom jeseni. Ukrajinci smatraju da Rusija sada ima do pola milijuna vojnika koji se pripremaju za veliku ofenzivu u nadolazećim tjednima. Iako je Kijev proteklo razdoblje proveo jačajući svoje snage i opskrbljujući ih modernom opremom koju je donirao Zapad, Putin ima mnogo veću prednost u broju vojnika nego što je imao u trenutku kada je započeo invaziju, 24. veljače 2022. godine.

Unatoč opetovanim, za Ukrajinu optimističnim izvješćima, prema kojima Rusiji ponestaje topničkih granata, ne treba zaboraviti da Putin raspolaže ogromnim zalihama sovjetskog oružja i streljiva, te da ruske tvornice rade danonoćno kako bi popunile potrošenu municiju, upozorava Kemp. Uvjeren je kako su značajni uspjesi koje je ukrajinska vojska ostvarila potkraj ljeta i tijekom jeseni prošle godine predstavljaju samo privremeni neuspjeh Moskve, i kako bi uskoro moglo doći do velikog obrata u ratu.

Pripreme za ofenzivu

Kontrolirano povlačenje iz Hersona u studenom pokazalo je kako ruski vojnih vrh razmišlja dugoročno te čuva ključne snage za udar kada okolnosti to dopuste. Na zaključak o neminovnosti ruske ofenzive Kempa navode i događaji s najkrvavijeg dijela bojišta u posljednje vrijeme, Bahmuta i okolnih mjesta u regiji Donjeck. Ruska vojska tamo već tjednima melje ukrajinske branitelje, omekšavajući ih prije ključnog napada.

Velik dio toga omekšavanja obavljen je pješačkim napadima u kojima se zapovjedništvo nije obaziralo na stravične ljudske gubitke, što je uobičajeni ruski stil ratovanja. Najteže gubitke u takvim borbama pretrpjeli su plaćenici iz skupine Wagner te loše uvježbani novaci, smatra britanski pukovnik, dok su elitne ruske snage odmarale u pozadini. Premda ni ruska artiljerija nije mirovala, nema sumnje da je Kremlj sačuvao dovoljno topničkih granata za pripremu ofenzive, te pripremio oklopna vozila i tenkove toliko bitne blitzkrieg koji Putin planira.

Zakašnjelo slanje pomoći Kijevu

U posljednje vrijeme na Zapadu je prevladao narativ prema kojem Ukrajina postupno pobjeđuje u ratu, iako se suočava s teškim bombardiranjem svojih velikih gradova i posljedičnom patnjom civila. Stvarnost je složenija, rezonira britanski analitičar. Najnovije procjene sugeriraju da je svaka strana izgubila oko 120.000 vojnika, što se baš i ne može smatrati pokazateljem trijumfa Ukrajinaca, posebno u svjetlu one stare vojničke mudrosti prema kojoj napadač uvijek ima teže gubitke. Stanje bi uskoro moglo postati i znatno gore.

Zapadne zemlje morat će prihvatiti činjenicu da su zakasnile s opremanjem Ukrajine jednim od oružja koje ta zemlja najviše treba – modernim tenkovima. Sve što je Ukrajini obećano tijekom siječnja, od Leoparda, Abramsa i Challengera, preko oklopnih vozila do raketa dugačkog dometa, vjerojatno neće stići na vrijeme da odigra značajnu ulogu u ruskoj ofenzivi koju svi očekuju. A s obzirom na to da je i Putin svjestan količine pomoći obećane Ukrajincima, ne treba dvojiti da će požuriti s ofenzivom kako bi iskoristio prednost u teškom oružju dok na nju još može računati.

Rusi su naučili lekciju

S pola milijuna vojnika na raspolaganju, zapovjednici ruske ofenzive moći će podnijeti veće stope žrtava. Baš je ta otpornost na gubitke koji bi slomili mnoge nacije razlog zbog kojeg Rusija ima tendenciju biti uspješnija kako rat odmiče, što je povijest pokazala više puta. Putinov strah od gubitaka umanjuje i činjenica da se neproporcionalan broj njegovih vojnika regrutira se iz dalekih provincija, a ne iz gradova kao što su Moskva i Sankt Peterburg, gdje gomilanje vreća s tijelima moglo utjecati na podršku elita njegovom ratu.

Osim što su agresori sada daleko brojniji nego prije godinu dana, realno je očekivati i da su znatno bolje taktički pripremljeni za veliki napad. Putinove planove u prvoj fazi rata osujetili su nizak moral njegovih trupa, loše održavana oprema, nesnalaženje časnika, slaba borbena disciplina i manjkava logistika, uz odlučan otpor Ukrajinaca i neočekivano brzu i obilnu pomoć sa Zapada.

Neki ukrajinski izvještaji s fronta pokazuju da su Rusi naučili teške lekcije iz 2020. godine i proveli prijeko potrebne promjene, barem što se tiče taktike i discipline na bojištu. Ruska vojska i dalje krvari, ali je postavljeni su novi zapovjednici koji su postigli ograničene uspjehe u Donjeckoj regiji. To moglo bi ukazivati na razvoj događaja nalik onome u Drugom svjetskom ratu. Tada se Crvena armija brzo oporavila nakon početnih katastrofa i počela potiskivati Wehrmacht serijom ofenziva koje su završile potpunom pobjedom.

Zapad se ne smije obeshrabriti

Britanski časnik upozorava kako se Zapad mora pripremiti na mogućnost da će Rusija ostvariti značajne vojne uspjehe u prvim tjednima ofenzive. Kemp ističe kako je posebno važno ne dopustiti da šok zbog Putinovih uspjeha umanji odlučnost Zapada u pružanju potpore Kijevu. Dodaje kako je ključno ne samo nastaviti opskrbu Ukrajine oružjem, nego i hitno povećati količine pomoći.

Ako Putin osvoji još teritorija, Kijev će za potencijalni protunapad trebati znatno više oklopnih vozila, bolju protuzračnu obranu, projektile većeg dometa i ogromne količine topničkih granata i streljiva. Logika nalaže da je pametnije iskoristiti vrijeme preostalo do početka ruske ofenzive kako bi se pomoglo Ukrajincima u ojačavanju obrane, nego ju opremati da vrati teritorij izgubljen u ruskoj ofenzivi. Jedina alternativa tome jest pomiriti se s činjenicom da Kijev nikada neće osloboditi čitav svoj teritorij, što ne bi značilo samo poraz Ukrajine, nego i čitavog slobodnog svijeta.