Rafinerija u Sisku zatvorena u zamjenu za Orbanovu podršku za Schengen i OECD? 'Rekli su nam da o tome vodimo računa'

Na saslušanje stigao Davor Mayer

Zekanović je ponovno uzeo riječ, rekavši da je ovo “igrokaz i cirkus” u režiji SDP-a i Mosta. Predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja, kazao je zatim da se samo jedan svjedok odazvao pozivu na saslušanje. Riječ je o bivšem članu Uprave Ine, Davoru Mayeru, koji je najprije kazao da zbog poslovne tajne ne bi smio iznositi neke detalje koji se tiču samog poslovanja korporacije.

Zatim je govorio o svom profesionalnom putu, rekavši da je bio član Uprave u Ini 9 godina, gdje je imenovan 2011. godine u vrijeme tadašnje premijerke Jadranke Kosor. “Htio bih naglasiti da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države”, kazao je Mayer. “Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine”, dodao je.

‘Memorandum nije uzrok svih problema’

“Ja neću ovdje davati neke političke savjete. Međutim, kada ste u Upravi i odabrani ste od strane vlastite države, onda morate i djelomično imati doticaj s politikom”, rekao je. “Ina je pitanje nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske”, istaknuo je.

Zatim je govorio o memorandumu koji je svojedobno potpisao Tomislav Ćorić o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku, rekavši da “nije on temeljni uzrok svih problema u Ini”, ali da je njihova ”slika i prilika”. Podsjetimo, bivši čelnik Janafa Dragan Kovačević je, među ostalim, na prošloj sjednici Antikorupcijskog vijeća izjavio da je premijer Plenković svojedobno sugerirao Ćoriću da potpiše memorandum koji bi značio gašenje sisačke rafinerije. Plenković je te tvrdnje odbacio.

Mayer je nastavio: “Predstavnici strateškog partnera uoči jedne sjednice Uprave Ine su 2014. izašli su s prijedlogom zatvaranja sisačke rafinerije. Dobili smo prijedlog od danas do sutra, a tadašnjeg ministra gospodarstva smo odmah kontaktirali, nakon što smo pokušali s kolegama iz MOL-a zaustaviti taj nagli prijedlog koji bi značio trenutno zatvaranje rafinerije”. Kazao je da su se tada hitno javili ministru, a informiran je bio i tadašnji premijer, a poznato je da je 2014. Vladu vodio Zoran Milanović. “Jedina opcija je bio da srušimo kvorum”, rekao je Mayer govoreći da je bila riječ o ”ponoćnom sastanku”.

‘Dugoročno loša priča za Hrvatsku’

“Onda imamo 2016. godinu kada je Plenković obznanio da Hrvatska ide u proces povrata Ine… Sve što se događalo nakon 2016. je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju, a da zadržimo osnove za neka buduća vremena”, kazao je.

Naglasio je da je četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine mađarski državljanin. “Nisam mislio da je gašenje rafinerije Sisak bilo u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske strane, to je jedno potpuno drugačije pitanje”, kazao je Mayer.

“Rafinerija u Sisku je bila relativno zastarjela, ali njeno gašenje znači da gasite jedan grad… radite dugoročno lošu priču za državu. No, mi ne možemo u ovom trenutku reći 100 posto do kad bi sisačka rafinerija morala raditi. Dodao je da nakon te 2014. više nisu rušili kvorum, ali da su stalno prijetili time te su tako uspijevali stalno odgađati odluku o gašenju sisačke rafinerije. Zatim ga je Zekanović pitao “što je uopće došao” na sjednicu i je li istina da je u 11 godina primio oko 22 milijuna kuna legalnog novca? Grmoja ga je upozorio.

Grmoja izbacio Zekanovića

“To nisu pitanja, to je vaš performans”, rekao mu je Grmoja. Zatim je Zekanović Mayera pitao kolika je njegova plaća. “Ja od 2020. nisam član uprave Ine, ne znam otkud ova teza”, rekao je Mayer. Nakon što mu je Zekanović upadao u riječ, Grmoja ga je izbacio sa sjednice. “HDZ je poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća”, poručio je Mostovac.

Nakon pauze, sjednica se nastavila. “Članovi uprave Ine imaju četiri puta manje plaće od onoga što je gospodin Zekanović rekao”, rekao je bivši član Uprave Ine.

