Država već desetljeće i pol ne uspijeva sagraditi oko 50 kilometara autoceste od Zagreba do Siska koja bi mogla pripomoći oporavku Sisačko-moslavačke županije. To je područje ekonomski devastirano nakon propasti stare industrije, poput Željezare, koja je krajem 80-ih zapošljavala preko 10 tisuća radnika.
Danas je ta županija jedna od najsiromašnijih, s visokom stopom nezaposlenosti, nepovoljnom demografskom strukturom, a dodatni udarac bio je i potres, koji je uz ljudske žrtve stvorio i veliku materijalnu štetu i od kojeg se možda nikada neće oporaviti.
Gradnja autoceste započela 2006. godine
Autocesta Zagreb – Sisak u planu je još od početka 80-ih godina prošlog stoljeća. Naime, još 1983. napravljeno je prvo idejno rješenje. Gradnja je krenula 2006., te je prva dionica, ona od Velike Gorice do Buševca puštena u promet 2009. godine. Nakon toga, šest godina kasnije, odnosno 2015. otvorena je i druga dionica, do Lekenika i tu priča staje.
Ta autocesta, kada i ako jednog dana bude završena, trebala bi biti duga oko 47 kilometara. Do sada je izgrađeno 30 kilometara, no sve do potresa nije bilo interesa da se ona završi kako bi se Sisak spojio sa Zagrebom. Priča se ponovno aktualizirala nakon potresa, kada se završetak autoceste pojavio kao jedan od projekata u “Programu društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom”.
Još nisu uspjeli odabrati ni izvođača radova
Plan je bio da autocesta bude završena u roku od dvije godine, no kako sada stvari stoje, od toga neće biti ništa jer u 10 mjeseci otkako je odlučeno da se ide u njen završetak, još nisu uspjeli ni odabrati izvođača radova.
Prije par dana izašla je vijest da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila odluku o odabiru izvođača radova, iz vrlo zanimljivog razloga – utvrđeno je da pobjednici na natječaju nisu dokazali da imaju potrebne reference. Konkretno, da je inženjer odabranog izvođača lažirao životopis.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problema s ovim natječajem, inače raspisanim u ožujku ove godine, bilo je i ranije. Prvo se firma iz Crne Gore žalila da su Hrvatske autoceste izmjenama dokumentacije nezakonito postrožile uvjete. Osim njih, žalbe su imali Bugari i Turci, tako da je otvaranje ponuda nekoliko puta odgađano i cijela priča se razvukla do sada, pa ćemo u 2022. ući bez izabranog izvođača radova.
Prvi ugovor za tu dionicu potpisan 2009. godine
Autocesta do Siska mogla je biti gotova još prije desetak godina. Naime još 2009. proveden je natječaj i potpisan ugovor za završnu dionicu, od kojeg je HAC odustao jer, navodno, nisu imali dovoljno financijskih sredstava da se tada upuste u oko 400 milijuna kuna vrijedan posao. Pitanje je zašto su onda tada uopće išli u potpisivanje ugovora.
Da nije bilo potresa, vjerojatno se nikada ne bi ni išlo u dovršetak te autoceste, ali je Vlada trebala nešto ubaciti u svoj Program revitalizacije, koji se uglavnom i sastoji od starih recikliranih i nikad realiziranih projekata. No, s obzirom na to kako se stvari razvijaju, pitanje je hoće li autocesta ikada biti dovršena. Još veći problem je hoće li i obnova kuća ikada biti dovršena, što je neusporedivo skuplji i složeniji posao, od jedne autoceste koju nisu u stanju završiti već 15 godina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rečenica koja govori sve o ovoj državi: RH 15 godina nije u stanju dovršiti autoput od Zagreba do Siska
Vlada je nakon potresa najavljivala da će završiti u roku dvije godine, no u 10 mjeseci otkako je ta odluka pala, još nisu uspjeli ni odabrati izvođača radova
Da nije bilo potresa, vjerojatno se nikada ne bi ni išlo u dovršetak te autoceste, ali je Vlada trebala nešto ubaciti u svoj Program revitalizacije, koji se uglavnom i sastoji od starih recikliranih i nikad realiziranih projekata. No, s obzirom na to kako se stvari razvijaju, pitanje je hoće li autocesta ikada biti dovršena. Još veći problem je hoće li i obnova kuća ikada biti dovršena, što je neusporedivo skuplji i složeniji posao, od jedne autoceste koju nisu u stanju završiti već 15 godina
Država već desetljeće i pol ne uspijeva sagraditi oko 50 kilometara autoceste od Zagreba do Siska koja bi mogla pripomoći oporavku Sisačko-moslavačke županije. To je područje ekonomski devastirano nakon propasti stare industrije, poput Željezare, koja je krajem 80-ih zapošljavala preko 10 tisuća radnika.
