Rektor Lakušić poništio nepopularnu odluku svog prethodnika Borasa, studentima vraća novčani dio Rektorove nagrade

Iznos novčanog dijela Rektorove nagrade - za studente koji individualno ili u paru budu nagrađeni - iznosit će oko 200 eura

18.10.2022. Zagreb - Svecana inauguracija rektora Sveucilista u Zagrebu Stjepana Lakusica. Damir Boras, Stjepan Lakusic  
 Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sedam godina nakon nepopularne odluke bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa kojom je ukinuo novčani dio Rektorove nagrade, njegov nasljednik Stjepan Lakušić odlučio se za posve suprotan pristup. Od ove godine vraća novčani dio Rektorove nagrade koji će se dodjeljivati studentima nagrađenima u A kategoriji, u kojoj se nagrađuju znanstveni i umjetnički radovi na kojima su radila maksimalno dva studenta-autora.

Istovremeno, bit će smanjen broj nagrada koje se dodjeljuju kako bi samo oni najbolji bili nagrađeni. Kako doznajemo, novčani dio nagrade trebao bi iznositi oko 200 eura, a ukupan broj Rektorovih nagrada koji se godišnje dodjeljuje bit će smanjen.

Dokidanje Borasove prakse iz 2016.

Odluku o dodjeli novčanog dijela Rektorove nagrade studentima koji se natječu u A kategoriji jednoglasno je donio Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici ovoga mjeseca. Pritom je izmijenjen i Pravilnik o dodjeli Rektorove nagrade, u koji je vraćena odredba o novčanom dijelu nagrade. U Pravilniku, koji je na snagu stupio danas, sada stoji da novčanu nagradu ovisno o raspoloživim sredstvima Sveučilišta, utvrđuje rektor i dodjeljuje nagrađenim studentima u A kategoriji nagrada.

Konkretno za ovu godinu, Senat je donio odluku kojom odobrava 15.000 eura u svrhu dodjele novčane nagrade dobitnicima Rektorove nagrade u A kategoriji. Računajući da bi dobitnici trebali dobiti po 200-tinjak eura, u ovoj će kategoriji moći biti podijeljeno sedamdesetak nagrada.

Lakušić je ovime izmijenio izrazito nepopularnu i višestruko kritiziranu odluku svog prethodnika Borasa, koji je u ožujku 2016. ukinuo tadašnjih 1500 kuna novčanog dijela Rektorove nagrade. Bivši rektor tada je argumentirao kako je temeljna kvaliteta Rektorove nagrade da identificira vrhunske studente. “U slučajevima kad bi jednu Rektorovu nagradu dobilo više studenata, svakom bi pripalo 200 ili 300 kuna što je smiješno. Iako više nema novčane naknade, povećali smo broj nagrada”, rekao je objašnjavajući razloge svoje odluke.

Studentski zbor zadovoljan

Lakušićeva nova odluka ide upravo suprotnom logikom; smanjenje broja nagrada i povratak novčanog dijela u manje-više istovjetnom iznosu onome koji je Boras ukinuo. Osim ukinutog novčanog dijela Rektorove nagrade, tijekom Borasovog mandata na Sveučilištu su istovremeno rasli izdaci za penzijske dodatke profesorima emeritusima, koji su svojim iznosom nadmašili iznos koji Sveučilište godišnje izdvaja za stipendiranje svojih studenata.

Na to u kratkom razgovoru za Telegram podsjeća i Ivan-Pavao Boras, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. U Zboru su, kaže, zadovoljni ovom odlukom rektora Lakušića. “Smatramo da najbolji studenti zaslužuju biti i novčano nagrađeni”, kaže Boras i pritom pozdravlja i najavljeno smanjenje broja nagrada koje će se dodjeljivati. Time će, zaključuje, nagrade dobiti uistinu oni najbolji.

Dopuna tekstu

Nakon objave teksta, zaprimili smo odgovor prorektora Sveučilišta Dubravka Majetića o Rektorovim nagradama. Potvrđuje da je novčani iznos koji se planira za A kategoriju 200 eura po studentu. Dodaje i kako se planira dodijeliti ukupno oko 100 Rektorovih nagrada ove godine u svim kategorijama. Značajno je to smanjenje u odnosu na prethodne godine; primjerice, rektor Boras je prošle godine podijelio ukupno 176 nagrada.

“Ovim brojem Rektorovih nagrada u odnosu na ukupan broj studenata Sveučilišta u Zagrebu naglasak je pri izboru stavljen na kvalitetu i izvrsnost studentskih radova”, kaže prorektor Majetić.

“Sa studentima u središtu svih aktivnosti, Rektorova nagrada lijepa je priča koja izravno povezuje naše studente u njihovom obrazovanju, znanstvenom, umjetničkom i društveno korisnom radu tijekom studija, s tvrtkama u kojima bi ta znanja trebali direktno koristiti, a na dobrobit svih nas, odnosno društva u cjelini”, zaključuje