O imenovanju Damira Škugora

SDP-ova Mirela Ahmetović pitala je Mayera je li upoznat sa studijom koju je izrađivao Lazard. “Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao… Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže”, rekao je Mayer.

“Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa savjetnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati”, rekao je Mayer. Dodao je da se slaže s tim da članovi Uprave imaju odgovornost za upravljanje društvom, bez obzira na to imali podatke ili ne. Govorio je i o biranju ljudi u državne korporacije, rekavši da dugo već nema pravih kriterija.

Dalija Orešković pitala ga je o imenovanju uhićenog Damira Škugora i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je on već potpisivao štetne ugovore. “Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparne CV-je… Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga prvi put upoznao 2017. ili 2018.”, kazao je.

‘Za mene je memorandum bio iznenađenje’

Na pitanje koliko dugo se pregovaralo o sadržaju memoranduma, koji je posljedično značio gašenje sisačke rafinerije, rekao je: “Taj memorandum o Janafu je potpisan 2018., a prije toga se dosta pregovaralo. Pregovarali smo s ministrom, s kolegama iz MOL-a… Memorandum se pojavio dosta iznenada, ono što je meni bilo iznenađenje je da je tada prvi put donesena odluka o uputama članovima Uprave Janafa da naprave ta prespoj, jer samim time prestaju argumenti zašto rafinerija Sisak nužno mora raditi”.

“On je za mene bio iznenađenje jer sam ga vidio dan, dva prije nego je potpisan”, dodao je Mayer. “Kad smo potpisivali memorandum, bila je takva komunikacija od strane ministra Ćorića, koji je rekao pustimo sad to, to će biti oke, znate kakav je smjer kompanije. Smjer je bio da se ide prema povratu u hrvatske ruke”, rekao je. “Ovdje je problem da imate susjedni interes, susjednu državu, s našom strateškom kompanijom”, dodao je.

“Cijela je ova priča s povratkom Ine u hrvatske ruke bila jedna maska”, konstatirala je zatim Orešković.

‘U svim korporacijama svijetle crveni gumbi’

“Mene zanima tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a”, kazala je Ahmetović. “To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi kao članovi Uprave držali da to nije banalan podatak”, rekao je Mayer. “Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu”, dodao je.

“Dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja, nego ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su ugovorili 20 s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi”, rekao je.

“Vi i dalje imate postavljen sustav tako da odgovarajuća razina u MOL-u upravlja odgovarajućom razinom u Ini i imate situaciju da ja kao član Uprave odgovaram što radi Škugor.. a on kad donosi neku odluku, mailovima mora provjerit tu odluku s MOL-om i nadređenima u Ini. I tek kad se dobro zapakira paket, to dolazi na Upravu na glasanje. Oni na taj način vrše kontrolu nad korporacijom, a taj model nije dobar za Republiku Hrvatsku”, rekao je Mayer.

O izvozu hrvatske nafte u Mađarsku

Ahmetović ga je pitala je li se na Upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku.

“Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim, do njega nismo došli iz sljedećeg razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja inzistirali da to mora doći do uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama. Oni su odredili cijene na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti…”, kazao je Mayer.

“To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo, jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi.. . U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo”, dodao je. “To smo mi kao članovi Uprave razmatrali, ali nismo to tada stigli jer nismo više bili članovi Uprave. A mislim da bi to tada bio takav incident da bi ugrozili potpisivanje ugovora o modernizaciji riječke rafinerije”, kazao je.

O odnosu s bivšim ministrom Ćorićem

Mostov Božo Petrov vratio se na potpisivanje memoranduma, pitavši ga kako mu je Ćorić objasnio zašto se memorandum mora donijeti, odnosno “zašto se izdaja treba dogoditi”. Mayer je rekao da je tada bilo rečeno “idemo sve napraviti da moderniziramo rafineriju Rijeka” jer ukoliko to ne bi napravili, “zaista bi prevršili sve rokove”.

“U kontekstu toga su se dogodili i događali odnosi s ministrom Ćorićem, pa tako oko rafinerije Sisak nije bilo disonantnih tonova, jer smo mi očito krivo razumjeli nešto ili možda i nismo, jer je to bilo u kontekstu da Ina ide u smjeru povratka. Moja logika nekih internacionalnih pregovora spajanja obično traje dvije do tri godine”, kazao je.