Danas je ta županija jedna od najsiromašnijih, s visokom stopom nezaposlenosti, nepovoljnom demografskom strukturom, a dodatni udarac bio je i potres, koji je uz ljudske žrtve stvorio i veliku materijalnu štetu i od kojeg se možda nikada neće oporaviti.
Gradnja autoceste započela 2006. godine
Autocesta Zagreb – Sisak u planu je još od početka 80-ih godina prošlog stoljeća. Naime, još 1983. napravljeno je prvo idejno rješenje. Gradnja je krenula 2006., te je prva dionica, ona od Velike Gorice do Buševca puštena u promet 2009. godine. Nakon toga, šest godina kasnije, odnosno 2015. otvorena je i druga dionica, do Lekenika i tu priča staje.
Ta autocesta, kada i ako jednog dana bude završena, trebala bi biti duga oko 47 kilometara. Do sada je izgrađeno 30 kilometara, no sve do potresa nije bilo interesa da se ona završi kako bi se Sisak spojio sa Zagrebom. Priča se ponovno aktualizirala nakon potresa, kada se završetak autoceste pojavio kao jedan od projekata u “Programu društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom”.
Još nisu uspjeli odabrati ni izvođača radova
Plan je bio da autocesta bude završena u roku od dvije godine, no kako sada stvari stoje, od toga neće biti ništa jer u 10 mjeseci otkako je odlučeno da se ide u njen završetak, još nisu uspjeli ni odabrati izvođača radova.
Prije par dana izašla je vijest da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila odluku o odabiru izvođača radova, iz vrlo zanimljivog razloga – utvrđeno je da pobjednici na natječaju nisu dokazali da imaju potrebne reference. Konkretno, da je inženjer odabranog izvođača lažirao životopis.
Problema s ovim natječajem, inače raspisanim u ožujku ove godine, bilo je i ranije. Prvo se firma iz Crne Gore žalila da su Hrvatske autoceste izmjenama dokumentacije nezakonito postrožile uvjete. Osim njih, žalbe su imali Bugari i Turci, tako da je otvaranje ponuda nekoliko puta odgađano i cijela priča se razvukla do sada, pa ćemo u 2022. ući bez izabranog izvođača radova.
Prvi ugovor za tu dionicu potpisan 2009. godine
Autocesta do Siska mogla je biti gotova još prije desetak godina. Naime još 2009. proveden je natječaj i potpisan ugovor za završnu dionicu, od kojeg je HAC odustao jer, navodno, nisu imali dovoljno financijskih sredstava da se tada upuste u oko 400 milijuna kuna vrijedan posao. Pitanje je zašto su onda tada uopće išli u potpisivanje ugovora.
Da nije bilo potresa, vjerojatno se nikada ne bi ni išlo u dovršetak te autoceste, ali je Vlada trebala nešto ubaciti u svoj Program revitalizacije, koji se uglavnom i sastoji od starih recikliranih i nikad realiziranih projekata. No, s obzirom na to kako se stvari razvijaju, pitanje je hoće li autocesta ikada biti dovršena. Još veći problem je hoće li i obnova kuća ikada biti dovršena, što je neusporedivo skuplji i složeniji posao, od jedne autoceste koju nisu u stanju završiti već 15 godina.