“Teško mogu reći taj trenutak memoranduma. On je problematičan, ako ostane ovaj odnos kao sada, onda je on problematičan i onda se možemo vraćati na to gdje nas to vodi”, rekao je Mayer. Petrov mu je na to rekao da je “poprilično naivan s obzirom na svoje iskustvo”.

‘Rečeno je da se vodi računa o tome’

“Mi smo barem jedno godinu dana trpili udarce, svjesno smo vidjeli da carinimo loptu na sredini terena, a da se ništa ne događa, no dogodio se na kraju ugovor o modernizaciji riječke rafinerije”, kazao je bivši član Uprave Ine.

Kazao je da je bio još jedan komentar, a to je da se ne rade problemi oko memoranduma, jer “Hrvatska mora ući u Schengen i OECD”. “Ne u smislu da je to uvjet, nego da razmišljamo i o tome u kontekstu države”, rekao je Mayer. Napomenuo je da “mora reći da nikad to nije čuo od premijera, ali je od bliskih ljudi”.

“Nije rečeno vi to morate napraviti zbog toga, nego je rečeno da se vodi računa i o tome. Ne samo od Ćorića, nego od dosta ljudi koji su s nama dolazili u kontakt. Nismo mi bili ničim ucijenjeni, ali taj je kontekst bio – vodite o tome računa. Time je članu Uprave smanjen manevarski prostor, jer ne možete štititi ovaj interes jer nad glavom imate viši državni interes”, rekao je kasnije još Mayer.

Može li se takva odluka donijeti bez premijera?

Sandra Benčić pitala je Mayera je li se rafinerija Sisak mogla zatvoriti bez odluke premijera Plenkovića, na što je on rekao: “Ne može se nijedna tako važna odluka donijeti bez znanja premijera, ali on nije stručnjak iz naftnog poslovanja i netko mu mora sugerirati je li to OK ili nije”.

Dodao je da “po pitanju državnog pitanja on sam mora odlučiti je li to dobro ili nije. Ako idemo u otkup Ine, onda je logično zašto se to donosi. Situacija je kompleksna već zbog toga što se mađarska država vrlo, vrlo agresivno i protektivno odnosila i spremni su bili puno toga napraviti, pa i blokirali su nam ulazak u OECD, a razlog je bila Ina”, dodao je Mayer.

Grmoja ga je pitao kako su se po pitanju prespoja na Janaf ponašali raniji ministri, a kako se ponašao ministar Ćorić. “Svi ministri u dogovoru s predsjednicima Vlada nisu dali Janafu konačno odobrenje da se prespoj napravi, a rukovodstvo Janafa je bilo svjesno da je taj prespoj presudan za sisačku rafineriju, a nitko to nije htio dati znajući što to nosi”, rekao je Mayer.

‘Arbitraže nisu bile nečiji hir’

Mayer je govorio i o arbitraži. “Dakle, 2013. godine MOL je pokrenuo tužbu protiv RH pred Sudom u Washingtonu… Tada je MOL tražio od RH oko milijardu i 200 milijuna eura naknade štete. Malo mi je čudno i da sam na mjestu Vlade ja bih ovo prezentirao kao uspjeh Vlade, jer Vlada nije prekinula arbitražni sud.. RH je platila 280 milijuna dolara, a tuženi smo bili za milijardu i 200”, rekao je. “Sve Vlade su u tome sudjelovale, to nije bio hir nekoga, nego je bio logičan slijed kada je Hrvatska bila tužena”, dodao je.

Zastupnik Zvane Brumnić pitao ga je vjeruje li da je Vlada bila samo zla ili je bila korumpirana te brine li Vlada o Ini ili bilo čemu što je strateški interes. Što se tiče revizorskih izvješća, odgovorio je Mayer, bili su svjesni puno rizika, gorih i od prevare, a puno veći rizik bio je da je druga država upravlja strateškom kompanijom.

U Ini su radili ozbiljni profesionalci koji su radili za Interpol i koji su radili na prevarama, tako da je ovo vrlo čudno da nisu otkrili ovu veliku prevaru, rekao je Mayer. Grmoja je saslušanje priveo kraju, rekavši da je bilo jako korisno.